autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Bogobojaznost je Hrvatima utjerana u kosti

AUTOR: Vedran Salvia / 07.03.2024.

Crkva i njezine vrijednosti protkane su u svakodnevici. Primjera je bezbroj, ne treba ih sve ponavljati, ali u ime slobode duha na poplavljenost javnog prostora Crkvom treba podsjećati s vremena na vrijeme. Učinili smo nedavno đir pothodnikom u Dubrovniku, gdje smo ugledali gomilu murala svetaca na zidovima. Te zidove oslikali su učenici Obrtničko-tehničke škole u […]

Dubrovnik se voli režimski i podanički

AUTOR: Vedran Salvia / 18.01.2024.

Ljudi u Dubrovniku podređeni su ljubavi prema svojem gradu, što je već sasvim blizu nekakvog ideološki propisanog cilja, prema kojoj se pripadnost mjeri sukladno s tom ljubavlju. Ljubav prema gradovima, naime, za razliku od svake druge ljubavi trebala bi biti sama sebi dovoljna, nešto što se ne napominje i o čemu se ne govori. Ne […]

Treba li se radovati jačanju turizma u Rijeci?

AUTOR: Svjetlana Hribar / 21.09.2023.

Posljednjih godina – pandemiji unatoč – riječki gradski oci ponosno ističu porast turističkih noćenja. Istina je, u gradu se ljeti viđa više turista nego ranije, pred restoranima koji su ušli u neke vodiče hrane – čeka se red na ulici do kasnih sati, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora otvorena je središnja recepcija za prihvat gostiju […]

Jezik mržnje koji kosti nema ali kosti lomi gazi bubašvabe

AUTOR: Ivan Zidarević / 04.09.2023.

Urbana legenda, neki kažu i da nije suvremeni mit već da se radi o stvarnom događaju, opisuje situaciju gošće iz Domovine u nekada zajedničkom prestonom gradu Beogradu. Odsela je u poznatom i u mnogo čemu jedinstvenom hotelu Moskva, onom koji je neizostavni kadar svakog blogera i influensera. To je hotel u čijoj bašti je sedeo, […]

Apsurde, kuća ti je ovdje!

AUTOR: Olivera Jovanović / 14.08.2023.

Rodila sam se u Višegradu gdje je moj otac bio sveštenik. Miropomazana sam u manastiru Dobrun, gdje su kršteni moji mama, baba – svi moji preci s mamine strane. Moji roditelji su se družili s efendijom i njegovom hanumom. Pop i hodža, kako ih je narod zvao, bili su glavna atrakcija na Bikavcu brdu grada […]

Moraju li u Hrvatsku turisti stići kao okupatori?

AUTOR: Miljenko Jergović / 15.07.2023.

Još od ranog proljeća jedna od omiljenih, valjda i najklikabilnijih tema hrvatskih portala, pijani su, obeznanjeni, prljavi i zasrani, divlji, primitivni, ružni gadni i nepristojni turisti, koji seru, povraćaju, pišaju i tko zna što još rade po ljupkim kalama i kaletima naših malih i velih mista. Nema tog infotajment medija koji se nije nad turistima […]

Neprocjenjivo bogatstvo likovnih svetkovina Jagode Buić

AUTOR: Gradimir Gojer / 23.03.2023.

Uistinu velikoj umjetnici Jagodi Buić i njenom djelu vraćam se, sve češće, osobito nakon njenog odlaska sa životne pozornice. U ovom vremenu kada je naša umjetnička scena sve deficitarnija ozbiljnim stvaralačkim ostvarenjima iz oblasti slikarstva i skulpture, prizivam u osobni svakodnevni meditativ slike, instalacije, sva druga ostvarenja u likovnoj umjetnosti i teatru kojima nas je […]

Prema Ukrajini smo ispali uskogrudne, sebične kukavice

AUTOR: Ante Tomić / 23.12.2022.

Vratimo se u mislima na početak rata. Konac je devedeset prve, osjećamo se bespomoćno, poraženo. Izbjeglice dolaze iz istočne Slavonije. Uplakana djeca pod ceradama kamionskih prikolica. Srpski rezervisti pjevaju o klanjima marširajući između vukovarskih ruševina. Razmijenjeni zarobljenici pričaju kako su ih mlatili u logorima. Konvoj brodova s hranom i lijekovima plovi prema okupiranom Dubrovniku. Drago […]

Stalna na tom svijetu samo mijena jest

AUTOR: Rade Šerbedžija / 19.11.2022.

Draga moja Jagodo! Kad god bih dolazio k tebi, ove tvoje zadnje bolne godine, pružala si mi ruke i govorila: – Ne daj me, drži me za ruke.

Mažoretkinje, hrabre djevojke koje su oslobodile Dubrovnik

AUTOR: Ante Tomić / 11.11.2022.

Sedamdeset sedmogodišnji umirovljeni general Luka Džanko nepozvan je doputovao u Dubrovnik, na slavlje uz tridesetu obljetnicu bitke, kada je razbijen obruč u kojem su srpske i crnogorske snage dulje od godine držale grad.

Ubojstva na Daksi: U 1944. zrcali se današnja Hrvatska

AUTOR: Vedran Salvia / 26.10.2022.

Iza Dubrovnika i Dubrovčana je obljetnica oslobođenja grada, ali i ubojstava na otoku Daksi, kojega su počinili partizani u listopadu 1944. Kako ukazuju povijesni podaci, nakon ulaska partizanskih postrojbi u Dubrovnik, na spomenutom su otoku 24. listopada likvidirali 53 građanina zbog sumnji na suradnju s fašističkim okupatorom. Pobijeni su bez ikakvog suđenja.

Kada bi Pelješki most imao pravo ime, zvao bi se Inat ćuprija

AUTOR: Miljenko Jergović / 03.09.2022.

U ona prva poslijeratna vremena, nakon što se narod vratio u Konavle iz izbjeglištva po Dubrovniku, otocima i diljem Hrvatske, kada još novac nije u pravom smislu iz ničega potekao, jedna od najvećih je radosti za zajednicu bila redovito tjedno ili mjesečno putovanje u Neum, gdje se, barem upola jeftinije, kupovalo skoro sve što je […]

Kraljica od Dubrovnika

AUTOR: Gradimir Gojer / 03.09.2022.

Gledao sam, gotovo ”bez daha”, predstavu ”Heloiza Abelardu” u maestralnoj adaptaciji i režiji Tomislava Žire Radića. Bio je to moj prvi susret sa glumačkom personalošću i ljudskom veličinom neslućenih gabarita Milke Podrug Kokotović.

S obe strane Dunava gusla se o nacionalnom ponosu

AUTOR: Ivan Zidarević / 14.02.2022.

Gusle su žičani instrument gde se ton dobija povlačenjem gudala preko zategnute žice (strune). Materijal od kojeg su izrađene je drvo, u jednom komadu, a sastoji se od zvučnog tela, vrata i glave. Sama struna, koja prelazi preko zvučnog tela, sastoji se od konjskog repa dok je gudalo napravljeno od komada grane sa napetom konjskom […]

Novo ruho za stare laži

AUTOR: Željko Ivanković / 11.02.2022.

Gledam 1050. Festu svetog Vlaha u Dubrovniku, pa sve virkam hoću li gdje u uglu tv-ekrana vidjeti visoko izaslanstvo Srbije i Beograda. Nema ih. Čak ni ministra kulture da ovjeri i upiše u kulturnu baštinu najdugotrajniju od svih srpskih feštâ u ”vasceloj istoriji”. Onda pomislih, ako su Adam i Eva bili Srbi iz Leskovca, kako […]

Je li dubrovačka književnost naša ako dubrovački govor nije?

AUTOR: Miljenko Jergović / 29.01.2022.

Pomamilo se tamo i onamo zbog nekakvog zakona kojim srpske vlasti svu dubrovačku književnost do 1867. smatraju zajedničkim, hrvatskim i srpskim kulturnim blagom. Biva, riječ je o nečuvenom kulturnom i teritorijalnom posezanju za onom što je samo hrvatsko, veli Nina Obuljen Koržinek, s položaja ministrice kulture, a isto kaže i svo upitano i neupitano velehrvatstvo.

Gdje si bio 1867.?

AUTOR: Igor Lasić / 22.01.2022.

Što se tiče bliskosti srpske kulture i dubrovačke književnosti, ona bi svakako bila veća bez jalovog ozakonjenja   UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

My name is Hodak, Zvonimir Hodak.

AUTOR: Ante Tomić / 13.11.2021.

Ne znam da sam ikad ijedan politički komentar Zvonimira Hodaka čitav pročitao, pa ni ako je mene spomenuo, a spomenuo me je mnogo puta. Preletio bih tekst zaustavljajući se samo kod svog masnije otisnutog imena, da vidim što je poznati advokat ponovno napisao i bez iznimke bih se zgranuo kako je to sažaljenja vrijedna gomila […]

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (4)

AUTOR: Tomislav Šola / 04.04.2021.

6.4.Baština kao roba ili kako je upropastiti Osviješteno, živo kulturno stanje garancija je preživljavanja identiteta u en­tropijskim globalizacijskim procesima i brana akulturaciji, diskulturaciji i in­ternacionalizaciji kultura. Ukratko, živa vlastita, stvaralačka kultura barijera je protiv suvremene barbarizacije, koja se događa kroz konzumerizam i sveopću merkantilizaciju svijeta.

Koliku bi kaznu sud razrezao Juniju Palmotiću da je slučajno živ?

AUTOR: Miljenko Jergović / 06.10.2019.

Dubrovnik sedamnaestog stoljeća svakako nije bio za današnje prilike uzorna demokracija. Nije funkcionirao moderni kodeks ljudskih i manjinskih prava, nije postojao pojam slobode javne riječi niti slobode književnog stvaranja, nije bilo književnih kritičara koji bi puku ukazivali na sudbonosnu razliku između zbilje i fikcije.

Mi i oni: Turizam na hrvatski način

AUTOR: Svjetlana Hribar / 17.07.2019.

Mediji i društvene mreže preplavljene su vijestima da u srcu ovogodišnje sezone – turista nema! Ili ih barem nema u očekivanom broju!

Hrvati nisu u stanju imati svoj Dubrovnik

AUTOR: Miljenko Jergović / 23.06.2019.

Da nije Ahmeta Kalajdžića i posljednjih ostataka klasičnog novinarstva u Hrvatskoj, vjerojatno nikad ne bismo ni saznali za najezdu bankomata na Dubrovnik, pogubniju i od srednjovjekovne najezde štakora koji su donosili kugu, i od manje davnih turskih, francuskih i crnogorskih opsada grada.

Plenković se hvali nepostojećim vanjskopolitičkim uspjesima

AUTOR: Dražen Ciglenečki / 13.05.2019.

Premijer Andrej Plenković održao je govor na zagrebačkom Europskom trgu. Idućih će dana tom činjenicom, ne treba sumnjati, proširiti popis svojih recentnih vanjskopolitičkih postignuća. Lako je to zaključiti iz Plenkovićevog novog intervjua Večernjem listu.

Riječki Ex libris, izdavač i knjižara koji žive ispred vremena

AUTOR: Svjetlana Hribar / 25.01.2019.

Sredinom prošlog mjeseca zove me dragi prijatelj iz Splita – moj razredni kolega iz zadarske gimnazijske prošlosti. ”Kojim dobrom?”, pitam, jer čujemo se za rođendane, a ti nisu u prosincu. A on će:

Hvala ti, legendo!

AUTOR: Andrija Jarak / 31.07.2018.

Postoje ljudi koji govore svojim djelima, znanjem, vještinom i talentom. Ne guraju se, ne hvale, ne pripisuju si tuđe zasluge. Dapače, imaju onaj gard kojim kažu ne da mi se ili pusti mene, zašto ja…

Zašto Predsjednica ne usklikne: volite se i množite se?!

AUTOR: Josip Kregar / 07.06.2018.

