autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Koji se bogataš spašava

AUTOR: Autograf / 23.07.2014.

Crkveni oci 9 - Klement Aleksandrijski - Koji se bogatas spasava Da kršćanska literatura prošlih vremena, napose ona iz prvoga razdoblja kršćanstva, može biti neiscrpna riznica duhovnoga bogatstva, ali i danas primjenjivih poticaja za život, svjedoči i ovaj kratki spis “Koji se bogataš spašava”, kršćanskog filozofa i učitelja s konca 2. stoljeća Klementa Aleksandrijskoga, objavljen kao deveti svezak biblioteke Crkveni oci.

Napisan s prijelaza iz 2. u 3. stoljeće ovaj spis obuhvaća uvijek aktualnu tematiku općeg društvenog morala, osobito u vidu odnosa spram bogatstva i onih koji ga posjeduju. Živeći u Aleksandriji, jednoj od metropola staroga svijeta, kršćanski filozof i učitelj Klement koncem 2. stoljeća susreće se s okolnostima sličnim današnjima. Materijalno izobilje, zabave i hedonistički pristup životu bili su svakodnevica tog velegrada. I sami kršćani, mnogi od njih imućni, imali su mnoštvo nedoumica oko stila života koji bi trebali živjeti, kao i upita vezanih za Isusov radikalni govor o vrijednosti siromaštva i pogubnosti bogatstva.

Klement stoga ovdje svima njima želi dati poduku polazeći od tumačenja smisla Isusovih riječi u evanđeoskom odlomku o bogatomu mladiću. Izlažući svoj nauk Klement ističe kako je bogataš koji se spašava onaj koji je pozvan na vjeru te se ne odriče svojih dobara, ali se isto tako ne pouzdaje u njih, nego ih stavlja na raspolaganje zajednici vjernika, pokazujući da se oslobodio strasti i poroka kao jedinoga stvarno pogubna bogatstva koje šteti duši. Stoga se bogataši poput športaša trebaju vježbati u odricanju kako bi osvojili nagradu – krunu života vječnoga.

Uz ovu središnju temu bogatstva nadovezuju se i druge važne teme kao što su kršćanska ljubav i pokora. Klementova dubina promišljanja kojom sustavno i metodički razjašnjava nedoumice svojih slušatelja kao i istina na kojoj gradi svoju misao osvojit će i suvremenog čitatelja i biti mu od velike koristi u suočavanju sa svakodnevnim životnim izazovima.

Klement Aleksandrijski (150.–215.), jedan od najpoznatijih kršćanskih autora s početka prvog tisućljeća, rođen je u Ateni od poganskih roditelja, a u Ateni je primio i osnovno obrazovanje. Nakon obraćenja na kršćanstvo napušta Atenu u potrazi za naučavanjima poznatih učitelja. Oko 200. godine postaje učenikom Pantena, a potom i njegovim pomoćnikom, te ga kasnije nasljeđuje na mjestu voditelja katehetske škole te po tom radu postaje posebno poznat. Odlikuje ga visoka erudicija, kako na polju kršćanskih spisa, tako i profane literature.

Širina njegove učenosti osobito do izričaja dolazi u njegovim spisima među kojima su “Protreptik”, knjiga nagovora u kojima se obraća Grcima pozivajući ih na obraćenje; “Pedagog”, praktično-moralno djelo u kojem donosi asketske opomene, savjete i upute te knjige ćudoredne tematike “Quis dives salvetur?” (“Koji se bogataš spašava”), “Excerpta ex Theodoto”, “Adumbrationes”.

Naslov: Koji se bogataš spašava

Autor: Klement Aleksandrijski

Teologija

Godina izdanja: 2014.

Broj stranica: 80

Uvez: tvrdi

ISBN 978-953-235-381-5

Izdavač: Verbum

(Više novih knjiga na Moderna vremena info)

Još tekstova ovog autora:

• Državne i vojne počasti Mladiću su nemoralne i nezakonite
• Mons. Marko Medo zaređen za biskupa u Gospiću
• Život i djelo kardinala Franje Kuharića
• Promišljanje o rimskom biskupu u okviru zajedništva krščana
• Nina Simone: Roman
• Knjiga mojih života
• Gabrijela ne smije umrijeti
• Alikvot
• Aktovka
• Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: Moderna vremena info
Oznake: Moderna vremena

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

18 Sep

Jesu li teroristi pobijedili nakon 11. rujna? SAD su odgovorile na napad u New Yorku upravo onako kako su napadači priželjkivali, pridonoseći stvaranju svijeta u kojem je terorizam postao toliko uobičajena pojava da više ni ne znamo kada tu riječ treba upotrijebiti.