novinarstvo s potpisom
Ako mene pitate, valjda najgluplja rasprava koju je itko ikada smislio je ona o tome tko je moralniji – vjernici ili ateisti.
Iako ja sebi osobno utvaram da sam nekako moralniji od, primjerice, hrvatskog viteza Darija Kordića, nikada mi nije palo na pamet dokazivati ateizam na temelju veće moralnosti nas ateista u odnosu na kršćane i druge vjernike.
Nije da ta ludost nikada ne padne ateistima na pamet; svi mi volimo urbi et orbi obznaniti da smo u nečemu nadmoćniji od drugih.
Ipak je moj lagani dojam (ali napominjem dojam) da su tom dokazivanju moralne veličine nekako skloniji kršćani i vjernici općenito. Znate uostalom ono već poznato pitanje ”Kako je uopće moguće biti moralan bez Boga?”. To svakako nismo izmislili mi ateisti.
A najbolje je kad tuča krene u vezi s pitanjem tko je pokrenuo više ratova. I tko je bio naš, a tko njihov.
Phillips i Axelrod u svom monumentalnom trosveščanom djelu ”Encyclopedia of Wars” iznose računicu da je od 8000. godine stare ere pa do danas bilo ukupno 1763 ratova, a od toga je samo 6,98% bilo vjerskog karaktera.
Kršćanski ratovi čine, kako to oni zbrajaju i oduzimaju, tek 3,2% svih ratova u povijesti. Dakle, ako je vjerovati toj statistici, 93,2% ratova izazvali su zapravo ateisti, bezobzirno i okrutno jureći za svojim sasvim svjetovnim interesima.
Naravno, sve to obavezno ide u paketu s upornim dokazivanjem da su najveći krvnici novog doba, poput Hitlera, Staljina i Pol Pota, bili ateisti – pa bi onda slijedilo da je zapravo Dawkins ”root of all evil”.
Meni je, kako rekoh, cijela rasprava pomalo smiješna, iako se vjernici znaju prilično zajapuriti u njoj, pa tako nedavno Anthony De Stefano u svojoj knjizi ”Inside the Atheist Mind” jamra što su kršćani bili čak i fini prema ateistima koji su samo u posljednjem stoljeću pobili 150 milijuna ljudi (a da ne spominjemo pobačaje).
Mene taj vjernički gnjev ne čudi previše, premda mi jest čudno po kojim se sve kriterijima povijesne ličnosti svrstavaju u određene kategorije.
Recimo, taj zlikovac Hitler. On se znao u određenim svojim govorima pozivati na kršćanstvo, ali bilo bi vrlo neodgovorno njega svrstati u kršćane. Doduše, Crkva njega nikada nije ekskomunicirala, pa ga je time, pretpostavljam, i ona službeno svrstala u kršćane.
Svejedno, vrlo je razborito pretpostaviti iz brojnih njegovih stavova i ideja da nije bio kršćanin. Ipak se usput morate zapitati odakle kod njega toliko mržnje prema Židovima – i teško ćete uteći od zaključka da to ima i neke veze s dugom kršćanskom tradicijom antisemitizma.
Opet, ako nije kršćanin – je li Hitler bio ateist?
Čovjeka koji je savjetima astrologa nekada davao veću težinu od savjeta generala teško možete nazvati ateistom u pravom smislu te riječi. Hitler u zimu 1944. osmisli katastrofalan plan protuofenzive, ali i dalje vjeruje u svoju sreću, u neku providnost, pa odlazi u onaj isti bunker iz kojega je pratio uspješan proboj na istom mjestu četiri godine ranije.
Hoćete li reći da biste i Dawkinsa mogli zamisliti kako prije no što ode u kladionicu prvo posjeti lokalnog astrologa koji mu predvidi da će prvak Premier Lige ove godine biti Watford? I taj nesretni klub s dna ljestvice ima više izgleda od Hitlerovih trupa 1944. – ali, samoprozvani Führer oslanja se na sreću na astrologiju, na unutarnji osjećaj da je on izabran spasiti Njemačku i arijevsku rasu. Kršćanin definitivno nije, ateist – još manje.
A osobito su nezgodni ti postotci vjerskih ratova i kriteriji po kojima su neki ratovi vjerski, a neki svjetovni.
Recimo, Tridesetogodišnji rat svakako bi spadao u vjerske – a po postotku stradalog stanovništva u Njemačkoj on je bio možda i pet puta gori od Drugog svjetskog ”ateističkog” rata.
I mnoge svjetovne ratove vodili su kršćani ili su se barem tako javno predstavljali, pa pozivali narod u krvavu kupku parolama da je Bog s njima, a protiv onih drugih.
No, daleko bilo da bih se ja sada uvlačio u raspravu o pravom postotku. Imam, zapravo, jednu puno radikalniju tezu. Tezu za koju ćete isprva pomisliti da ide upravo na ruku vjernicima – i već vidim kako neki skaču uz pobjedonosno ”Jesam li ti rekao?”
Ona je krajnje jednostavna – i vjerujem da će se svi učeni historiografi nasmijati na to moje otkrivanje tople vode: svi ratovi u povijesti vođeni su iz krajnje svjetovnih razloga. Išlo se tući da bi se nekome uzela zemlja, otela stoka, silovale žene.
Već spomenuti Tridesetogodišnji rat kao neki povod je imao sukob katolika i protestanata, ali i svaki bolje upućeni srednjoškolac zna da je to bio rat u kojemu su katolički Francuzi podržali protestante u borbi protiv katoličkih Habsburgovaca. Jer je prvenstveno trebalo definirati područja vlasti dviju moćnih dinastija, a religija je bila samo bijedni izgovor u cijeloj priči.
Sličnu biste stvar mogli utvrditi za bilo koji od onih ratova koje Phillips i Axelrod smatraju vjerskim. U svima njima vjera je bila tek nekakav izgovor, neka parola.
Sjetimo se samo našeg nedavnog rata. Je li on bio vjerski?
Strogo govoreći, nije.
A opet – što to stvarno razdvaja Srbe, Hrvate i Bošnjake? Nemojte samo poput onog glupog Đodana dokazivati neke rasne razlike. Ili pronalaziti nekakve totalno različite jezike kojima govorimo. Mi se razlikujemo u samo jednoj stvari – Srbi su kao neki pravoslavci, Hrvati mu dođu kao katolici, a za Bošnjake se kaže da su muslimani.
I opet – ja ću se složiti s tezom da to nije bio vjerski rat, koliko god da se spominjao i krst časni, i križ zlatni i mjesec mladi. Vjera je u tom ratu bila samo pogonsko gorivo, samo dodatno streljivo, samo parola kojom se kretalo u boj za Krista protiv Hrista.
I znate li ustvari do kojega smo zaključka upravo došli?
Da vjera – čak i kod onih koji se deklariraju kao vjernici – nema neku ključnu ulogu, da su svima njima bitniji neki svjetovni ciljevi (kuće, zemlja, žene).
Ne prihvaćam sada nikakvo izvlačenje uz pomoć No true Scotsman argumenata da to i nisu bili pravi vjernici.
Samo do kraja izvlačim zaključak iz onoga što Phillips i Axelrod zapravo vele u svoja tri sveska.
Vjera nije bitna kao stvarni motiv djelovanja, to vam dokazuje cjelokupna povijest. Vjera je samo zgodan izgovor kad trebate opravdati zašto postite petkom, zašto nosite burku ili zašto ubijate Židove.
Za sve ostalo tu je, da se ne zajebavamo, Mastercard.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.