Često se petkom nalazim na ručku s prijateljima. Ranije smo svašta pričali, bistrili politiku, svađali se i mirili. Sada osjećam da je neki teški teret grižnje savjesti zaustavio raspravu. I Istanbulska konvencija, koja nas je tako lako posvađala, izaziva šutnju, sijevanje očiju i tihi škrgut.

Što smo saznali o sebi samo zahvaljujući Srbima

AUTOR: Boris Vlašić / 15.02.2018.

Zagovarati normalnost nije krivo, pa tako i zagovarati normalnost u odnosima sa Srbijom ili Slovenijom ne može biti pogrešno. Ako je dolazak Aleksandra Vučića u Hrvatsku rezultirao makar malim pomakom bliže normalnosti, onda je imalo smisla.

Kad zaključimo da nam je dosta turista, pozovimo Glasnovića

AUTOR: Ante Tomić / 07.10.2017.

Jednog vrelog popodneva u kolovozu 1990. psovali smo pas mater četničku slušajući o stablima izvaljenim na ceste kod Knina, a već sutradan turisti su nam počeli odlaziti. Sljedeće sezone nisu ni došli.

Strah od Đemidžića ili kako živjeti sa susjedom

AUTOR: Miljenko Jergović / 10.09.2017.

U visokom prizemlju zgrade gospođe Heim stanovao je susjed Đemidžić, na čiji sam spomen i pojavu premirao od straha. Bile su mi dvije-tri godine: o stvarima i ljudima ništa nisam znao, nego sam sudio samo prema zvuku njihovih imena.

Ne bez vraga se zagrebački aerodrom zove Franjo Tuđman

AUTOR: Jurica Pavičić / 27.06.2017.

Na početku priče, bio je jedan aerodrom. Taj aerodrom – istina – nije bio ni impozantan, ni naročito lijep. Izgledao je kao limeni funkcionalistički kubus, komad socijalističke javne gradnje kakav biste s većim ili manjim razlikama mogli naći u Sofiji, ili Varšavi, ili Minsku.

Rat! Rat! Rat! Ili zašto rata biti neće

AUTOR: Miljenko Jergović / 29.01.2017.

Rat! rat! rat!, čuju se u ove zimske dana uzvici ispunjeni neki mračnim oduševljenjem, strašću i dječačkim veseljem, jer se još do nedavno činilo da rata zadugo neće biti, ili da ga više nikad neće biti, jer polako postajemo dio one Europe, pristojne i suzdržane, kojoj nije do ratovanja na njezinoj zemlji.

Dubrovnik – Četvrt stoljeća zločina bez kazne

AUTOR: Autograf / 06.12.2016.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb, Akcija za ljudska prava (HRA) Podgorica i Centar za građansko obrazovanje (CGO) Podgorica podsjećaju da je 6. prosinca prije 25 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.

25. obljetnica opsade, pada i zločina u Vukovaru i Škabrnji

AUTOR: Vesna Teršelič / 18.11.2016.

Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata.

Bosna gori, Hrvatska i Grabar-Kitarović se češljaju

AUTOR: Boris Pavelić / 23.09.2016.

Za zabrinjavajući gubitak utjecaja i autoriteta odgovorne su Milanovićeva i Oreškovićeva vlada, predvođene predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Diletantski prekasno, razočaravajuće premalo: tek nakon što je ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović alarmantno upozorio da će Dodikov nedjeljni referendum razoriti postdaytonski mir te BiH vratiti u vrijeme prije potpisivanja Daytona

Novi brojevi čestica radi prevara u zemljišnim knjigama

AUTOR: Ivica Grčar / 13.09.2016.

Županijski sud u Dubrovniku ”donio je presudu u vezi prostora na Širokoj ulici u Dubrovniku”, piše čitatelj (podaci poznati redakciji). O nekretnini o kojoj čitatelj kaže da je Županijski sud iz Dubrovnika ”donio presudu 7 Gž-250/16” pisali smo već ranije povodom onovremenih presuda.

Ivo Jelić: In memoriam – Domovinski je rat bio i građanski rat

AUTOR: Damir Pilić / 23.05.2016.

