Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (3)

Primjer[i] postavljanja spomen-ploče HOS-a u Jasenovcu 5. studenoga 2016. godine koju su otkrili predstavnici Udruge branitelja HOS-a Grada Zagreba i HOS-a Jasenovac u počast 11 poginulih pripadnika HOS-a na tom području u Domovinskom ratu i ambivalentna reakcija predstavnika državne vlasti (spomen-ploča sadrži ustaški pozdrav) otkriva da izazov suočavanja s prošlošću nije ozbiljno shvaćen u Hrvatskoj.

Pri tome je potrebno istaknuti da nije kontroverzan samo sadržaj ploče nego i njezina lokacija: ”Točno na mjestu srušene kuće obitelji Bačić[ii], u kojoj se nalazilo zapovjedništvo logora Jasenovac, danas se nalazi zgrada na kojoj je nedavno postavljena spomen-ploča poginulim pripadnicima HOS-a s istaknutim ustaškim pozdravom”.[iii] Činjenica da je spomen-ploča postavljena upravo na mjestu nekadašnje ustaške uprave jasenovačkog logora ukazuje da se radi o namjernoj provokaciji.

Pod pritiskom javnosti, ploča je 7. rujna 2017. godine: ”skinuta… sa zgrade dječjeg vrtića na Trgu kralja Petra Svačića. Ploča je izmještena u Spomen park hrvatskim ratnicima Trokut kod Novske gdje se nalaze spomenici još 17 postrojbi Hrvatske vojske”.[iv] U cijeloj ovoj priči posebno je problematična teza bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da: ”…treba razlikovati ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ od pozdrava ‘Za dom spremni’ u Domovinskom ratu”.

Upitan za komentar takve izjave, premijer Andrej Plenković rekao je da nije čuo za tu izjavu te dodao: ”Ono što je dobro jest da su preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću bile veoma precizne, argumentirane i da su uzele kontekst Domovinskog rata i tih obilježja, osobito na mjestima gdje su pripadnici HOS-a poginuli. To je vrlo strogo ograničena preporuka i na taj način se percipira”.[v]

Tumačenje da se u određenom kontekstu može raditi distinkcija u vezi ustaškog pozdrava i pojašnjenje da se radi o strogo ograničenoj preporuci širom otvara Pandorinu kutiju relativizacije te dovodi do kompromitiranja državnog integriteta zarad prolaznih dnevnopolitičkih oportunizama.

Takvoj politici također se može pripisati barem djelomičan doprinos u vezi rezultata dobivenih nakon provedenog istraživanja u devet od 11 varaždinskih srednjih škola: ”…istraživač uočava da 38 % varaždinskih srednjoškolaca ne prepoznaje simbole antifašizma. Njih 24 %, naime, smatra da je to stilizirano slovo U, a 14 % kukasti križ, dok 36 % ne zna da je ustaštvo bilo fašistički pokret. Više od trećine ispitanika nije dalo zadovoljavajuće odgovore na izjavu da su ‘Ante Pavelić i ustaški pokret odgovorni za osnivanje koncentracijskih logora u NDH te za progon i ubijanje Židova, Srba, Roma, politički nepodobnih Hrvata i drugih disidenata vlasti NDH’. Njih 25 % nije se moglo odlučiti, 5 % se djelomično ne slaže, a 5 % se u potpunosti ne slaže s tom tvrdnjom.”[vi]

Jedan od izazova koji svakako doprinosi izostanku odlučnog suočavanja s prošlošću u kontekstu Drugog svjetskog rata jest i činjenica sporog procesuiranja ratnih zločina u Domovinskom ratu. Zato je potrebno nastojati da se zatvori ta stranica ratne povijesti i slučajevi riješe dok su žrtve još žive (kako bi im se, između ostalog, naknadila šteta).

Nadalje, važno je istaknuti i da policija ponekad pogrešno kvalificira djela koja su počinjena iz mržnje (ono što je kazneno djelo okvalificira kao prekršaj). Zato je potrebno ojačati suradnju policije i državnog odvjetništva kako bi došlo do ispravne inicijalne kvalifikacije djela.

Osim toga, događa se da sudovi ne uzimaju mržnju kao otegotnu okolnost. Također, propisane sankcije blage su s obzirom na narav djela u ovom kontekstu. Tako su, na primjer, propisane samo uvjetne osude bez posebnih obveza za počinitelje u kaznenim predmetima. Najvažnije, prekršaji iz mržnje otežano su prepoznati zato što ne postoji definicija prekršaja iz mržnje (postoji definicija zločina iz mržnje kao kaznenog djela).

Posljedično, u 2020. godini zabilježena su samo tri prekršaja iz mržnje što je očito krivo jer bi prekršaja moralo biti više nego kaznenih djela iz mržnje (policija je zabilježila 87 kaznenih djela iz mržnje u 2020. godini!).

Pozitivan korak jest donošenje Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje 2021. godine kojim se u okviru postojećeg zakonodavnog okvira nastoji izvući maksimum u smislu kvalitetnije suradnje policije, državnog odvjetništva i sudova i praćenja predmeta.[vii]

Zaključno, suočavanje s prošlošću (i djelima iz mržnje) u hrvatskom zakonodavstvu, politici i društvenom životu u kontekstu Drugog svjetskog rata nije dosljedno provedeno.

Takvo stanje rezultira opetovanim međuetničkim i međunacionalnim tenzijama, površnim (i često pogrešnim) baratanjem povijesnim činjenicama te izostankom političke volje da se na odgovarajući način suočimo s problemima današnjice (primjerice, spora obnova potresom pogođenih područja s većim ili većinskim udjelom srpskog stanovništva).

Riječi Emila Zole (koji je u slučaju Dreyfus prokazao sve manjkavosti upravljanja državom na principu netrpeljivosti i iskrivljavanja istine) mogu nam poslužiti kao upozorenje: ”Kad se istina pokapa, kad joj se ne dopušta da bi kao biljka prodrla na površinu, ona ne miruje: prikuplja svoju moć i na površinu izbija osvetnički eksplozivnom snagom”.

_____________________________

[i] Cjeloviti tekst izvorno objavljen u časopisu Vox studentium: Draganić, L., Denial (2016.), u: Vuletić, N. (ur.), Vox studentium, vol. 3, br. 3, 2023., str. 46-53.

[ii] Tu su kuću, kao i cijelo mjesto, ustaše prilikom povlačenja 1945. godine gotovo do temelja srušili i zapalili.

[iii] Orhidea Gaura Hodak, EKSKLUZIVNO IZ 2016.: ”Spomen-ploča HOS-a na mjestu je Luburićeva stožera logora Jasenovac”, Nacional, 15. travnja 2021., dostupno na: https://www.nacional.hr/ekskluzivno-iz-2016-spomen-ploca-hos-a-na-mjestu-je-luburiceva-stozera-logora-jasenovac/, posljednji posjet stranici: 15. siječnja 2023.

[iv] Mate Piškor, FOTO: SKINULA SE PLOČA HOS-A U JASENOVCU ”Premjestili je radnici komunalca iz Novske, tek manja dovikivanja upućena Plenkoviću i Pupovcu”, Jutarnji list, 7. rujna 2017., dostupno na: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-skinula-se-ploca-hos-a-u-jasenovcu-premjestili-je-radnici-komunalca-iz-novske-tek-manja-dovikivanja-upucena-plenkovicu-i-pupovcu-6526753, posljednji posjet stranici: 15. siječnja 2023.

[v] I. Ba./S. S./Hina, Plenković o ‘vrlo strogo ograničenoj preporuci’ za pozdrav ‘Za dom spremni’, tportal.hr, 27. veljače 2019., dostupno na: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/plenkovic-o-strogo-ogranicenoj-preporuci-za-pozdrav-za-dom-spremni-20190227, posljednji posjet stranici: 15. siječnja 2023.

[vi] Hina, Manje od pola srednjoškolaca u Varaždinu misli da je ZDS ustaški pozdrav, index.hr, 13. siječnja 2023., dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/cetvrtina-srednjoskolaca-u-varazdinu-misli-da-je-u-simbol-antifasizma/2428639.aspx, posljednji posjet stranici: 15. siječnja 2023.

[vii] Maršavelski, A., U Prizmi 17. 4. 2021. o Biltenu ”Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima 2020.”, HRT, 2021., dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=GhUnYsMIvjY, posljednji posjet stranici: 15. siječnja 2023.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Pacifik – Šljem kao moj jastuk (1)
    •  Savršeni dani – Sreća na japanski način
    •  Djeca čovječanstva - Odraz budućnosti između nade i apatije
    •  Aldous Huxley vlastitim riječima (1)
    •  O zavisti
    •  Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (3)
    •  Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (2)
    •  Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (1)
    •  Fahrenheit 451 – Cenzura knjiga, kontrola misli
    •  Divni novi svijet – Distopija naša svagdašnja

> Svi tekstovi ovog autora