autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Damir Kajin: Nikada nije bilo teže, plašim se gladi!

AUTOR: Andrea Latinović / 23.10.2013.

“Jako se plašim dizanja PDV-a jer će nam ljudi biti gladni, a trgovine će ostati prazne, jer će se ponovno ići po namirnice u susjedne nam zemlje”, izjavio je na konferenciji za novinare u utorak u Puli nezavisni saborski zastupnik Damir Kajin. Bivši ideesovac, koji se sa svojom strankom, u kojoj je bio gotovo dva desetljeća, razišao prije nekoliko mjeseci uz vrlo grube riječi, sada, zapravo, ne zna na koga se obrušiti. Obrušiti se na HDZ, već je deplasirano, a uostalom, to je radio godinama dok je Kukuriku koalicija bila u opoziciji, a na sadašnju vlast, kojoj i sam (ne) pripada – tko li će znati što se zbiva u Kajinovoj glavi – ne bi smio jer je i on sam sudjelovao u njezinu dolasku na vlast.

Tako se, što bi rekli Istrani, brižni Kajin našao u raskoraku sam sa sobom, preuzimajući zapravo ulogu “hrabrog” borca protiv nepravde, jurišajući sam na barikade, a sve u želji da se prikaže jedinim ispravnim političarom u državi. Jer su, po Kajinovu mišljenju, svi jednako korumpirani (sjetimo se samo drvlja i kamenja koje je nabacivao na IDS i svoga bivšeg stranačkog šefa i prijatelja Ivana Jakovčića), a samo je on poštenjak koji razumije probleme malog čovjeka. Onu nesretnu epizodu u kojoj je na jedan dan zamrznuo pa aktivirao saborski mandat kako bi dobio pravo na povlaštenu saborsku mirovinu, svim je silama nastojao zaboraviti. Ali tako kratkog pamćenja nisu ipak i građani; ma koliko se svaka vlast trudila poniziti ih i napraviti glupima, smatrajući da takvi i jesu, ljudi pamte. Reklo bi se, pamte pa vrate, ali tek na izborima, svake četiri godine. Drugoga izbora nemamo, kada smo već izabrali demokraciju; sve drugo bio bi kaos i poziv na ulice.

Komentirajući moguće novo podizanje stope poreza na dodanu vrijednost, vrckavi je Kajin predložio “vraćanje na staro” za uslužne djelatnosti u turizmu, što je obrazložio ovako: “Neka se vrati PDV od usluga u turizmu jer ionako nisu ništa pojeftinile, ali PDV od smještaja ne bi trebalo dirati.” Nadalje, za svladavanje gospodarske krize slikovito je predložio da bismo se možda mogli ugledati i na Mađarsku: “Mađarska je za male tvrtke spustila poreze 50 posto i pokrenula zemlju, a veliki i dalje plaćaju kao prije, no mi ionako nemamo velikih tvrtki. Bit je da se opljačkani novac vrati u Hrvatsku i da se zahvati rad na crno, koji čini 30 posto bruto društvenog proizvoda.”

Dobri Istranin Kajin komentirao je i najključniji problem Hrvatske – nezaposlenost, shodno tomu i gospodarsku situaciju u Istri. Pri tome je u svom dramatičnom stilu uzviknuo kako “nikada nije bilo teže”. Iznio je i konkretne podatke konstatirajući kako smo 30. rujna, dakle, “u špici najbolje turističke sezone imali 579 nezaposlenih više nego lani, a u veljači će ih biti najmanje 13 tisuća. Zatvaraju se firme, nezaposlenih je sve više, a zaposlenih po političkim kriterijima nikad kao dosad”. Po njegovim riječima, Istarska županija od vlastitih prihoda, koji iznose 53 milijuna kuna, za rashode za zaposlene izdvaja 51 milijun kuna. Dakle, praktično gotovo – sve!

“Prema podacima za 2011., u lokalnoj samoupravi u općinama i gradovima radilo je 984 ljudi, tome treba pridodati još 1703 proračunska korisnika, što znači da je na proračunu 2687 ljudi. Treba dodati i još oko 1000 zaposlenih u komunalnim poduzećima, ali i 8500 zaposlenih u državnim službama – od carine, policije, zdravstva do lučkih kapetanija”, nabrojio je bivši ideesovac.

“Svi proračuni gradova i općina iznose milijardu i 518 milijuna kuna vlastitih prihoda, a rashodi 735 milijuna kuna, od čega za plaće ide 50 posto. Zbog ovakvog načina na koji se vodi, Istarska županija pojest će samu sebe”, poručio je Kajin, koji, međutim, ima rješenje. A ono je – smanjenje rashoda. “Na izdacima za reprezentaciju, promidžbu, računalne tvrtke i različite intelektualne usluge može se uštedjeti 15 milijuna kuna. No bez obzira na to, plaće moraju ići dolje. Matematički rashodi za plaće i materijalne troškove mogu se smanjiti za 10 posto i tako je moguće uštedjeti od 25 do 30 milijuna kuna. Dvije trećine tog novca treba usmjeriti u gospodarstvo i jednu trećinu u socijalu”, zaključio je Kajin.

Nažalost, zaboravio je pritom reći zalaže li se i za smanjenje plaća saborskih zastupnika, a i visokih državnih dužnosnika, kako ne bi samo osiromašeni građani podnosili teret ove, sada već petogodišnje krize.

Još tekstova ovog autora: