Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (5)

Akademik Krasić pridodaje još jedno svjedočenje s pisanim iskazom: ”Dr. Andrija Lukinović, svećenik zagrebačke nadbiskupije, poslao je 26. siječnja 1994. dopis dubrovačkom biskupu mons. Želimiru Puljiću u kojemu mu je dostavio kopiju pisma vlč. I. Vukine pisano 14. studenoga 1952. u emigraciji prof. Krunoslavu Draganoviću o smrti biskupa Carevića:

‘Biskup dr. Josip Carević boravio je 1943. kao umirovljenik u selu Vižovlje, kotar Klanjec. Dnevno se penjao do Marijine kapele na Strmcu i služio njim (sic!) misu i propovijedao, činio je narodu daleko od crkve vrlo veliku uslugu.

I pred ustašama, a posebno pred njemačkim časnicima, zauzimao se vrlo mnogo za pohvatane partizane. Svojim zauzimanjem spasio je desetcima glavu. Kao za nagradu predveli su ga u proljeće (veljače ili ožujka) 1944. na komandu. Vodili ga po običaju na komandu vrlo daleko, pješke. U Zagrebačkoj gori, blizu Bistre ubili ga i u šumi zakopali. Osoba, koja je bila s njime vođena, pripovijedala je, da je jedan drug, ne mogavši brzo skinuti prsten biskupski, odsjekao biskupu prst i bacio ga, a prsten spremio.”’

Ove tvrdnje akademik Krasić komentira na sljedeći način: ”Ova izjava je svakako najnevjerojatnija od gore navedenih. Prije svega, trebalo bi znati tko je taj svećenik I. Vukina, gdje je živio, odakle je crpio svoja saznanja itd. Barem se on nije morao plašiti u ovom privatnom pismu jednom drugom svećeniku iznijeli ime osobe koja je navodno bila uz biskupa kada su ga vodili na stratište (što, uostalom, ne navodi nijedno drugo izvješće). Nije dovoljno nešto tvrditi, nego to treba i nastojati potkrijepiti dokazima, kao što su to učinili svi drugi koji su davali bilo kakvu izjavu (italic – N. M.).

Uz ”moralnu sigurnost” ide moralna osuda, a uz materijalnu sigurnost ide jedino moguća – kaznena odgovornost. Ako se radi o ratnom zločinu onda je ona nezastariva!

Najmjerodavniji i najvjerodostojnija osoba, koja je nesumnjivo znala mnogo pojedinosti o sudbini biskupa Carevića, bio je župnik Velikog Trgovišća Matija Horvat. No on je umro ne ostavivši iza sebe, vjerojatno iz straha, bilo kakvu bilješku o tomu.

Njegov nasljednik Rudolf Komerički čuo je mnoge ljude pričati o pojedinostima toga zločina o kojemu nikada nije provedena bilo kakva istraga, niti izrečena bilo kakva presuda. Zločinci su – po njegovu mišljenju – bili ugledni u komunističkoj Jugoslaviji, pa ih se narod bojao”.

Iz ovoga komentara čudno je, blago rečeno, dvoje.

Prvo, inače dobro informirani akademik Krasić ne zna tko je I. Vukina. Jedan svjedok, suvremenik tih zbivanja, ovih nam je dana kazao za njega sljedeće: ”Ivan Vukina, župnik u Vinagori, bio je po svojim aktivnostima jedan od najistaknutijih svećenika u Zagorju ratnoga vremena. Tiskao je u Zagrebu vlastite župne novine, u župu je doveo časne sestre za proširenje pastoralnih aktivnosti, slao je dječake na škole.

God. 1943. doveo je zagrebački radio da prenosi novogodišnju misu iz Vinagore. Svoju aktivnost proširio je i na političko polje, kad je seljake organizirao u mjesnu miliciju koja je čuvala Vinagoru od partizanskih upada.

Čini se da ipak kod Pavelića nije previsoko kotirao, nije poput nekih drugih postao neki tabornik ili slično, a odlikovanje koje je 1943. dobio u skupini od 150-ak svećenika i biskupa njegovo je bilo najnižega III. reda.

Po završetku rata emigrirao je u Italiju. Nakon 20-ak godina vratio se nekažnjeno u Jugoslaviju kao umirovljenik.”

Ima i drugih informacija o tom Vukini, a iz šematizma Crkve za to razdoblje lako bi se ustanovilo osnovne obavijesti o ovom svećeniku.

Drugo, za župnika Matiju Horvata, kaže akademik Krasić isto kao i mi, da je osoba ”najmjerodavnija i najvjerodostojnija koja je nesumnjivo znala mnogo pojedinosti o sudbini biskupa Carevića”, ali tvrdi: Horvat je umro ”ne ostavivši iza sebe, vjerojatno iz straha, bilo kakvu bilješku o tomu”.

Međutim, u istoj knjizi na nekoliko mjesta se utvrđuje da je vlč. Horvat ostavio svoj privatni dnevnik, a po kojemu onda uopće i znamo da je doista bio najmjerodavniji i najvjerodostojniji svjedok!? Šteta je samo što nije više zapisao.

Ipak, ako zanemarimo ove male ”zalome” akademika Krasića, on u 4. dijelu svoga priloga razmatra suštinski aspekt slučaja Carević.

Čini se da ipak kod Pavelića nije previsoko kotirao, nije poput nekih drugih postao neki tabornik ili slično, a odlikovanje koje je 1943. dobio u skupini od 150-ak svećenika i biskupa njegovo je bilo najnižega III. reda

Kako se postupa, prema crkvenom, odnosno kanonskom pravu, o utvrđivanju nečije mučeničke smrti i to kad se a) ne znaju razlozi lišavanja života; b) kad se ne znaju počinitelji; c) kad se ne zna mjesto počinjenja; d) kad se ne zna vrijeme nestanka; e) kad se ne zna mjesto pokopa; f) kada nema neposrednih svjedoka.

Da bi se ispunilo, tumači akademik Krasić, ”pravilo za utvrđivanje moralne sigurnosti” opisnim se načinom utvrđuje: a) prethodno ponašanje potencijalnoga mučenika spremnoga da za stvar vjere dade i svoj život; i b) ponašanje mučitelja koji su spremni iz svojih političkih i ideoloških razloga lišiti života svakoga protivnika, u ovom slučaju, njihova komunističkog projekta.

Ali ni u ovom, kao ni u mnogim drugim slučajevima – javlja se u nama opravdana i logična sumnja – ne postoji nikakva materijalna sigurnost (pravna, kriminalistička, forenzička) o žrtvi, počiniteljima, razlozima itd.

Uz ”moralnu sigurnost” ide moralna osuda, a uz materijalnu sigurnost ide jedino moguća – kaznena odgovornost. Ako se radi o ratnom zločinu onda je ona nezastariva!

Jer, kako je akademik Krasić s pravom ustvrdio: ”Nije dovoljno nešto tvrditi, nego to treba i nastojati potkrijepiti dokazima”.

(Nastavlja se)

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (9)
    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (8)
    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (7)
    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (6)
    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (4)
    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (3)
    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (2)
    •  Uloga Franje Tuđmana u nestanku biskupa Josipa Carevića (1)
    •  Ante Tomić bez znanja

> Svi tekstovi ovog autora