Svi su ljudi stvoreni jednakima i obdareni slobodom

”Mi držimo ove istine samorazumljivim (self-evident): svi su ljudi stvoreni jednakima i obdareni od svojeg Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom.”

Ova rečenica je ključni dio glasovite američke Deklaracije o nezavisnosti te predstavlja najcitiraniji vanbiblijski tekst bilo koje vrste u toj zemlji, ali i šire.

Deklaracija je usvojena 4. srpnja 1776. godine te famozni Fourth of July svi Amerikanci već skoro četvrt tisućljeća slave kao najveći američki praznik koji predstavlja rođendan njihove domovine.

Posvuda se održavaju veličanstvene parade, koncerti, neopisivi vatrometi i karnevali, ali i pucnjava topovima uz druge impresivne vojne i ine manifestacije.

Sve to prate i javna čitanja ključnog dokumenta Deklaracije nezavisnosti te prigodni recitali i kazališne predstave s patriotskom tematikom. Tim se danom zapravo slavi cjelokupna povijest i politička tradicija Sjedinjenih Američkih Država.

U svjetlu sutrašnjeg službenog praznika se na današnji nedjeljni dan održavaju i posebna bogoslužja sa svečanim propovijedima u kojima je naglasak na širem i duhovnijem značenju riječi sloboda.

Kako je ove godine 4. srpnja u ponedjeljak on se festivalski raskošno slavi već čitav vikend. Neki američki komentatori tvrde da se ovaj put radi o ”najluđem vikendu godine”.

Kako bismo bolje razumjeli ovaj festivalski pristup proslavi Dana nezavisnosti, za naše čitatelje može biti zanimljiv prikaz djelomičnog backgrounda. 

U predrevolucionarno vrijeme američki kolonisti su svake godine održavali velike proslave rođendana (engleskog) kralja. Ta su slavlja obavezno išla uz zvonjavu, vatromete, procesije i javne skupove s prigodnim govorima uglednih građana.

Usput spomenimo kao kuriozitet kako su u kontrastu s ranijom praksom u ljeto one presudne godine (1776.) proslavili Dan neovisnosti podrugljivim prikazima pogreba kralja Georgea III. te tako snažnije simbolički najavili kraj engleske monarhističke vladavine Amerikom i trijumf slobode.

Declaration of Independence (Deklaracija nezavisnosti) je dokument datiran i potpisan 4. srpnja 1776. u Philadelphiji. Izblijedjeli original se može vidjeti u Nacionalnom arhivu u Washingtonu gdje se čuva pod posebnim staklom u rotondi Komore slobode (Chambers of Freedom).

Predrevolucionarnu Ameriku obilježavaju sukobi francuskih i britanskih kolonijalnih interesa koji su kulminirali u takozvanom Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.) koji je završio potpisanim mirom u Parizu i pobjedom Velike Britanije.

Kolonije koje više nisu ugrožavali Indijanci (potisnuti na zapad) niti Francuzi sada postaju sve neovisnije i od matične zemlje. Velika Britanija međutim pokušava usporiti njihov ekonomski rast različitim fiskalnim i restriktivnim mjerama.

To dovodi do snažnog otpora kolonista pa i do organizirane pobune 1773. godine kada britanska vlada daje monopol istočnoindijskoj kompaniji na uvoz čaja. Vjerojatno ste čuli za razvikanu Bostonsku čajanku kada su američki kolonisti iz bunta pobacali čaj s britanskog broda.

U traženju sustavnog rješenja kolonije su sazvale Kontinentalni kongres 1774. godine, a uskoro zatim bile su primorane da povedu rat za neovisnost.

Kada su u travnju 1775. izbile prve bitke u takozvanom Revolucionarnom ratu još se nije nazirala dovoljna opredijeljenost za potpunu neovisnost od Velike Britanije. Mnogi su se kolonisti nadali da će kombinacijom pritisaka i pregovora ipak prisiliti kraljevsku vlast u Londonu na razumne kompromise.

No želja za slobodom od krute vladavine Britanaca je opravdano bila sve prisutnija i jača. Revolucionarne ideje su se širile brzo, a najbolji izraz su našle u silno popularnoj knjižici ”Common Sense” (”Zdrav razum”) koju je početkom 1776. objavio Thomas Paine (1737.-1809.).

Paine je bio britanski novinar, filozof i politički aktivist koji je pod utjecajem Benjamina Franklina migrirao u britansko-američke kolonije baš u pravo vrijeme da može sudjelovati u američkoj revoluciji.

Njegov ”Zdrav razum” objavljen je u Philadelphiji početkom siječnja 1776. godine i mudro anonimno potpisan ”od Engleza”. Tiskan je u za ono vrijeme rekordnim nakladama.

Već u prva tri mjeseca 100.000 primjeraka je distribuirano na dva milijuna stanovnika u svih trinaest kolonija. Tijekom američke revolucije prodano je ukupno oko 500.000 primjeraka.

Povjesničari tvrde da vjerojatno nije bilo pobunjenika koji nisu osobno pročitali (ili slušali dok se na glas čitalo) Paineov snažan apel u prilog borbe za slobodu.

Utjecaj je bio enorman te se zbog toga smatra da Thomas Paine zaslužuje naslov Otac američke revolucije. John Adams je ustvrdio: ”Bez pera autora ‘Zdravog razuma’, mač Washingtona bi uzalud bio podignut”.

Kada je postalo jasno da su inicijative Kontinentalnog kongresa i mnogostruki napori da se postigne sporazum s britanskom vladom uzaludni imenovan je odbor za sastavljanje Deklaracije o neovisnosti. Pisanje osnovnog teksta povjereno je po genijalnosti i elokvenciji prepoznatljivom mladom Thomasu Jeffersonu zbog njegove ”izuzetne lakoće izraza”.

Glasanje je održano kasno poslijepodne 4. srpnja. Od 13 kolonija devet je glasalo za, dvije protiv, a jedna je bila suzdržana. Odmah je slijedilo i potpisivanje Deklaracije.

John Hancock, predsjednik Kontinentalnog kongresa, službeno je prvi potpisao velikim i lijepo ispisanim slovima kako bi, prema riječima samog Hancocka, ”kralj George mogao čitati i bez naočala”.

Sve se to događalo u Philadelphiji čiji je prekrasan trg imenovan Independence Square po tome što je na njemu prvi put javno pročitana Deklaracija nezavisnosti.

Zaključimo ovo naše pridruživanje ovogodišnjoj američkoj proslavi nezavisnosti klasičnim, programatski najjačim i najčešće citiranim ulomkom iz Deklaracije nezavisnosti (uključivši rečenicu kojom smo započeli ovu kolumnu):

”Mi držimo ove istine samorazumljivim (self-evident): svi su ljudi stvoreni jednakima i obdareni od svojeg Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom. Radi očuvanja tih prava vlast se uspostavlja među ljudima, što izvodi svoje pravedne ovlasti iz suglasnosti onih kojima vlada, a kad god bilo koji oblik vlasti postane razoran za te ciljeve, tada je pravo građana izmijeniti je ili napustiti i uspostaviti novu vlast, što će se temeljiti na tim načelima i ustrojiti svoje ovlasti u takvom obliku kakav im izgleda najprikladnijim za ozbiljenje njihove sigurnosti i sreće.”

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora