autograf.hr

Ima neke simbolike da 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske radnici Ine u Sisku slave spremni da vlastitim tijelima zaustave prijevoz nafte u Rijeku i posljedično gašenje svoje rafinerije.

Za nama su svečarske zdravice, ceremonije i prigodne manifestacije povodom četvrt stoljeća međunarodnog priznanja Hrvatske, a dva nevezana i paralelna događaja uz ovu okruglu obljetnicu možda i više od prigodničarstva govore o tome je li sloboda umjela da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj.

Što je nama donio put naše predsjednice u SAD? Ništa vrijedno spomena, reklo bi se na prvu. Ali nije baš tako. Kolinda Grabar-Kitarović je u SAD-u ponešto naučila, a učila je od nominalno najboljeg. Donalda Trumpa, kojeg nije ni vidjela ni čula, barem ne uživo, za svog putovanja američkim prostranstvima.

Nešto je dobro i utješno u ledenom valu koji je u prvim danima 2017. zahvatio dijelove istočne i srednje Europe te cijeli Balkan.

Mali je problem ministar Pavo Barišić, plagijator prema zaključku Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, tijela koje imenuje Sabor ove države, a sastavljeno je od visokih školskih titula. Mali je da ne može biti manji. Tako ništavan problem može se časkom riješiti.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra nedopustivim ponašanje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović prema novinarima i svim građanima Hrvatske povodom njena boravka u SAD-u

”Nemojte dopustiti da vas obeshrabre oni kojima ništa ne predstavlja ni hrvatska država ni hrvatske institucije”. Ne, krivo, nije to citat zapjenjenog Franje Tuđmana. Ali tako zbori osoba koja nas vraća u devedesete i koja je jučer zaratila sa hrvatskim medijima i novinarima. Naravno, ne sa onim šupačkim, već s normalnima među nama.

Primjer predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njezinog misterioznog posjeta SAD-u pruža odlično objašnjenje aktualnog urušavanja povjerenja birača i javnosti u politiku i političare, osobito na vodećim pozicijama.

Godina je 2001, eno nas u kupeu vlaka Zagreb-Beograd, koji je jednom davno nosio Matoševo ime, kako se vozimo na književnu priredbu u Beograd, ispraćeni pogrdama i proklinjanjima komunističkog ministra kulture Antuna Vujića, koji je u svemu tome vidio antipatriotski čin.

Doista, doživjeli smo epifaniju: nismo je čuli ni vidjeli dobrih sedam dana, a onda se dogodilo Bogojavljanje, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović oglasila se iz Washingtona i napokon objasnila gdje je bila i što je radila na putu koji nije bio najavljen i za koji čak ni premijer nije imao suvisle odgovore.

Hrvatska pravoslavna crkva se javlja se u Hrvata ništa manje nego 155 godina – ali svejedno još nije pustila korijen. Stoga je korisno vidjeti, na temelju dosadašnjih iskustava, kakav je i čiji to (bio) projekt.

“Gospodo, odjebite!“ Tim je riječima Marko Jurič iz Projekta Velebit završio najavu javnog obreda koji je ta organizacija u petak priredila na zagrebačkom Cvjetnom trgu zajedno s nepostojećom Hrvatskom pravoslavnom crkvom, a pod nazivom “Veliko posvećivanje vode povodom blagdana Bogojavljanja”.

Jučer smo svjedočili najvećoj blamaži Predsjednice Republike Hrvatske. Kolinda Grabar-Kitarović se pristala slikati za HTV tako da u kadru iza nje bude Bijela kuća ne bi li se ostavio dojam da je ona u Washingtonu radila baš nešto važno i relevantno za državu hrvatskih morona kojima se pet dana prodavala šuplja priča da je KGK […]

Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj pozdravio je, pamtimo, i to vrlo grlato, odluku Ustavnog suda o Uredu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića poručivši kako je ona potvrda stava njegove stranke, ali i njega osobno, kako je taj ured suvišno opterećenje za državni proračun.

Hrvatskim građanima uskraćena je informacija o tome što predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pet dana radi u SAD-u, iako prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa ”građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihovih dužnosti”.

Koja je razlika između Mladena Grdovića i Andreja Plenkovića? Pa Grdović je barem svoj jaguar zabio u zid. A koja je sličnost? Obojica su zamagljenog uma sjela za volan.

Godinu na čijem početku su politički manipulatori zazivali reforme, štednju i rezove, ispraćamo, evo, raspravom trebamo li kupovati borbene avione. Ranije smo već kupili haubice, helikoptere i predvidjeli povećan proračun za vojsku. Susjedi su također nabavili avione i višecijevne raketne bacače.

Točno se može identificirati trenutak kojim je otpočelo presudnih stotinu dana u političkoj karijeri Andreja Plenkovića. Taj se trenutak dogodio u 18 sati poslijepodne, 28. svibnja 2016. Dogodilo se u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski, tijekom popodnevne sesije 18. općeg izbornog sabora Hrvatske demokratske zajednice.

Došlo neko takvo vrijeme (napisao bi Igor Mandić) da se veliki trgovački lanci reklamiraju tako što svoje mušterije obavještavaju da ne rade blagdanom.

Reakcija Antifašističke lige RH na privođenje aktivista Inicijative mladih za ljudska prava na informativni razgovor U demokratskoj državi u čijim temeljima su vrijednosti na kojima je izgrađena EU, pa i država u čijem Ustavu je ZAVNOH na informativni razgovor u policiju bile bi pozvane osobe koje u neposrednoj blizini najstrašnijeg ustaškog logora iz Drugog svjetskog […]