novinarstvo s potpisom
Nema više troškova za ”šumski zrak” ili ”mokru vodu”, odnosno raznih naknada za Hrvatske vode i Hrvatske šume koje su osjetno opterećivale poslovanje malih i srednjih poduzetnika u ovoj zemlji. Najavio je to ministar financija Slavko Linić prije tri, četiri dana odgovarajući na pitanja građana preko društvenih mreža, Twittera i Facebooka.
Kako doznajemo u Ministarstvu financija, do kraja ove godine u povijest bi moglo otići 14 parafiskalnih nameta, odnosno od pet ministarstava očekuje se da pripreme prijedloge izmjena zakona na temelju kojih se plaćaju te naknade. Tim rezanjem gospodarstvenici bi ukupno trebali uštedjeti oko 380 milijuna kuna na godišnjoj razini, a procjenjuje se da bi se najviše moglo zagrabiti upravo ondje gdje se najviše i ubire: u Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama.
Zajedno bi mogli izgubiti čak 238 milijuna kuna. Smanjuju se naknade nekim regulatornim agencijama iz resora Ministarstva prometa, dok se iz Ministarstva obrta očekuje prijedlog o smanjenju naknada “težak” više od 50 milijuna kuna.
Neslužbeno se može čuti kako bi u prvome krugu plaćanja tih nameta mogli biti oslobođeni mali i srednji poduzetnici, dok bi oni veći, posebno iz financijskoga sektora (kao što su, na primjer, banke), mogli još neko vrijeme ostati obveznici plaćanja. Problem je, naime, što dio tih naknada odlazi za financiranje sustava koji bez jasno definiranih izvora sredstava ne bi mogli funkcionirati. A u ovom trenutku nema mogućnosti da se za njih osigura novac iz proračuna ili na koji drugi način.
Samo dan prije nego što je Linić u chatu s građanima najavio to rezanje, glavni ravnatelj HUP-a Davor Majetić kazao je za autograf.hr kako je upravo problem parafiskalnih nameta, odnosno činjenica da se nakon prvoga rezanja tih troškova prije nešto više od godinu dana od svega valjda odustalo, razlog što su poduzetnici danas vrlo oprezni kada je riječ o novim investicijama. Kada je riječ o parafiskalnim nametima čini se da poslodavci – a isti je slučaj i sa sindikatima kada je riječ o novom zakonu o radu – nisu Vladi dovoljno dobar sugovornik. Jer da jesu, ono što planira učiniti prvo bi njima najavila i s njima raspravljala o tome što će te promjene donijeti. Dakle, ministru odmah jedinica za vladanje (odnosno za način prezentiranja tako važne mjere), ali svakako prolazna ocjena – za namjeru.
Podsjetimo, rezanje parafiskalnih nameta bila je jedna od prvih mjera kojom se željelo rasteretiti gospodarstvo, a ova vlada je o tome govorila i uoči izbora, prije dolaska na vlast, jer parafiskalni nameti poduzetnike muče već dulje od desetljeća i smatraju ih glavnom preprekom za razvoj i investicije. Lani je napravljen i registar tih naknada, u kojem je pobrojeno 570 različitih nameta, a neki od njih, primjerice spomenička renta, u međuvremenu su i ukinuti. U Ministarstvu financija napominju kako je nakon prve faze ukidanja nameta ostalo njih još 239, na temelju kojih se godišnje prikupi 5,91 milijarda kuna, a neki nameti, koje sada namjeravaju ukinuti, u prvoj fazi bili su osjetno smanjeni.
O kolikom je pomaku nabolje riječ, možda najbolje govore podaci Hrvatske udruge poslodavaca: u vrijeme kada su na snazi bili svi nameti, iz džepova poduzetnika i građana svake se godine u proračun slijevalo – više od 12 milijardi kuna.
Kreće, dakle, još jedno rasterećenje gospodarstva koje bi zasigurno trebalo dati rezultate. Da ono nije uslijedilo ovako kasno (čak pet godina nakon što smo osjetili prvi udar velike gospodarske krize), vrlo je moguće da bi prva faza, u kojoj je Vlada gotovo prepolovila taj teret, pa onda i ovogodišnje rezanje, u kojem bi se trošak trebao dodatno smanjiti, dali veće rezultate. No u ovom trenutku teško je očekivati da će to biti jači zamašnjak pozitivnim kretanjima, barem dok se ne riješe brojni drugi negativni trendovi na tržištu. Primjerice stalne promjene u poreznom sustavu, zbog kojih oni koji se bave investicijama ne mogu planirati poslovanje ni šest mjeseci unaprijed.
Zoran Milanović, koji je nakon dugotrajne mudre šutnje o gospodarstvu u srijedu u Saboru branio proračun za 2014. i fiskalne projekcije za 2015. i 2016. godinu, trebao bi ipak preuzeti nešto ozbiljniju ulogu. Na tragu one koju je odigrao upravo u srijedu odagnavši svojim odgovorom mogućnost da dogodine dobijemo porez na imovinu.
Čvrsto Vladino stajalište o tom i sličnim pitanjima poduzetnicima je iznimno važno ako od njih očekujemo da ulože novac i otvore radna mjesta, a igre s tim i sličnim mjerama kao da baba djeda povlači za rep kako bi iščupali repu doista nema nikakva smisla. Kao ni to da gospodarstvenici informacije o novom rezanju parafiskalnih nameta doznaju na Facebooku.
Ovoj bi vladi, čini se, bilo puno lakše kada mi ne bismo bili stvarni i kada bi jednim potezom miša mogla odigrati dvostruki ili trostruki candy crush, ali to jednostavno nije tako.