Važan poziv oštećenima na Europskom sudu u Strasbourgu

Pozivam čitatelje čije su tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašene nedopuštenima bez pisane i obrazložene sudske odluke, a kojima je na taj način uskraćeno pravo na sudsku zaštitu, da se organiziraju i zajednički zahtijevaju pravo pristupa sudu.

U zajedničkom zahtjevu oštećeni čitatelji bi javno zatražili da se prekine praksa eliminacije predmeta iz postupka na Europskom sudu u Strasbourgu bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka i pozvali na reviziju predmeta eliminiranih na temlju pravno ništavih obavijesti o nedopuštenosti.

U apelu koji bi se uputio javno neće se navoditi imena oštećenih građana, nego brojevi pod kojima su u Europskom sudu zaprimljeni zahtjevi (tužbe), odnosno oznaka obavijesti o navodnoj nedopuštenosti (osobni podaci čitatelja bit će poznati samo redakciji).

Povod ovom pozivu je sustavno zataškavanje informacija o kršenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, dijelom utvrđeno i presudom prema kojoj Ustavni sud novinaru mora dati podatke o Elici Grdinić, bivšoj ustavnosudskoj savjetnici koja u Europskom sudu za ljudska prava iz postupka eliminira tužbe iz Hrvatske protivno članku 45. Konvencije bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka.

Povod ovom pozivu je sustavno zataškavanje informacija o kršenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, dijelom utvrđeno i presudom prema kojoj Ustavni sud novinaru mora dati podatke o Elici Grdinić, bivšoj ustavnosudskoj savjetnici koja u Europskom sudu za ljudska prava iz postupka eliminira tužbe iz Hrvatske protivno članku 45. Konvencije bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka 

Pojedinačne novinarske informacije i prigovori oštećenih građana zbog pravno ništavog eliminiranja predmeta iz postupka na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu dosad su ignorirani i zataškavani.

Zajednički apel više tisuća građana samo u Hrvatskoj kojima je prekršeno pravo pristupa Sudu i pravo na nepristrano suđenje protivno Konvenciji odbijanjem zahtjeva (tužbi) bez pisane i obrazložene sudske odluke neće se moći zataškati kao dosad pojedinačni zahtjevi.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je do 2010. godine bio ”mjesto” na kojemu su hrvatski građani tražili pravdu kada su smatrali da su im povrijeđena ljudska prava, najčešće pravo na nepristrano suđenje u hrvatskom pravosuđu (članak 13. Europske konvencije).

Ustavni sud Republike Hrvatske je, u pravilu, zadnja karika u hrvatskom pravnom sustavu protiv koje se nakon ”iscrpljivanja domaćih pravnih sredstava” dosad podnosilo tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Da bi se izbjegao prevelik broj postupaka preispitivanja pravno dvojbenih odluka hrvatskog pravosuđa, u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu Elica Grdinić eliminira iz postupka

tužbe protiv odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u čijem donošenju je i sama sudjelovala kao bivša ustavnosudska savjetnica na Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

O sprečavanju pristupa Europskom sudu za ljudska prava hrvatskim građanima održan je u Novinarskom domu u Zagrebu 29. svibnja 2013. godine okrugli stol ”Kritika prakse Europskog suda za ljudske prava u Strasbourgu” (pogledati publikaciju: ISBN 978-953-58467-0-3).

Zajednički apel više tisuća građana samo u Hrvatskoj kojima je prekršeno pravo pristupa Sudu i pravo na nepristrano suđenje protivno Konvenciji odbijanjem zahtjeva (tužbi) bez pisane i obrazložene sudske odluke neće se moći zataškati kao dosad pojedinačni zahtjevi

Iz Ustavnog suda su dosad na sve načine sprečavali informacije o Elici Grdinić. Presudom Visokog upravnog suda (UsII-121/16-9) od 19. listopada 2016. određeno je, međutim, da Ustavni sud novinaru mora dati na uvid tražene informacije o Elici Grdinić.

Okruglim stolom ”Kritika prakse Europskog suda za ljudska prava” dokazano je da se hrvatskim građanima sprečava pristup tom međunarodnom sudu, a spomenutom presudom nadležnog suda od 19. listopada 2016. godine utvrđeno je sudskim postupkom da Ustavni sud sprečava informiranje javnosti o Elici Grdinić koja u Strasbourgu zaustavlja preispitivanje dvojbenih odluka u hrvatskom pravosuđu.

Dosad je, prema dostupnim informacijama, oko 9 tisuća hrvatskih građana oštećeno eliminiranjima njihovih tužbi iz postupka na Europskom sudu protivno članku 45. Konvencije bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka.

