Dubrovnik – Četvrt stoljeća zločina bez kazne

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb, Akcija za ljudska prava (HRA) Podgorica i Centar za građansko obrazovanje (CGO) Podgorica podsjećaju da je 6. prosinca prije 25 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.

Samo tog dana 1991. Godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećena stara jezgra Grada pod Zaštitom UNESCO-a. Opsada Dubrovnika je počela 1. listopada 1991. godine i trajala je devet mjeseci.

Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) u posljednjih 25 godina osuđene su samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar, i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić, i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom, iako je poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubojstava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine.

240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Na području Konavala, Župe Dubrovačke I primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte.

Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) u posljednjih 25 godina osuđene su samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar, i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić, i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom, iako je poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubojstava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine

Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH.

Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja (nekoliko ih se smatra nestalima, op. Autograf) i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 tisuće osoba i uništen 2.071 stambeni objekat.

Državni dužnosnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je 2011. godine da je 2009. godine optužilo osmoricu visokih oficira bivše JNA za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanje kulturnopovijesnih spomenika i da je protiv njih predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernice.

Novi podaci o procesuiranju ovog slučaja nisu dostupni.

Ekspert Europske unije, Mauricio Salustro, koji je analizirao i kritizirao postupanje državnog tužiteljstva Crne Gore u istragama ratnih zločina, predložio je još u prosincu 2014. državnim tužiteljima da zauzmu proaktivni pristup, posebno u odnosu na istraživanja ratnih zločina izvršenih na području Dubrovnika, s obzirom na to da je u ratnim djelovanjima na tom području sudjelovao veliki broj državljana Crne Gore.

Salustro je predložio da se u tom cilju koriste informacije o postupcima vođenim u drugim državama, arhiva Haškog tribunala, podaci NVO-a, intervjui sa svjedocima na terenu, dostupni službeni dokumenti, itd).

Ekspert Europske unije, Mauricio Salustro, koji je analizirao i kritizirao postupanje državnog tužiteljstva Crne Gore u istragama ratnih zločina, predložio je još u prosincu 2014. državnim tužiteljima da zauzmu proaktivni pristup, posebno u odnosu na istraživanja ratnih zločina izvršenih na području Dubrovnika, s obzirom na to da je u ratnim djelovanjima na tom području sudjelovao veliki broj državljana Crne Gore

Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je jučer obavijestilo da su njegovi predstavnici u studenome 2016. boravili u Haškom tribunalu ”gdje su vršili pretragu baze podataka Haškog tribunala, u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji se odnose na postupke istrage koji se vode u Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i podataka i dokaza koji bi ukazivalo da su crnogorski državljani izvršili kaznena djela ratnih zločina za vrijeme oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, pa između ostalog i na Dubrovačkom području”.

Imajući u vidu da ni u proteklih godinu dana nije pokrenuta ni jedna kaznena istraga zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika, ponovo pozivamo Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da učine mnogo veći napor da brže preispitaju postojeće arhivirane dokaze, da prikupe dodatne dokaze i procesuiraju ratne zločine koji su nesumnjivo izvršeni na dubrovačkom ratištu.

Kažnjavanje za zločine svjedoči o prihvaćanju vladavine prava, osigurava iskreno suočavanje sa prošlošću i kao takvo jedino može da spriječi da se ona ponovi.

Vesna Teršelič, voditeljica, DOCUMENTA – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica

    •  In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
    •  Promicati kulturu milosrđa
    •  Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
    •  Hanuka
    •  Opravdano postojanje Nove ljevice
    •  Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
    •  Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
    •  Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
    •  Silovanu se ženu viktimizira i u miru
    •  Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora