autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Ne porezu na nekretnine, ali prošao bi porez na imovinu

AUTOR: Marijana Matković / 13.11.2013.

Ma koliko se činilo smiješnim što HNS, stranka koja je uoči parlamentarnih izbora imala samo pet posto potpore birača u anketama, danas kreira gospodarsku politiku, na kraju nije loše što postoji takav korektiv. Naime, MMF-ovu procjenu da će hrvatski BDP ove godine pasti 0,6 % (što je u okvirima projekcija domaćih stručnjaka, ali prilična korekcija za MMF s obzirom na to da je u prognozama u travnju još stajala procjena o padu od ”samo” 0,2 %) pratile su i preporuke, u sklopu kojih se ističe ona u uvođenju poreza na nekretnine.

Riječ je o porezu u koji ministar financija Slavko Linić polaže velike nade: više je puta u zadnje vrijeme ponovio da se bez njega neće smanjiti deficit i nećemo izaći iz krize, no čini se da HNS čvrsto ostaje pri svome stavu da takav porez nije prihvatljiv.

”Nije nama u HNS-u MMF dao stav o porezu na nekretnine pa da ćemo sada nakon stava MMF-a o tome i mi odmah svoje mišljenje usklađivati s njegovim. Ako se obistine prognoze MMF-a o gospodarskom rastu u Hrvatskoj iduće godine, tada možemo početi razmišljati o uvođenju poreza na imovinu. Ne, dakle, porezu na nekretnine”, odgovorio je na to ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u utorak u Sisku, gdje je otvorio pet novoizgrađenih spremnika nafte na JANAF-ovu terminalu u Sisku. Takva je ograda od poreza na nekretnine vrlo važna i upućuje na to da bi HNS mogao usmjeriti Vladinu politiku u dobrom smjeru, prema većem oporezivanju imućnijih građana, a ne uvođenju poreza na sve jednako.

Sve dosadašnje računice upućivale su na to da ministar financija Slavko Linić traži načine da porezom na nekretnine golemi državni deficit ”rasporedi” na leđa građana tako što bi oporezivao već i višak stambenih kvadrata, ili već i vikendicu koja nije iskorištena tako da je u najmu. Činjenica je da prema nedavno objavljenim podatcima iz popisa stanovništva iz 2011. godine oko 89 % građana živi u stanovima koji su u njihovu vlasništvu, odnosno suvlasništvu. Popis je pokazao da imamo oko 420 000 privremeno nenastanjenih stanova, a od toga je oko 70 000 napuštenih! Posjedujemo i 242 000 kuća za odmor, odnosno vikendica te oko 60 000 stanova za iznajmljivanje turistima, što jasno upućuje na to da je riječ o velikoj bazi iz koje se može ”ubrati” znatan porez. No činjenica je, isto tako, da je velik broj tih nekretnina zapravo nasljedstvo koje se s godinama sve teže održava te da mnogi vlasnici nekretnina danas nemaju posao, ili ne zarađuju dovoljno da bi mogli plaćati veću stopu poreza u odnosu prema sadašnjoj, što bi dovelo do rasprodaje imovine u vrijeme kada je cijena nekretnina nikakva. Zapravo do još većeg siromašenja građana. Istodobno porez na nekretnine kakav se najavljivao ne bi znatnije okrznuo one ”bogate” koji su kupovali i u stambeni prostor prenamjenjivali dvorce ili su gomilali nekretnine, koje su prijavili za iznajmljivanje ili kao lovačke kuće, a zapravo su privatna imanja.

Sličan problem uvodio se nedavno i u Sloveniji, nakon trogodišnje rasprave, u sklopu koje je procijenjena vrijednost nekretnina u vlasništvu građana. Ondje je, međutim, porez uveden bez mnogo rasprave i oklijevanja zato što je slovenska vlada već u startu zacrtala drugačiji cilj od hrvatske: prije svega oporezivati imućne. Tako je od ove godine uveden porez na imovinu, ali ga plaćaju samo bogati.

Naime, procjene su pokazale da manje od 1000 slovenskih građana ima u vlasništvu gotovo 45 000 nekretnina. Krizni porez nametnut je onima čija vrijednost nekretnina prelazi milijun eura. Porezna je stopa za vlasnike nekretnina koje vrijede do 2 milijuna eura 0,5 %, a za vrjednije od toga 1 %. Iznimka su samo one nekretnine na slovenskom području koje služe za najam, odnosno u poslovne svrhe, kao industrijski pogoni, stoga je na ”udaru” poreznika samo luksuz. Zakon se, naravno, ne odnosi na imovinu koju slovenski građani imaju u inozemstvu pa je tako od njega izuzeto oko 100 000 slovenskih vikendica ili kuća za odmor u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj takav model još nije razmatran, no ako je suditi po najavama iz HNS-a, čini se da bi se daljnja rasprava mogla razvijati upravo u tom smjeru, što će biti prilična promjena u odnosu prema intencijama ministra Linića da teret krize više podnose prosječni građani.

Još tekstova ovog autora: