autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Hitno saslušanje dvije preživjele zatočenice iz Lore

AUTOR: AUTOGRAF / 22.10.2026.

NVO Akcija za ljudska prava (HRA) iz Podgorice i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba predložile su Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu da u predmetu “Lora 3” hitno sasluša dvije svjedokinje. One su u travnju i svibnju 1992. bile zatočene u tzv. vojnom zatvoru Lora u Splitu i neposredno su vidjele zlostavljanje crnogorskih vojnika i rezervista u tom logoru.

U veljači 2025. saslušan je preživjeli crnogorski zatočenik iz Lore Veselin Bojović. Saslušanje je zatražilo Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, pošto su mu naše organizacije dostavile njegovo svjedočenje. Sada predlažemo saslušanje dviju svjedokinja, posljednjih živih među ženama koje su bile u Lori. Zbog njihove dobi i zdravstvenog stanja, to saslušanje ne smije se odgađati.

Obje svjedokinje su sa područja Kupresa. U Loru su prebačene nakon što su ih u travnju 1992. zarobile hrvatske oružane snage. S njima je razgovarala izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević. Obje su potvrdile da su se u Lori u isto vrijeme nalazili zatočenici iz Crne Gore. Jedna od njih je vidjela grupu od oko 18 muškaraca i navodi da su stražari organizirali njihovo prebijanje tako da ga žene gledaju.

Obje svjedokinje opisale su smrt jednog zatvorenika. Stražari su ga tukli do ponoći, a ujutru su ih čule kako govore da je “ovaj Crnogorac” umro tokom noći.

Svjedokinje su potom bile primorane da čiste krvavu ćeliju u kojoj je ležalo njegovo tijelo. Kada su dva dana kasnije izvođene iz Lore zbog razmjene, u vozilu kojim su prevožene nalazilo se i ljudsko tijelo. Vozilo ih je odvezlo na razmjenu u Bosnu i Hercegovinu. To ukazuje na to da je i tijelo zarobljenika prevezeno u BiH, gdje su pronađeni i posmrtni ostaci više crnogorskih rezervista za koje se pretpostavlja da su bili u Lori.

I same svjedokinje su u Lori bile izložene teškom zlostavljanju, prijetnjama smrću i ponižavajućim uvjetima zatočenja. Njihova svjedočenja mogu pomoći i da se identificira jedan stražar koji se prema njima ponašao humano i koji bi mogao imati važna saznanja o tome što se događalo u Lori.

Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavili smo sažetke iskaza svjedokinja i njihove kontakte. Očekujemo da to odvjetništvo osigura da one budu saslušane bez odgode. Pozivamo i nadležne institucije Crne Gore, Srbije i BiH da pruže punu pomoć kroz međunarodnu pravnu suradnju. Ovo može biti posljednja prilika da se od živih očevidaca utvrdi istina o zločinima nad crnogorskim zatvorenicima u Lori.

Za Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević

Za Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Tanja Banjeglav

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Poruka BK BiH pred općim izborima u BiH
• Pohod nadbiskupa Gallaghera Moskvi: rat mora prestati
• Inicijativa Gospić je naš dom i prosvjed 5. 9. u Zagrebu
• In memoriam prof. Ivo Šlaus
• Rimska deklaracija: Zaustaviti utrku u naoružavanju!
• Milorad Pupovac osudio napad na novinara Verana Matića
• Riječka nadbiskupija protiv neprimjerenih simbola u procesiji
• Festival Documente ''Protiv zaborava''
• HRT mora objasniti zašto je emitiran koncert s Hipodroma
• Kakva to demokracija ne dopušta djeci učenje o demokraciji?

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: ODJECI
Oznake: autograf, BiH, Crna Gora, Documenta, HRA, Kupres, Lora, Split, Srbija, Tea Gorjanc Prelević, Veselin Bojović

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

14 Oct

Potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar zatražila je poništenje natječaja za glavnog ravnatelja HRT-a te da se novi natječaj raspiše nakon što Sabor usvoji novi Zakon o HRT-u koji će u potpunosti implementirati zaštitne mehanizme Europskog akta o slobodi medija.