Papina promišljanja za vrijeme poslije koronakrize

Ovo ljeto pokazalo se da – unatoč ukidanju lockdowna u turističkim zemljama ili baš uslijed ukidanja restrikcija – kraj krize nije na pomolu. Štoviše, u nizu zemalja nema ni spomena o povratku u uobičajeni ritam života, a nema ni govora o povratku u prijašnju normalnost.

Papa je najavio 5. kolovoza ove godine ”niz novih promišljanja” sadašnjeg stanja, pa se pitam, što on, koji je sav fokusiran na ”opciju za siromašne”, namjerava poduzeti za drugu polutku Zemljine kuge, sa svojom ”do Neba vapijućom nepravdom“, iako je Covid-19 ne samo socijalna, nego i globalna i sistemska bolest.

Nazire li se nova paradigma, kako vjeruje Jadranka Brnčić?

Paradigma je, prema teoriji znanosti Thomasa Kuhna, i više nego tek promjena znanstvenih polazišta, radikalna poput ”kopernikanskog preobrata”. Preduvjet kvalitativnom skoku jesu anomalije, proturječnosti, nepomirljivi neskladi, nezadovoljstvo vladajućim gledanjem na Svijet i rješavanjem izazova.

Nezadovoljstvo, zovemo ga ”krizom”, preduvjet je produktivnom promišljanju, premda kriza nije jamstvo za to da se iz nezadovoljstva iznjedri nešto kvalitativno novo, naspram kojem su dotadašnja saznanja još samo za ropotarnicu povijesti.

Skromnije o krizi od ovakvih očekivanja, očituju se Slavomir Žižek, a za njime Matthias Horx. Oni će na pitanje kada će završiti korona, odgovoriti: ”Nikada” – ali: ”Svijet nakon korone, s koronom više neće biti onaj isti kao prije lockdowna.”

Kakav će biti?

Dvojica sociologa nude misaoni eksperiment. Svibanj je, vlada lockdown – i zamišljamo da je rujan 2020. godine. Ljudi u gradu, po kavanama, zabavljaju se, druže se. Home office je svakodnevica i suvremenici koji su strahovali od digitalnog svijeta, služe se njime.

Papa je najavio 5. kolovoza ove godine ”niz novih promišljanja” sadašnjeg stanja, pa se pitam, što on, koji je sav fokusiran na ”opciju za siromašne”, namjerava poduzeti za drugu polutku Zemljine kuge, sa svojom ”do Neba vapijućom nepravdom“, iako je Covid-19 ne samo socijalna, nego i globalna i sistemska bolest

Drukčije je u svemu tomu prilagodba uvjetima i iskustvo onoga koji nakon nekog vremena dijete ili posta, okusi omiljena jela. Druženje ljudi koji se druže na distancu, može biti intenzivnije. Iznenađenje je veliko, kad na telefonski poziv začujete ljudski glas umjesto elektronske sekretarice.

Prilagodba, ističe Žižek, po utvrđenom principu društvenih procesa i revolucionarni preobrat vodi u novi pre-preobrat i zatim u sintezu. Za prilagodbu Matthias Horx predlaže pogled na sadašnjost iz budućnosti koja slijedi na očekivanu neposrednu budućnost. Vidjet ćemo da smo uspjeli prevladati strah od budućnosti, koja je bila moćna samo dok budućnost nije postala sadašnjost.

Re-gnosis skokom iz sadašnjosti u budućnost koja je ona ”prije”, uspješnije se snalazimo nego kad se ravnamo prema klasičnim prognozama, jer nam one dočaravaju budućnost kao ”lokomotivu, koja izlazi iz mračnog tunela”, koja će nas pregaziti, ne reagiramo li primjereno na njezin dolazak. Strah nas nadjača, Re-gnosis u našu linearnu spoznaju upliće naša iskustva s ophođenjem prijašnjih kriza.

Nadživjeli smo njih, eto nadživjet ćemo i sve buduće, prilagodimo li se novim uvjetima. Osposobljavamo se za to da na mijene ne samo reagiramo, nego da mijene anticipiramo i modificiramo naše reakcije.

Horx nas podsjeća na strah od zubara – prije, a na olakšanje i sreću poslije, ako nismo pobjegli iz ordinacije.

Model se lako dade provjeravati na temelju ophođenja s ponovnim rastom brojki novozaraženih i novooboljelih, sa spoznajom da su dotadašnje mjere davale rezultate, no da se moraju preinačiti za budućnost, jer su iscrpljivale svoju snagu.

Još uvijek čekamo znanstveni preobrat, koji će donijeti lijek i cjepivo s presudnim djelovanjem.

I novi svijet ”nakon korone” – realnije ”s koronom” – svoje će procese prekinute zbog zatvaranja granica, karantene, smanjivanja proizvodnje zbog pada potražnje, reorganizirati i spojiti ono što se čini nespojivim: autarkiju i globalnu povezanost, otvaranje i zatvaranje, bliskost i distancu.

