novinarstvo s potpisom
”Vlasnička struktura Ine mora biti takva da se osigura nacionalni interes”, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović jučer u Zadru. ”Ina je prevažna kompanija za Hrvatsku. Očito postoje razmimoilaženja između Vlade i MOL-a, no Vlada je na dobrom putu jer mora se uspostaviti zakonit način upravljanja Inom, koji je na korist kompanije, dioničara, ali i Hrvatske”, rekao je Josipović odgovarajući na pitanje novinara o jučerašnjoj MOL-ovoj najavi da se počinje pripremati za prodaju svog udjela u Ini. Dodao je da se Inu mora postaviti ”čvrsto na noge” i uspostaviti jasna pravila te da Ina mora biti organizirana sukladno zakonima RH.
MOL je u petak navečer objavio kako je ovlastio Odbor izvršnih direktora da počne pripreme za prodaju udjela u Ini ako se s hrvatskom Vladom ne postigne dogovor, i to samo nekoliko sati nakon završetka drugoga kruga pregovora s Vladom o međusobnim odnosima u Ini. Na to je Vlada poručila da MOL-ovom odlukom postaje izvjesna promjena pregovaračkih okvira koje je ona prihvatila u kolovozu te da će poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite interesa RH.
Već neko vrijeme traju napetosti između MOL-a, koji drži 49,1 posto Ininih dionica, i Vlade, koja ima udjel od 44,84 posto i želi veći utjecaj u upravljanju kompanijom. Vlada preispituje ugovore i optužuje MOL da ne ulaže dovoljno u Inu. Iz MOL-a odgovaraju da Hrvatska nije održala obećanje o preuzimanju plinskog biznisa koji Ini nanosi gubitke te upozoravaju da bi mogli tužiti Hrvatsku i tražiti najmanje 2 milijarde kuna odštete jer ga Hrvatska nije preuzela ili uvela tržišne cijene plina prema dogovoru iz 2009.
Mađarska vlada najavila je mogućnost prodaje dionica pošto je mađarska policija primila zahtjev za uhićenje MOL-ova direktora Zsolta Hernadija, kojega Hrvatska sumnjiči da je podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.
Inače, od prodaje Inina udjela MOL-u do najave mađarske kompanije da priprema prodaju udjela u hrvatskoj kompaniji prošlo je točno deset godina.
U srpnju 2003. Vlada je 25 posto plus jednu dionicu Ine prodala MOL-u za 505 milijuna dolara. U studenome 2006. više od 44 000 hrvatskih građana u javnoj ponudi kupilo je Inine dionice po cijeni od 1690 kuna za dionicu, što je otprilike 50 posto viša cijena nego u prvoj fazi privatizacije, kada je MOL kupio 25 posto dionica. U prodaji Ininih dionica vlastitim zaposlenicima godinu poslije oko 28 000 radnika s popustom je kupilo otprilike 628 000 dionica.
Krajem 2008. MOL je otkupio 22,15 posto dionica, po cijeni od 2800 kuna, pa je stekao ukupno 47,15 posto udjela u Ini. Time je MOL postao najveći Inin dioničar te je na temelju izmijenjenog Ugovora o međusobnim odnosima dioničara dobio većinu u Nadzornom odboru. Vlada i MOL potpisali su i Ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja skladišta plina u Okolima državi te odvajanje tvrtke za trgovanje plinom u zasebnu tvrtku i poslije njezinu prodaju Vladi. U prosincu 2009. potpisan je dodatak ugovora kojim je Vladina obveza da otkupi plinski biznis odgođena do 1. prosinca 2010.
U lipnju 2011. Uskok je potvrdio kako je protiv bivšeg premijera Ive Sanadera otvorena istraga zbog sumnje da je zloporabio položaj i ovlasti te primio mito od predsjednika MOL-ove uprave Zsolta Hernadija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini. Hrvatski sud utvrdio je da je Sanader primio 5 milijuna eura od MOL-ova čelnika te ostavio otvorenim potrebu da se o tome ispita i Hernadi, što mađarska strana odbija.
Nezadovoljna upravljanjem u Ini, Vlada u kolovozu ove godine imenuje pregovarački tim na čelu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom i članom Mladenom Pejnovićem, ravnateljem Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Posebno zabrinjavajućim Vlada ocjenjuje prošlogodišnje rezultate poslovanja: 62 posto manju ukupnu dobit, 17 posto nižu realizaciju kapitalnih investicija, 35 posto nižu proizvodnju nafte i plina, 30 posto veći uvoz sirovina/naftnih derivata i 29 posto veći uvoz prirodnog plina. U rujnu su počeli pregovori te je dogovoren mjesečni ritam sastanaka, a u listopadu je protiv predsjednika MOL-ove uprave Zsolta Hernadija raspisana crvena Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog.
Hina