Nekad se pljačkalo banke, sada su muzeji u modi

Više od 1.3 milijuna Eura, kako ju to tereti optužnica, nezakonito je prisvojila knjigovotkinja Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Zlouporabom položaja i ovlasti navodno je veći dio tog novca prebacila s računa Muzeja na privatni račun svoje majke, a ostatak je potrošila na privatne potrebe.

Otkrilo se to u ožujku ove godine, nakon što je novi ravnatelj Muzeja Sanjin Mihelić samostalno proveo uvid u račune i ostao paf nad stvarnim stanjem, pa podnio kaznenu prijavu.

Provedena istraga pokazala je ne samo da postoji osnovana sumnja da je dotična knjigovotkinja sama počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, već se udružila s drugim počiniteljem ne bi li kupoprodajom nekretnina s novcem Muzeja prikrili porijeklo nezakonito stečenog novca pa time oboje počinili i kazneno djelo pranja novca. Neki mediji navode da su oboje i članovi vladajućeg HDZ-a, a tu je teško ostati paf jer vijesti da je netko iz te stranke ukrao neko društveno dobro u Hrvatskoj su za dobar dan.

Sve te radnje su se odvijale u periodu od 2021. do 2023. godine za koje vrijeme dotična navodno nije sastavljala niti financijska izvješća. Sve to vrijeme, bivši ravnatelj Muzeja Miroslav Gašparović očito nije provodio nikakav nadzor, a navodno drugog nadređenog gospođa nije niti imala.

Prve naznake da bi dotična mogla biti lopuža nastale su prilikom primopredaje dužnosti ravnatelja Muzeja, a prije toga neke sumnje pobudile su se kada se ista na posao dovezla u automobilu marke Tesla jer joj je BMW bio na popravku. Dakle, ništa neobično da se knjigovotkinja jednog muzeja vozi u BMW-u, pa to je nekako i u skladu s njenim karijernim napredovanjem, društvenim položajem i stranačkom pripadnošću. Neobično je, međutim, da vozi Teslu, to je ipak marka automobila koja više pripada nekome tko može pljačkati s pozicije iz ministarstva, za pljačkaše po muzejima vrijede nešto niži standardi.

Sve ove godine u inkriminiranom razdoblju nitko nije imao nikakvog nadzora nad radom knjigovotkinje. Pravilnikom o unutarnjem ustroju Muzeja za umjetnost i obrt iz 2016. godine utvrđena su, među ostalim, radna mjesta te opis poslova i zadataka za pojedina radna mjesta. Prema tome, vrlo je jasno tko što radi, za što je zadužen i ovlašten.

Člancima 4. i 5. tog Pravilnika propisano je da ravnatelj Muzeja organizira i vodi rad i poslovanje Muzeja, a u slučaju njegove odsutnosti to radi njegov zamjenik. Na temelju čl. 8. Pravilnika osnovan je Odjel zajedničkih poslova u kojem se obavljaju računovodstveno-financijski poslovi.

Odredbom iz čl. 16. Pravilnika propisano je da tajnik muzeja obavlja posao voditelja zajedničkih poslova, a to je osoba koja po opisu poslova organizira i kontrolira provođenje pravnih, kadrovskih i organizacijsko-tehničkih poslova i zadataka u Muzeju.

Voditelj računovodstva je, sukladno takvoj organizaciji rada, osoba kojoj je tajnik muzeja nadređen i koji je dužan kontrolirati njezin rad.  Iako je opisom poslova voditelja računovodstva propisano da on/a informira ravnatelja i Muzejsko vijeće o financijskom stanju i poslovanju, nije propisano da je to istovremeno i okolnost koja bi opravdala zaobilaženje kontrole koju je dužan provoditi tajnik Muzeja.

Prema tome, prva osoba koja je u inkriminiranom razdoblju trebala kontrolirati rad voditeljice računovodstva je bio tajnik muzeja, koji tu svoju dužnost očito nije ispunio.

Kako na temelju citiranog Pravilnika, tako i na temelju Statuta, dužnost i ovlast neposredne kontrole i nadzora imao je svakako Ravnatelj. On je mogao bilo kada i bez bilo čijeg prethodnog odobrenja obaviti direktan uvid u račune i blagajnu Muzeja te provjeriti da li se istinito prikazuju financijska izvješća, a naročito je imao ovlast i dužnost upozoriti voditeljicu računovodstva ako ne izrađuje financijska izvješća, zahtijevati njihovu izradu te zaprijetiti radno-pravnim sankcijama ako to ona ne učini.

Tri godine je tadašnji ravnatelj Muzeja Miroslav Gašparović propustio obaviti tu svoju dužnost i iskoristiti ovlasti koje je imao, već je dao potpuno i neupitno povjerenje knjigovotkinji.

Dok je cijenjena gospođa knjigovotkinja krala novce iz Muzeja, nije se niti Upravno vijeće previše zamaralo time što Ravnatelj nije tri godine sukladno čl. 18. Statuta predložio financijski plan, te godišnji i polugodišnji obračun. Kod potonjeg, dakle, Upravno vijeće je u tri godine trebalo imati direktan uvid u financijsko poslovanje Muzeja najmanje šest puta. I nitko se nije zamarao što toga naprosto nema.

Promijenio se ravnatelj, lopuža je pala, a što je s odgovornošću svih onih koji su to prešutno odobravali? Otvoreno je pitanje i svakako bi trebalo biti predmetom daljnjih istraga, jesu li tadašnji tajnik, ravnatelj Muzeja, netko od članova ili cijelo Upravno vijeće kao kolektiv također ponešto omastili brkove na tih 1.3 milijuna Eura ili su naprosto bili toliko nemarni da im je bilo svejedno što se događa s muzejskim novcem?

No, u Hrvatskoj se takvo što rijetko događa. Člankom 291. st. 1. Kaznenog zakona propisano je biće kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti koje glasi: ”Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”

Odredbom iz stavka 2. tog članka Kaznenog zakona propisano je da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina, ako je kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta.

U konkretnom slučaju, dakle svakako se radilo o kvalificiranom obliku kaznenog djela. Ono se, međutim, ne odnosi samo na knjigovotkinju koja je iskoristila svoj položaj i ovlast da bi se domogla novca, nego i na sve one koji su bili dužni nadzirati to što ona radi i spriječiti je u daljnjim nezakonitim radnjama, a to su propustili, bez obzira jesu li se ili ne sami okoristili, jer je Muzeju za umjetnost i obrt prouzročena znatna šteta.

Ljudi koji u Hrvatskoj preuzimaju razne funkcije često nisu svjesni svoje odgovornosti i obaveza. Funkcije u upravljanju i raspolaganju društvenim dobrima najviše se gledaju sa statusne strane, da se nešto upiše u životopis, da postoji kao odskočna daska za daljnji razvoj karijere, nešto s čime se hvali pred drugima i što samom pojedincu nešto donosi.

Ono što bi trebala biti najviša vrijednost prihvaćanja takvih funkcija, a to su čuvanje dobara za koje su pojedinci na funkcijama zaduženi, ispada najmanje važno i za ispunjenje te vrijednosti gotovo nitko nije osobno motiviran.

Hoće li do dvanaest godina zatvora za kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti dobiti bivši ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, kao i svi oni koji su bili dužni nadzirati financijsko poslovanje Muzeja i to nisu učinili, ovisi o hrvatskom pravosuđu u koje se po tom pitanju vrlo teško pouzdati.

Hrvatska javnost pak ima pravo i obavezu svima njima reći jednostavno – sram vas bilo!

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  ''Neistine, laži i klevete'' na račun vjerskog fundamentalizma
    •  Porast troškova života je odraz globalne neljudskosti
    •  Oportunističko iskorištavanje homofobije u političke svrhe
    •  U prljavom sustavu pravosuđu nitko ne vjeruje
    •  Svi zajedno protiv fašizma u Njemačkoj!
    •  Pravda za Split Pride 2011.
    •  Ugled policije spašava uklanjanje kukolja iz žita
    •  Ženomrzačko smo društvo jer se nasilje nad ženama ne osuđuje
    •  ''Fali ti jedan papir'' za presađivanje organa
    •  Građanska smrt za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj

> Svi tekstovi ovog autora