autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Deset velikih za Velike priče

AUTOR: Miljenko Jergović / 31.07.2026.

Vladan Desnica: Zimsko ljetovanje
Ivo Andrić: Travnička hronika
Miroslav Krleža: Zastave
Mirko Kovač: Uvod u drugi život
Đorđe Lebović: Semper idem
Danilo Kiš: Peščanik
Ranko Marinković: Kiklop
Meša Selimović: Tvrđava
Mihailo Lalić: Hajka
Aleksandar Tišma: Kapo

Ovo je moj izbor deset romana književnosti štokavskoga jezičnog područja i pripadajućih kajkavskih i čakavskih narječja, načinjen za kratkog, dvodnevnog boravka u Heidelbergu, jutro nakon bosanskog nogometnog poraza od Amerike.

Sve to valja naglasiti jer bi moj izbor bio drukčiji jučer, ili da sam ga načinio u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu… Kao što će biti drukčiji sutra, ili već danas popodne.

Kriterij mi nije bio zasnovan na pokušaju objektivizacije: ne znam, a ni ne zanima mi previše kojih bi to bilo deset najboljih romana. U kriterij nije upisan nacionalni ključ: jutros pretežu srpski romani, a večeras možda neće.

U kriterij čak nije upisan ni čitateljska bliskost s pojedinim romanopiscima.

Recimo, u izboru se nekim čudom nije našao Miloš Crnjanski, čije barem tri romaneskne građevine za mene predstavljaju čudo: “Roman o Londonu”, “Dnevnik o Čarnojeviću”, i gle iznenađenja – “Kod Hiperborejaca”. Ali ovo jutro, eto, nije za Crnjanskog.

Osnovni kriterij jest sjećanje na vremena mog života, davna i nedavna, kad su me nabrojani romani mijenjali i preobražavali. Dakle, taj je kriterij krajne ličan, intiman, autobiografski. Premda važi samo za ovo jutro.

Među nabrojanim romanima nema, recimo, ni knjige Slobodana Novaka “Zlato, mirisi, tamjan”, kao što nema ni genijalnog Matavuljevog “Bakonje fra Brne”, koji pripada dvadesetom, premda je objavljen u devetnaestom stoljeću.

Svih deset romana koji su mi jutros nadošli u pamet napisali su danas pokojni pisci. Moglo je biti i obrnuto, da svih deset bude od živih pisaca.

Među deset mrtvih su mi, dok sam sastavljao listu, na um pala dva živa, čiji su me romani odistinski preobražavali. Ali odmah sam od obojice odustao, iz straha da im ne naudim, uvrštavanjem među pokojnike.

U naše izbore upisana je i praznovjerica.

(Prenosimo s književnog podlistka Ajfelov most autorova portala, Miljenko Jergović 13. 07. 2026.).

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Hrvatska knjiga o Milutinu
• Utakmica koju svakih četrdeset godina odluči Božja ruka
• Hoće li se 2027. INmusic festival održati na hipodromu?
• Slavenka Drakulić, mali narodi i njihove velike kćeri
• Ulazi li Malkovicheva putovnica u honorar?
• Uvođenje VAR-a: Golijat će svaki put natamburati Davida
• Ludwig Bauer i priča o jednoj književnoj nagradi
• Evo zašto ne postoje prava i kriva strana povijesti
• Siromasi koji ostaju bez struje zbog naših pitanja AI
• Emancipacija žena u zajednici fašističkih huligana

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: OBAVEZNA LEKTIRA
Oznake: Ajfelov most, Ivo Andrić, Miljenko Jergović, Miroslav Krleža, Velike priče, Vladan Desnica

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".