(Ovaj intervju kolege Damira Pilića s pokojnim generalom Ivom Jelićem objavljujemo u spomen na utemeljitela najbolje brigade HV-a, u povodu 25 godišnjice osnutka IV. brigade i zbog potrebe da se, još jednom, kaže istina o ratu). Generale, kako danas gledate na vrijeme kad ste zapovijedali Četvrtom brigadom?

In memoriam Bogdan Denić

AUTOR: Zoran Pusić / 04.04.2016.

Bogdan Denić umro je u splitskoj bolnici na uskršnji ponedjeljak, 28. travnja. Njegov definitivni odlazak, osim što je ostavio emocionalnu prazninu kod ljudi s kojima je Bogdan bio blizak, ostavio je i intelektualnu prazninu, prije svega u društvima Hrvatske, Srbije, BiH i SAD-a.

Republika Hrvatska krši ljudska prava

AUTOR: Ivica Grčar / 13.02.2016.

(Napomena: Ispod ove kolumne Ivice Grčara u nastavku pročitajte zanimljivu polemiku suca Đure Sesse i našega novinara). Desetak čitatelja javilo se nakon što smo prenijeli iz Le Monda izjavu Guida Raimonda, novog predsjednika Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da će ”do ljeta početi tužiteljima dostavljati pisane i obrazložene sudske odluke” umjesto pisamca u […]

Haška satisfakcija obiteljima žrtava

AUTOR: Autograf / 15.12.2015.

Priopćenje povodom presude Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu Stanišić i Simatović Odluka Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osim što predstavlja mogućnost satisfakcije obiteljima žrtava, važna je i zbog porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA (Miodrag Jokić i […]

Haute couture i mi

AUTOR: Borivoj Dovniković-BORDO / 12.12.2015.

I dok je nekada živio u pećinama, čovjek je svakako nastojao da mu krzno bude ljepše i kvalitetnije od susjedovog. Da o damama ne govorim (dokaz su gomile ženskog nakita uz kosture naših predaka). No pravo bilježenje razvoja ljudske mode (Haute couture) imamo, naravno, u stručnim knjigama.

24 godine od napada na Dubrovnik

AUTOR: Autograf / 06.12.2015.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i podgoričke organizacije civilnog društva Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Akcija za ljudska prava (HRA), podsjećaju da je 6. prosinca, prije 24 godine, posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik. Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 […]

Kratka povijest hrvatske solidarnosti

AUTOR: Miljenko Jergović / 20.09.2015.

Prve izbjeglice u našemu vijeku, a možda i u našoj ukupnoj povijesti – budući da se ranija doseljavanja ne mogu smatrati izbjeglištvom, pošto do dvadesetog stoljeća nije bilo pasoša, niti državljanstava u dvadesetstoljetnom smislu riječi – stižu u ranu jesen 1919. brodom iz Odese. To su bogati Rusi s porodicama, uglavnom aristokrati. Imaju uredne putne […]

Kapetan Laptalo: sam u našoj tamnici

AUTOR: Miljenko Jergović / 02.08.2015.

Umro je Kristo Laptalo, čovjek čiji život, pa onda ni smrt, u ovakvoj zemlji nikako nisu trebali biti javna stvar. Čestit i radan, starovremeni pomorski kapetan, Dubrovčanin u vremenu u kojemu više nije bilo Dubrovčana, pomalo ekscentričan, obrazovan, načitan i pametan, trebao je svoje odživjeti i u miru partiti, a da nikome osim bližnjima, susjedima […]

Alkemičarski rad kroničarke Zagreba

AUTOR: Sandra Sabovljev / 09.07.2015.

Sjećanje na Mariju Braut podrazumijeva brojne susrete i razgovore, ali ponajprije iskustvo gledanja njezinih raznolikih izložaba i kataloga, portreta i krajolika, scenskih snimaka i žanrprizora, urbanih veduta i ateljejskih situacija – istaknuo je akademik Tonko Maroević prilikom komemoracije (7. srpnja) nedavno preminuloj fotografkinji Mariji Braut u Umjetničkom paviljonu, gdje je upravo prije godinu dana upriličena […]

Umjesto talibana, Dubrovčani

AUTOR: Miljenko Jergović / 14.06.2015.

Evo naslova na jednome hrvatskom portalu: “Laušić: Zbog Houellebecqa će se štititi i naša veleposlanstva”. Riječi koje su stavljene u usta Mati Laušiću, ekspertu za pitanja sigurnosti, on, ipak, nije izgovorio. Ali znate kako je to s naslovima u Hrvata – ako hoćeš ispasti budala, samo moli Boga da te metnu u naslov – nije […]

Pisma poživjelima mimo Krleže

AUTOR: Miljenko Jergović / 07.06.2015.

Vlaho Bogišić preturao je po Krležinoj rukopisnoj zaostavštini u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, i iz ovećeg bračnog epistolarija odabrao sto njegovih i Belinih pisama, kronološki ih nanizao, i napisao svojevrsni vodič kroz pisma i imenik najfrekventnijih osoba koje se u njima spominju. Sanja Jovičić uredila je rukopis, poštujući, između ostalog, sve Krležine i Beline pravopisne […]

Igre oko “Igre prijestolja”

AUTOR: Vladimir Cvetković Sever / 15.04.2015.

Ne znam jeste li primijetili, ali na ekranima naših multipleksa pušu vjetrovi zime. Ne zato što je vani proljeće, i to neočekivano blago za ovu eru klimatskih promjena, nego zato što je praktički cijeli repertoar komercijalnih kina takav da će, ako vam i ne smrzne mozak već pri prvom gledanju, ispiriti kroz njega kroz koji […]

Koliko i kako ljubiti

AUTOR: Mate Uzinić / 25.12.2014.

Došašćem smo se pripravili za Božić, koji je proslava blagdana Kristova rođenja. Posebno je to vrijeme liturgijske godine koje nas je pozvalo na budnost i koje samo po sebi svake godine ponovno u nama probudi posebne osjećaje. Sve nam se, makar za trenutak, čini ljepše, bolje, radosnije i sve nam postaje moguće. Zato smo u […]

Prvi metak 2. Svjetskog rata

AUTOR: Milan Milošević / 16.10.2014.

Devetog oktobra 1934, nešto pre tri po podne, eskadrile hidroaviona prekrile su nebo nad marseljskom lukom. Bombarderi, izviđači i lovci u paradnom poretku napravili su krug visoko nad pučinom, a njihov povratak nagoveštavao je da se Marselju, sekući nemirno more, približava jugoslovenski razarač “Dubrovnik” s eskadrom ratnih brodova čije su katarke pa i zastava na […]

Tomislav Šola: ”Integrirani ljudi najprije pripadaju samo sebi”

AUTOR: Drago Pilsel / 04.10.2014.

Piše: Drago Pilsel   Među korisnim stvarima koje sam prije ljetnog dopusta učinio bilo je poslušati izvanredno predavanje muzeologa i stručnjaka za upravljanje baštinom prof. dr. Tomislava Šole (čovjeka impresivne znanstvene biografije i bibliografije; vidi u http://en.wikipedia.org/wiki/Tomislav), prvo u nizu od sedam susreta na temu ”Baština za društveni razvoj”, u Muzeju za suvremenu umjetnost, gdje […]

Kako zamrziti pjesništvo?

AUTOR: Miljenko Jergović / 07.09.2014.

Evo dva najrazličitija zanimanja na Zemlji: carinik i nastavnik. Ako je carinikov posao da preko granice, na drugu stranu ne propusti neocarinjenu robu, nastavnikov posao nije, niti ikada smije biti, da na drugu stranu ne propušta – mrtvo neznanje.   Svaki učenik srušen na popravni ispit, jedan je životni poraz svoga učitelja. Svaki đak srušen […]

Neradnička odmara se klasa

AUTOR: Nela Vlašić / 29.08.2014.

Kolumna je prvotno bila objavljena na autografu.hr 1. kolovoza 2014.   U Hrvatskoj je protekloga mjeseca samo kiše bilo viška. S vodom smo u suficitu, sa svim ostalim smo deficitarni. Najviše s pameću, kao da je ta vodurina što lijeva svuda i odsvuda isprala i posljednja zrnca solidarnosti i zdravoga razuma. Shodno tome nedostaje razumijevanja, […]

Zašto je ruski medo popizdio

AUTOR: Miljenko Jergović / 24.08.2014.

Sedam dana proveo sam na krajnjem jugu Hrvatske, tamo dolje na vrhu njezina repa, gdje se, otkrio sam to, u selu Vodovađa nalazi posljednja oglasna ploča prije granice sa Crnom Gorom. Vjerojatno to otkriće nije od širega društvenog interesa, ono neće utjecati na vaše ili moje stavove o bilo čemu, ali za mene je važno […]

Užas na istoku Ukrajine

AUTOR: Ika / 17.08.2014.

Izjava za IKA-u vladike Milana Šašika, biskupa Mukačeva, koji je boravio u Dubrovačkoj biskupiji   Dubrovnik, (IKA, 12.08.14.) – Vladika Milan Šašik, grkokatolički biskup Mukačeva u Ukrajini, kojeg je godine 2002. za biskupa zaredio papa Ivan Pavao II., a koji ovih dana privatno boravi u Dubrovačkoj biskupiji, dao je izjavu za IKA-u o stanju u […]

Ćirilica za domoljube

AUTOR: Denis Derk / 05.08.2014.

Hrvatska je, navodno, prepuna hrvatskih domoljuba koji jako štuju hrvatsku povijest i hrvatsku tradiciju. Oni su spremni braniti hrvatske vrijednosti, i to po svaku cijenu. Posebno im je na cijeni hrvatski jezik, a onda valjda i hrvatska pismenost i hrvatsko pismo. Ti su domoljubi sigurno u svoje prebogate biblioteke koje imaju u svojim domovima bez […]

Mali Andro i veliki Ibrica

AUTOR: Denis Derk / 29.07.2014.

U prvim minutama nedjelje 20. srpnja ispred ulaza u dubrovački samostan sv. Dominika odigravao se nestvaran prizor, kakav se, valjda, može odigrati samo u posebnim gradovima poput Dubrovnika. Jedan je pjevač u zrelim godinama uz kojeg se izvalio miroljubivi crni pas punim glasom pjevao brojnoj publici, kada su se uz škripu, kao u nekom filmu […]

Milijarde ili Tito i Tuđman?

AUTOR: Ivanka Toma / 23.07.2014.

Da nije u kampanji, Ivo Josipović zasigurno bi uživao u priznanju za iznimno uspješan sastanak Brdo-Brijuni procesa. Nije mala stvar što ga je svojim dolaskom podržala jedna od najutjecajnijih europskih liderica, njemačka kancelarka Angela Merkel. No, još su važnije poruke što ih je Merkel poslala iz Dubrovnika.   Jedna je stav o širenju Europske unije […]

Novine gole pod tušem

AUTOR: Branimir Pofuk / 24.06.2014.

Moja velika želja za igranjem nogometa oduvijek je bila u obrnutom srazmjeru s mojom nadarenošću za taj sport.   Da istrčim na pravi nogometni travnjak moglo se dogoditi samo tako da se nada mnom sažali neki humanitarac. Upravo to se prije i dogodilo prije desetak godina u Dubrovniku. U okviru svog sjajnog, u međuvremenu netragom […]

Stradun iznad Straduna

AUTOR: Denis Derk / 16.06.2014.

Velika se kulturološka buka digla oko nekog bogataškog vjenčanja u Dubrovniku. Bogataši, valjda iz Amerike, zakupili su većinu dubrovačkih kulturnih institucija, od palače Sponza preko dubrovačkog Kazališta Marina Držića do tvrđave Lovrijenac. Iznajmili su oni i Lokrum, koji je također zaštićena baština. Za golemu većinu tih dolarskih aristokrata u Hrvatskoj nitko nikada nije čuo.   […]

Bleiburška pretjerivanja

AUTOR: Drago Pilsel / 19.05.2014.