To izgleda kao evolucionarni proces, a ne sliči na radikalni preokret. ”Korona nas uči prilagođavanju našega života stvarnosti naše egzistencije, kao živog bića među drugim oblicima života”, tvrdi Slavomir Žižek u kolumni za Russia Today, 21. ožujka 2020. godine. Slavoj Žižek piše o mogućim ishodima pandemije: Bojim se barbarstva s ljudskim licem.

To je mogao izreći i imati na umu papa Franjo, kad je 5. kolovoza ove godine, najavio početak niza ”novih promišljanja” za vrijeme ”poslije”. Papin pogled je uperen na posljedice pandemije na zemlje i društva koja su i prije krize zaostajali u razvitku i životnom standardu stanovništva u odnosu na razvijene države blagostanja.

Neravnomjerna podjela zemljinih resursa je, neovisno o sadašnjoj pandemiji, nepravda, koja, ovako reče papa, ”viče do Neba” – i sada se Papa boji da će u utrci za iznalaženjem antivirusnog lijeka, marginalizirani još više zaostajati, te plaćati neuporedivo višu cijenu svoje nerazvijenosti. Strah nije posve neopravdan.

 

Papa je već u svojoj enciklici ”Laudato si” natuknuo sveopću povezanost stvorenoga Svijeta i zajedništvo sudbina u dobru i zlu. Za nova promišljanja oslanjat će se na evanđelje i na njegovu poruku kakva se razradila u socijalnim enciklikama, koje, poglavito one iz XX. stoljeća, Svijet već vide kao jednu jedinu zajednicu i obraćaju se ljudima svih kontinenata.

Papa se, vjeran opredjeljenju pokoncilske, univerzalne, svjetske Crkve, zalaže za ”Opciju za siromašne” – i, nadam se i za njegov etos sveopće povezanosti i utkanost Čovjeka u prirodu, baš kao živo biće među drugim oblicima života (S. Žižek). Njegovi su stavovi do sada bili onoga starozavjetnog proroka, kudio je i upirao prst na nepravdu i ”do Neba vapijuće” neravnopravnosti.

Neravnomjerna podjela zemljinih resursa je, neovisno o sadašnjoj pandemiji, nepravda, koja, ovako reče papa, ”viče do Neba” – i sada se Papa boji da će u utrci za iznalaženjem antivirusnog lijeka, marginalizirani još više zaostajati, te plaćati neuporedivo višu cijenu svoje nerazvijenosti. Strah nije posve neopravdan

Papina upozorenja, ma koliko opravdana njegovom brigom za siromašne, opisuju situaciju jednog zabrinutog pastira, drastična su i gruba poput drvoreza. Nepravda neravnomjerne podjele dobara i mogućnosti ”viče do neba” – bogati su sve bogatiji, siromašni sve siromašniji.

Optužujući Svijet zbog nepravde – ignorirao je humanu stranu tog ”bezosjećajnog” kapitalističkog Svijeta. U njemu cvatu inicijative i angažman profesionalaca i dobrovoljaca, ulažu se znanje, sredstva i humanitarni rad. Nažalost to sve skupa nije bilo dovoljno da ublaži, ako već ne otkloni siromaštvo, nerazvijenost, nepravdu. Smatram da fiksiranošću na ”ne” pojave Papa nepravedno kritizira sve i svakoga koji su se na svoj način zalagali i prakticirali solidarnost.

Ima nekoliko aspekata krize o kojima bi se upravo papa trebao očitovati. To su općeljudski aspekti, a ne problemi druge, zapostavljene hemisfere. Nadalje, o potrebi zaštite ljudskog života i o tome da ”najveća moguća sreća najvećeg mogućeg broja ljudi ne opravdava žrtvovanje ijednog ljudskog života”. Ondje gdje jedan misli preživljavati po cijenu da drugi umre, neizostavno se stvaraju temelji za nasilje i rat.

Naša borba protiv smrti mora biti popraćena ljubavlju prema drugima i brigom za njihove živote. Pandemija nas, naposljetku, ne smije navesti na potragu za krivcima, za grešnim jarcima. Sadašnja kriza može nam otvoriti oči za to da smo smrtnici. Prihvaćanjem vlastite smrtnosti stvaramo temelje za solidarni suživot.

Sada postoji šansa umrežiti rješenja i primjenjivati kombinirane mjere, koje rješavaju više problema zajedno. Tako je moguće, primjerice, s gospodarskim mjerama povezati i mjere za zaštitu klime, kako se ne bismo vratili u vremena, kad je gospodarstvu ekologija bila samo dosadna obaveza i privjesak.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Pokušaj da shvatimo papu Pija XII. sine ira et studio
    •  Tko je svet? Kanonizacije su problematične
    •  Svjetska biskupska sinoda – proces samorefleksije
    •  Nihil obstatili kako vjernike voditi žedne preko vode
    •  Papa na strani migranata – no treba čuti i drugu stranu
    •  Nimalo blagdanske misli o svetkovini Marijinog uznesenja
    •  Otvorenje OI u znaku povrijeđenih osjećaja vjernika
    •  Slavimo one koji su dio ljudi kojim je Antigona prva heroina
    •  Socijalni tjedan, Trst: Oduševljenje i iritacije
    •  Novi dokument o rimskom biskupu: ni revolucija ni evolucija

> Svi tekstovi ovog autora