Podsjetimo, Guido Raimond, predsjednik Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, u izjavi objavljenoj 16. siječnja 2016. u francuskom časopisu Le Monde praktično je priznao da su i u tom Sudu od 2010. godine kršili ljudska prava pristupa sudu i prava na nepristrano suđenje ukupno oko 162 tisuće europskih građana (od toga oko 9 tisuća u Hrvatskoj).

Zbog manjkave kapacitiranosti Europskog suda u Strasbourgu uveden je pretpostupak u kojemu su o zaprimljenim tužbama od 2010. trebali odlučivati suci pojedinci. Samo je ”korak” nakon toga trebao da u praksi umjesto suca pojedinca o zahtjevima (tužbama) odlučuje administrativno osoblje iz zemlje iz koje je zaprimljena tužba, kao što je Elice Grdinić, bivša ustavnosudska savjetnica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Raimond je u izjavi u Le Mondu obećao da će takva praksa prestati, odnosno da će ”do ljeta početi podnositeljima tužbi (vjerojatno i iz Hrvatske) dostavljati pisane i obrazložene odluke suca pojedinca”.

Ljeto je odavno prošlo, a od Raimondova obećanja do danas ništa.

Dosad je, prema dostupnim informacijama, oko 9 tisuća hrvatskih građana oštećeno eliminiranjima njihovih tužbi iz postupka na Europskom sudu protivno članku 45 Konvencije bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka

Ico Škarpa, odvjetnik iz Splita, je, komentirajući izjavu Guida Raimonda, napisao: ”Prema članku 45. st. 1. Konvencije, ‘Presude i odluke o proglašenju zahtjeva dopuštenim ili nedopuštenim trebaju biti obrazložene’. Ako se, međutim, diplomatski Raimondov rječnik prevede na jezik prava, onda imamo situaciju da su postupci pred Sudom ‘završavani’ protivno odredbama Konvencije”.

Podsjetimo i na to da je Europski sud za ljudska prava ”hladnoratovski proizvod”.

Kada je nakon pada Berlinskog zida trebalo započeti suditi zbog kršenja ljudskih prava u ”vlastitom dvorištu”, odjednom je u Europi ”ponestalo novca” da se poveća broj sudaca razmjerno povećanom priljevu predmeta osobito iz tranzicijskih postsocijalističkih zemalja, pa je uveden pretpostupak eliminacije ”prekobrojnih” predmeta.

A najčešća kršenja ljudskih prava nakon kojih je, samo iz Hrvatske bez sudske odluke nedopuštenima dosad proglašeno oko 9 tisuća tužbi Europskom sudu za ljudska prava, barem prema upitima čitatelja koji su se dosad javljali, odnosilo se na imovinske postupke (krađe nekretnina).

S obzirom na to da su dosad ”institucije sistema” umjesto otklanjanja loše prakse Europskog suda za ljudska prava uglavnom zataškavale novinarske informacije o toj praksi, oštećeni građani se trebaju organizirati radi upozorenja odgovornima da se ljudska prava nakon pada ”željezne zavjese” u Europi i dalje krše.

Oko 9 tisuća oštećenih građana Hrvatske i oko 153 tisuće građana Europe sami moraju stupiti u akciju, jer odgovorni za lošu praksu neće otići dragovoljno i odreći se dobrih plaća i ostalih pogodnosti zbog kojih sprečavaju pristup Sudu svojim sugrađanima.

Predlažem čitateljima oštećenim pravno ništavim eliminiranjima njihovih zahtjeva (tužbi) Europskom sudu za ljudska prava bez pisane i obrazložene sudske odluke da obavijesti bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka o nedopuštenosti skeniraju i dostave na e – mail: [email protected].

Oko 9 tisuća oštećenih građana Hrvatske i oko 153 tisuće građana Europe sami moraju stupiti u akciju, jer odgovorni za lošu praksu sami neće otići i odreći se dobrih plaća i ostalih pogodnosti zbog kojih sprečavaju pristup Sudu svojim sugrađanima  

Zajedno s dijelom odvjetnika oštećenih čitatelja sastavili bismo tekst poziva Vijeću Europe (nadležnom za rad Suda u Strasbourgu), Guidu Raimondu, predsjedniku Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i ostalim europskim institucijama sa zahtjevom da se prekine s praksom eliminacije tužbi bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka, te da se potakne revizija za oko 162 tisuće predmeta eliminiranih iz sudskih postupaka na osnovu pravno ništavih obavijesti o nedopuštenosti.

Ovom inicijativom možda se prekoračuju okviri novinarske profesije, jer zadatak novinara je da javnost obavijesti o činjenicama, a ne i da se novinar izravno osobno uključuje u građanske akcije.

Odaziv na ovu inicijativu će pokazati koliko vrijede ljudska prava u Hrvatskoj, kao i mogu li se javnim pritiskom natjerati odgovorni da promijene dosadašnju praksu i da prekršitelji ljudskih prava napokon odstupe.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora