Ženska borba trajat će dok god bude upitna jednakost žena

Povijest Međunarodnog dana žena je turbulentna i burna. To je povijest borbe pravde nad nepravdom, sjećanja nad zaboravom, povijest borbe velikih djela protiv niskosti i omalovažavanja.

Dan je to kada se slave ženski uspjesi na ekonomskim, političkim, društvenim i znanstvenim poljima. Povijest tog dana je okupana krvlju žena koje su u službi većeg dobra ustale u borbu protiv predrasuda i iskorištavanja, u borbu za ravnopravnost.

Svaki čovjek koji ljubi humanost tu borbu shvaća i prihvaća kao aksiom, kao ono što se ne treba dokazivati, ono od čega se kreće u samom umovanju o humanosti. Ona je utkana u samo tkivo našeg društva i naše zbilje i kao takva je jedna od najvažnijih borbi koje su ikada započete.

Nažalost, previše vremena je trebalo da se ona započne, a još uvijek se vodi i, nažalost, ne nazire joj se skorašnji kraj.

Buđenje svijesti o jednakoj vrijednosti i potlačenosti žene se počela ispoljavati sredinom 19. stoljeća u doba industrijske revolucije i rapidnog ekonomskog razvoja čovječanstva prosvjedima radnica koje su ustale zbog katastrofalnih uvjeta na poslu i potplaćenosti.

Njih se trebamo sjetiti i onda kada odgajamo našu djecu, da im implementiramo ideje ravnopravnosti, ljudskog dostojanstva, da dekonstruiramo predrasude i da ih učimo da svu kompleksnost ljudske osobe ne svode samo na njen spol, boju kože, ekonomsku moć ili religiju

Veliki prosvjedi, u kojima su se iznad svih istaknule feministice, su se nastavili i kasnije i u još većem intenzitetu što je 1910. rezultiralo proglašenjem 8. ožujka Danom žena radnica. Taj dan je proglasila Međunarodna konferencija žena.

U toj borbi se istakla Clara Zetkin, feministica, spisateljica, aktivistica i revolucionarka koja je surađivala s još jednom velikom ženom toga doba Rosom Luxemburg.

Proslava Dana žena je dosta ovisila od države do države, neke države su ukinule praznik, pogotovo veliki dio kapitalističkih zemalja jer su ga smatrale komunističkim, neke su ga pak nastavile slaviti, a on postaje služben 1975. kada je UN tu godinu proglasio Međunarodnom godinom žene i datum 8. ožujka prihvatio kao Međunarodni dan žena.

Odluci je prethodila višegodišnja borba UN-ove Komisije o statusu žena (CSW) koja je u suradnji s Međunarodnom demokratskom federacijom žena (WIDF) dala prijedlog, a Opća skupština UN-a taj prijedlog prihvatila.

Tim činom se toj dugogodišnjoj ženskoj borbi dalo istinsko opravdanje, spomen, ali i potvrdila njena nužnost.

Statistički podaci sa službene UN-ove stranice nam to potvrđuju. Oni kažu da gotovo 60 posto žena na svijetu radi u neformalnom sektoru. Neformalni sektor bismo još mogli nazvati ”sivom ekonomijom” ili ”radom na crno.”

Za njega je karakteristično to što nad njim država nema ni porezni ni bilo koji drugi nadzor, radnici nemaju osiguranje, a jako česte su i kriminalne radnje prema onima koji tako rade. Takva ekonomija je češća u zemljama u razvoju.

Te žene zarađuju manje, manje mogu uštedjeti i izložene su većem riziku da upadnu u siromaštvo. UN-ovi podaci nam govore i to da žene zarađuju 23 posto manje od muškaraca na globalnoj razini.

Statistika UN-a otkriva i podatak da političarke zauzimaju samo 24 posto mjesta u parlamentima diljem svijeta.

Tamo se mogu pronaći i još neki zastrašujući podaci: jedna od triju žena je pretrpjela neki oblik seksualnog ili fizičkog zlostavljanja, a 200 milijuna žena pretrpjelo je genitalno sakaćenje.

Ovi podaci su poraz suvremenog svijeta i slike suvremenog svijeta kakvu želimo gledati i svijeta koji želimo graditi.

Svaki čovjek koji ljubi humanost tu borbu shvaća i prihvaća kao aksiom, kao ono što se ne treba dokazivati, ono od čega se kreće u samom umovanju o humanosti. Ona je utkana u samo tkivo našeg društva i naše zbilje i kao takva je jedna od najvažnijih borbi koje su ikada započete

Moramo biti svjesni da slika našeg zapadnog svijeta nije slika svijeta zemalja koje mu ne pripadaju i da je situacija na Zapadu bolja nego drugdje, ali je i dalje daleko od one kakva bi trebala biti.

Dok god se ženama rođenjem implementiraju uloge, dok god ih se posprdno promatra kada se idu baviti nekim zanimanjima koja su iz nekog razloga prozvana muškima, dok god nam je važno da je to rekla ili napravila određena žena, a ne što je ona rekla ili napravila, dok god se s instanci moći nasilno ulazi u privatni život žene i dok se god svijest o jednakosti žena dovodi u pitanje, do tada će borba za ideje koje simbolizira 8. ožujka trajati.

Ideje koje nosi 8. ožujka su univerzalnog karaktera i, iako se one opravdano vežu uz žene i njihovu borbu i od nje su neodvojive, one se mogu odnositi na sve one koji su potlačeni, diskriminirani na bilo kojoj osnovi ili oštećeni zbog nekakve tradicije, zbog tradicije koja tvrdi ”uvijek je tako bilo”.

Tih ideja se trebamo sjetiti svaki put kada nam dolaze plaće, jer nisu svi plaćeni jednako za isti posao koji obavljaju. Trebamo ih se sjetiti svaki put kada se molimo, ako se molimo. Trebamo ih se sjetiti i onda kada ne želimo žrtvovati svoj vlastiti komfor kako bismo nekome pomogli.

Njih se trebamo sjetiti i onda kada odgajamo našu djecu, da im implementiramo ideje ravnopravnosti, ljudskog dostojanstva, da dekonstruiramo predrasude i da ih učimo da svu kompleksnost ljudske osobe ne svode samo na njen spol, boju kože, ekonomsku moć ili religiju.

Njegove ideje nam trebaju biti orijentir kada savjetujemo nekoga, kada radimo za opće, ali i za vlastito dobro.

I ne samo da ih se trebamo sjetiti, trebamo po njima i djelovati jer će samo u tom slučaju ova velika borba rezultirati pobjedom i samo tada će 8. ožujka biti svaki dan u godini.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Predsjednički kandidat u ulozi komičara
    •  Lastovo: Plenkovićev je svijet ontološke lišenosti umnosti
    •  UN je organizacija koja ne može ispuniti svoju svrhu
    •  Izbor Bartulice pokazuje da su građani duboko u trnju
    •  Političari u berbi europskih trešanja
    •  Praznik političke sentimentalizacije
    •  Moramo prihvatiti i poslušno slušati što pater Plenković kaže
    •  U živom smo blatu korupcije, a za vlast u jacuzziju
    •  Hrvatski građani su u stanju političke predrazboritosti
    •  Vukovar treba postati grad svrha, a ne biti samo grad žrtva

> Svi tekstovi ovog autora