Mislio sam da sredinom svibnja imam posla samo s biskupima koji nisu adekvatno školovani, mada se neki kite doktorskim titulama, i koji ne vole antifašizam, pa onda hrvatskom antifašizmu lijepe etiketu kakvu su zaslužili, štajaznam, Pol Pot i njegovi crveni kmeri ili Josip Staljin i Mao Ce Tung koji su u svojim režimima pobili, brat […]

Predrag Matić: ”Ne smijemo se vratiti u nacionalistički model devedesetih”

AUTOR: Drago Pilsel / 12.04.2014.

Piše: Drago Pilsel Gospodine ministre, još jednom ste postali meta tzv. Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji vas naziva ”ministrom bez branitelja”, pa vas molim da komentirate neke segmente priopćenja, otvorenog pisma, što li već, toga Stožera. Za početak, oni vam pripisuju da su za vas, citiram: ”članovi SOHV-a (hrvatski branitelji i stradalnici) oni koji […]

Opera o Hrvatskoj budućnosti

AUTOR: Branimir Pofuk / 01.04.2014.

Ja ne očekujem da mladi Palestinci i Izraelci, Arapi i Židovi koji sviraju u istom orkestru počnu isto razmišljati o politici, povijesti i budućnosti. Ali, od svih njih očekujem i zahtijevam da se slože o načinu na koji treba svirati Beethovenove simfonije.   Tako je prije dvije godine u Dubrovniku govorio veliki glazbenik i humanist […]

Lordan Zafranović: ”Hrvatski film je močvara. Ali ne odustajem”

AUTOR: Ivan Živković / 22.03.2014.

Piše: Ivan Živković S redateljem Lordanom Zafranovićem našao sam se u Pragu par dana nakon što je na ZagrebDox-u prikazan dokumentarni film Pava Marinkovića “Okupacija 27. slika”, koji se bavi Zafranovićevim likom, odnosno njegovim filmom “Okupacija u 26 slika”. Dočekao me u kafiću “Paris” u centru Praga, samo nekoliko brojeva dalje od stana u kojem […]

Štafeta Fife u MSU

AUTOR: Miljenko Jergović / 02.03.2014.

Dva su ministra kulture u suvremenoj Hrvatskoj podigli svoje zadužbine. Stipe Šuvar sagradio je Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, Božo Biškupić započeo je i dovršio Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Obojica su gradili za vrijeme ekonomskih, političkih i moralnih kriza, suprotstavljajući se općoj društvenoj klimi, a ponekad i raspoloženju političkoga vrha.   Šuvar je knjižnicu započeo u […]

Novac za doktora Vlahušića

AUTOR: Miljenko Jergović / 23.02.2014.

Da živim u Dubrovniku, kao što – hvala proviđenju – nije slučaj, i da izađem na izbore s ponudom stranaka koje već jesu u Hrvatskom saboru, ja bih vam morao glasati za Hrvatsku demokratsku zajednicu. I da znate da bih to i učinio: zaokružio bih listu gospođe Dubravke Šuice, a da mi ruka ne bi […]

Kako razmišljati o Hrvatima?

AUTOR: Nenad Zhivanovski / 13.02.2014.

Dragi moji Hrvati,   premda je moje ime za sve vas nepoznato, pa stoga i moje mišljenje o vama za vas relativno nebitno, ipak vam se želim obratiti ovako javno. Želio sam da to bude preko Slobodne Dalmacije ili portala Dalmacija newsa, jer sam to moje, za vas nepoznato ime, po prvi put u Hrvatskoj […]

Napad svjetlosti na Ljubljanu

AUTOR: Manca Košir / 19.11.2013.

Izrađene su tisuće srdaca, zasvijetlile su stotine svjetala. Na Martinje, kada su se učenici ljubljanske Waldorfske škole okupili s kod kuće načinjenim svjetiljkama, zajedno s roditeljima, braćom i sestrama, bakama i djedovima, te napravili lanac svjetla koji je vijugao od ispred škole, preko mosta iznad rijeke, do kuće hospicija pod Golovcem.   Lanac je činilo […]

  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija