Neeksplodirana ovršna “bomba“

U prethodnoj kolumni objavio sam javni poziv građanima da se solidarno organiziramo i prije nego nas jednog po jednog silom otjeraju iz doma (deložiraju) te zajednički srušimo Ovršni zakon ili barem izborimo suspenziju dijela tog zakona kojim se propisuju deložacije iz nekretnina koje služe isključivo za stanovanje.

Zbog brojnih pitanja i poziva čitatelja i u ovoj kolumni ću analizirati zašto zbog deložacija treba svakako rušiti Ovršni zakon.

Suci najvećeg suda u Hrvatskoj, Općinskog suda u Zagrebu, ”sjede na bombi” od gotovo 13.000 neriješenih predmeta ovrha na nekretninama. Prisilna iseljavanja tako velikog broja ljudi iz njihovih domova samo u Zagrebu (ne računajući i ovrhe izvan Zagreba) uzrokovat će neminovno pravnu nesigurnost i socijalne nerede.

Zbog straha od ”građanskog neposluha” informacije o broju postupaka ovrha na nekretninama su uskraćene u Vrhovnom sudu Hrvatske i Općinskom sudu u Zagrebu.

Unatoč tomu uspjelo nam je doći do podataka o broju ovrha na nekretninama u Zagrebu zaprimljenim u 2012., u 2013. i 2014. godini.

Suci najvećeg suda u Hrvatskoj, Općinskog suda u Zagrebu, ”sjede na bombi” od gotovo 13 tisuća neriješenih predmeta ovrha na nekretninama. Prisilna iseljavanja tako velikog broja ljudi iz njihovih domova samo u Zagrebu (ne računajući i ovrhe izvan Zagreba) uzrokovat će neminovno pravnu nesigurnost i socijalne nerede. Zbog straha od ”građanskog neposluha” informacije o broju postupaka ovrha na nekretninama su uskraćene u Vrhovnom sudu Hrvatske i Općinskom sudu u Zagrebu

Analizirajući dostupne podatke o dražbama nekretnina, utvrdili smo da ovršni suci izbjegavaju objavljivati informacije o prodaji atraktivnih nekretnina na Očevidniku Hrvatske gospodarske komore, te oglase o dražbama objavljuju na nepreglednim i teže dostupnim oglasnim pločama u prostorima sudskih zgrada i na taj način fingiraju propisano objavljivanje.

Prema pritužbama pučkom branitelju presude (o deložacijama) donose se temeljem površno provedenih postupaka, nerijetko pogrešne ocjene dokaza, bez jamstva na pravično suđenje i poštovanja načela zakonitosti, dok se stavovi stranaka o pravnoj osnovi spora i prigovori zanemaruju (vidjeti Izvještaj pučkog branitelja Saboru za 2014. godinu).

Profesionalna i etička razina sudaca i odvjetnika u ovršnim postupcima je nedopustivo niska, što se vidi po polemici Hrvatske udruge sudaca s odvjetnikom Vladimirom Gredeljem.

Ne treba vjerovati ni zakonodavnim vlastima u pripremi ovršnih propisa.

Prošle godine predložene su izmjene Ovršnog zakona prema kojima je trebalo biti propisano da se ne mogu ovršiti nekretnine koje su jedino vlasništvo i koje služe isključivo za stanovanje.

I to je poboljšanje, ali usporedno je predložena i tzv. agencijska ovrha, odnosno da ovršne radnje provodi Financijska agencija. Prema tom prijedlogu predviđen je i institut javne objave pismena na internetskoj stranici Agencije, te elektronička dražba, kao i da Financijska agencija vodi očevidnik nekretnina i pokretnina.

Pritom je potpuno nejasno zbog čega predlagatelji misle da suci i nadalje neće ”mućkati” s objavljivanjem dražbi atraktivnih nekretnina na Očevidniku Financijske agencije kao što su to dosad radili na Očevidniku Hrvatske gospodarske komore.

Prema pritužbama pučkom branitelju presude (o deložacijama) donose se temeljem površno provedenih postupaka, nerijetko pogrešne ocjene dokaza, bez jamstva na pravično suđenje i poštovanja načela zakonitosti, dok se stavovi stranaka o pravnoj osnovi spora i prigovori zanemaruju (vidjeti Izvještaj pučkog branitelja Saboru za 2014. godinu)

No, krenimo redom. Novinarskim upitom tražili smo 25. srpnja 2015. godine od Vrhovnog suda i posebno od Općinskog suda u Zagrebu podatke o tome koliko je zaprimljeno, riješeno i prenijeto predmeta ovrha na nekretninama u 2012., u 2013. i u 2014. godini u Hrvatskoj i u Zagrebu.

Sanja Katušić Jergović, glasnogovornica Vrhovnog suda, je otišla na godišnji odmor, a u Uredu predsjednika Vrhovnog suda su nam rekli da nemaju te podatke!?

Neda Šola, savjetnica u izvanparničnom i ovršnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu u odsutnosti glasnogovornice Maje Bilandžić, izbjegla je odgovor na naše inzistiranje da se izjasni imaju li ili nemaju u kancelu tog Suda tražene podatke o broju ovrha na nekretninama.

I u Vrhovnom sudu i u Općinskom građanskom sudu imaju precizne podatke o ovrhama na nekretninama, ali ih nastoje po svaku cijenu sakriti od domaće javnosti bojeći se građanskog ”neposluha”.

Iz programa kandidatkinje za izbor predsjednice Općinskog suda u Zagrebu Silvije Sunčane Stubičar, međutim, može se iščitati da je u 2012. godini samo u Zagrebu bilo zaprimljeno 3694 predmeta ovrha na nekretninama.

Te godine nije bilo riješeno 3140 predmeta ovrha na nekretninama, te je ukupno 6834 predmeta prenijeto u narednu 2013. godinu.

No, u 2013. bilo je zaprimljen i novi 3521 predmet ovrha na nekretninama, a riješeno svega 296, što znači da je ukupno u 2013. godini bilo 10.059 predmeta.

U 2014. godini bilo je zaprimljeno 3754 predmeta ovrha na nekretninama, što ukupno s predmetima prenesenim iz prethodnih godina iznosi 13.813 predmeta.

Uzme li se da je u te tri godine bilo rješavano oko 300 predmeta godišnje, proizlazi da se samo na Općinskom sudu u Zagrebu vodi oko 13.000 predmeta ovrha na nekretninama.

Analizirajući dostupne podatke o dražbama nekretnina, utvrdili smo da ovršni suci izbjegavaju objavljivati informacije o prodaji atraktivnih nekretnina na Očevidniku Hrvatske gospodarske komore, te oglase o dražbama objavljuju na nepreglednim i teže dostupnim oglasnim pločama u prostorima sudskih zgrada i na taj način fingiraju propisano objavljivanje  

Prikrivanje broja predmeta ovrha na nekretninama nije jedina manipulacija. Jednako se nastoje skrivati i javne dražbe najatraktivnijih nekretnina na kojima je provedena ovrha.

Propisano je da ovršni sudovi objavljuju javne dražbe ovršnih nekretnina i u Očevidniku Hrvatske gospodarske komore, a ne samo na oglasnim pločama u (podrumima) sudskih zgrada.

U Očevidniku Hrvatske gospodarske komore evidentirano je na web stranici 1211 dražbi ovrha na nekretninama (taj broj ne uključuje 281 dražbu nekretnina iz stečaja).

U županijske gospodarske komore svaki nadležni sud za tu županiju trebao bi slati obavijesti za dražbe nekretnina iz ovrha. U HGK su nam rekli da dio sudova ne šalje sve obavijesti o dražbama.

U nekim sudovima smatraju da je interna sudska oglasna ploča ”prvenstveno nadležna” za objavljivanje obavijesti o dražbama nekretnina, a ne Očevidnik Hrvatske gospodarske komore. I tako se atraktivne nekretnine prodaju netransparentno, a dražbe manje zanimljivih nekretnina uredno objavljuju i u Očevidniku Hrvatske gospodarske komore.

Da ne treba imati povjerenja u hrvatsko pravosuđe, pri čemu to vrijedi jednako za odvjetnike kao i za suce, objavio sam i u prethodnoj kolumni.

Dodao bih samo da bi bilo dobro da svaki čitatelj sam komparativno analizira javne istupe Vladimira Gredelja, odvjetnika deložirane obitelji Cvjetković, s priopćenjima povodom tih Gredeljevih izjava iz Općinskog suda u Zagrebu i Hrvatske udruge sudaca.

Hrvatska udruga sudaca priopćila je da ”smatra posve neprimjerenim, krajnje bezobraznim i posve neciviliziranim način na koji odvjetnik Gredelj u zaštiti interesa stranaka koristi javni prostor izvan sudnice i izvan redovnog sudskog postupka. Vrijeđati suca, pozivati na građanski neposluh, koristiti se uvredama i diskvalifikacijama predstavlja grubo kršenje Kodeksa odvjetničke etike i nadamo se da će i odvjetnička profesija naći načina da učinkovito odgovori na ovakve primjere“, istaknuli su suci u svojem priopćenju.

Zakonodavne vlasti same milom neće ukinuti mogućnost prisilnog iseljavanja građana iz njihovih domova. Zbog toga smatram da se građani moraju organizirati i natjerati vlasti da ukinu deložacije iz nekretnina koje služe isključivo za stanovanje i da prestanu dužnike tretirati kao kmetove u feudalnim državama

Ponovit ću da je i Vladimir Gredelj bezuspješno prije petnaestak godina zazivao intervenciju specijalne policije protiv radnika koji su izvukli mehanizaciju i blokirali ulaz ne dopuštajući sudski nametnutom poslovodstvu ulaz u PPK Valpovo.

Toliko o sucima i odvjetnicima.

Zakonodavne vlasti same milom neće ukinuti mogućnost prisilnog iseljavanja građana iz njihovih domova. Zbog toga smatram da se građani moraju organizirati i natjerati vlasti da ukinu deložacije iz nekretnina koje služe isključivo za stanovanje i da prestanu dužnike tretirati kao kmetove u feudalnim državama.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora