autograf.hr

I eto, u tu brzo rastuću suvremenu društvenu konstrukciju totalnog, predatorskog, bankarskog, kazino kapitalizma, sastavljenu više od odnosa nego od stvarnog sadržaja, muzeji trebaju vratiti iskustvo, vještine, dostojanstvo stvaralaštva i ponos personalizirane proizvodnje. Prošlost je samo njihov materijal, a cilj je razumijevanje stvarnosti.

Čini se da je ukinućem ideologija nestala prilika jasnog izbora vizija kako poboljšati stvarnost i stoga se događa neka medijevalizacija svijeta. Stvaranje zapravo nekolicine koji vladaju svekolilikim novcem i moći svijeta, odumiranje srednje klase u svojevrsni prekarijat i porast krajnjeg siromaštva, nisu procesi koji će neometano teći.

Nema ni potrebe, a ni argumenata koji bi poduprli uvjerenje da je pravda ikada bila vladajući kriterij profita naspram kvalitete, ali obezvrijediti istinu, rad, pravdu, rad i inzistirati na prioritetu pukog financijalnog uspjeha je dalekosežna pogreška. Temeljne vrijednosti su manje-više univerzalne, ali ih se može manipulirati. U globalnoj politici ekvivalent fascinacije profitom je ambicija svjetske […]

Ekonomisti se malo bave kulturom pa zato kulturnjaci, makar i nespretno, posežu za ekonomskim argumentima da bi opisali sadašnje ili buduće nevolje muzeja i sličnih kulturnih institucija. Naime, kako to neoliberalno, licemjerno, gotovo cirkusantsko i svakako groteskno divljanje oštećuje građansko društvo (kao veliko dostignuće Zapada) tako uništava i institucije i profesije na kojima to društvo […]

Više od 1.3 milijuna Eura, kako ju to tereti optužnica, nezakonito je prisvojila knjigovotkinja Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Zlouporabom položaja i ovlasti navodno je veći dio tog novca prebacila s računa Muzeja na privatni račun svoje majke, a ostatak je potrošila na privatne potrebe. Otkrilo se to u ožujku ove godine, nakon […]

Zamislite sliku: na krševitim se obroncima srebrni maslinici povijaju pod naletima škure bure, oblaci se kovitlaju nebom, gurajući ionako kratak dan u preranu noć. U dubokom zaljevu, zaštićen od valova, spava stari grad. Kamene ulice posoljene burom su ledene i puste. Da nema javne rasvjete i pokoje tende kafića, slučajni prolaznik mogao bi pomisliti da […]

Kapitalizam je realnost, vjerojatno i varijanta nekog prirodnog poduzetništva, ali – on ne mora biti opscen. Suvremena literatura je prepuna izraza koji ta devijantna stanja opisuju kao: korporatizam, crony capitalism, klijentelizam itd. Zanimljivo, za razliku od očekivanja, ”nevidljiva ruka tržišta” je omogućila ove razočaravajuće anomalije umjesto samoregulacije i prosperiteta.

Kapitalizam je realnost, vjerojatno i varijanta nekog prirodnog poduzetništva, ali – on ne mora biti opscen. Suvremena literatura je prepuna izraza koji ta devijantna stanja opisuju kao: korporatizam, crony capitalism, klijentelizam itd. Zanimljivo, za razliku od očekivanja, ”nevidljiva ruka tržišta” je omogućila ove razočaravajuće anomalije umjesto samoregulacije i prosperiteta.

Ja sam duboko i dugo iz ”baštinskih” poslova: kustos, direktor, glavni urednik, profesor, konzultant… Već iza kustosovanja mi se činilo da je posao muzeja važniji no što se čini. Put uvida i dokazivanja je bio dug i zanimljiv.

Početkom srpnja se u Londonu u Imperijalnom ratnom muzeju otvara izložba koja će predstaviti ratna razaranja kulturnih dobara. U središtu je Prvi svjetski rat u kojem je Njemačka uništavala francuske i belgijske katedrale, na primjer paljevina čuvene biblioteke u Leuvenu (dok, čini se, britanski kolonijalni kulturocid nije tematiziran).

Pred kraj godine specijalizirani časopisi, ozbiljne novine, ali i prejeftini britanski tabloidi objavljuju liste najutjecajnijih, najmoćnijih, najboljih, ovakvih i onakvih, pisaca, umjetnika, kreatora slike svijeta. Kako u umjetnosti nema natjecanja, nema pouzdanih rejting lista, niti egzaktnih pokazatelja tko bi tu koga nadigrao, nadgornjao i nadvisio – čime se ozbiljni umjetnici ne bave ni u snovima, […]

S obzirom na teme koje hrvatskoj javnosti nameću politika i mediji, a pogotovo s obzirom na sve nižu razinu govora o svemu i svačemu, ono što se početkom prosinca događa u Puli iz godine u godinu postaje sve važnije i sve potrebnije. Od 4. do 14. prosinca dvadeseti put održava se Sa(n)jam knjige u Istri. […]

Muzej savremene umetnosti u Beogradu, na Ušću, projektirali su 1959. Ivan Antić i Ivanka Raspopović. Zgrada je otvorena šest godina kasnije. Bilo je to istinsko, iako u osnovi nepretenciozno, remek-djelo moderne arhitekture. U građevinu se uselio muzej koji je vodio beogradski slikar i povjesničar umjetnosti Miodrag V. Protić, i koji je trebao predstavljati središnju instituciju […]

Umrije i Ante Sorić. A još prošle godine, malo pred Picassovu čarter-izložbu, koja je koštala ko svetog Petra kajgana, dok se iz Ministarstva kulture bulaznilo o sponzorima, publici iz vascele regije, dok je ministrica lično lagala kako će se sve to pokriti i isplatiti, netko se sjetio da u televizijsku emisiju pozove staroga Antu Sorića, […]

Piše: Drago Pilsel   Među korisnim stvarima koje sam prije ljetnog dopusta učinio bilo je poslušati izvanredno predavanje muzeologa i stručnjaka za upravljanje baštinom prof. dr. Tomislava Šole (čovjeka impresivne znanstvene biografije i bibliografije; vidi u http://en.wikipedia.org/wiki/Tomislav), prvo u nizu od sedam susreta na temu ”Baština za društveni razvoj”, u Muzeju za suvremenu umjetnost, gdje […]

U času kad sam na radiju čuo vijest o smrti Stipe Šuvara, sjedio sam u plastičnom kiosku nautičke lučice u Lumbardi i nisam mogao vjerovati: nakon svih poraza, napada i godina života na margini, Stipe se činio vječnim i nesalomljivim, nalik strip-junacima čija saga vazda traje pod egidom “nastavit će se u sljedećem broju”. U […]

Dok čitam knjigu Roberta M. Edsela ”Odred za baštinu”, priču o ratnim podvizima Odjela za spomenike, likovnu umjetnost i arhive u vojsci/vojskama zapadnih saveznika za Drugoga svjetskog rata, pred oči mi dođe i tekst o 70. obljetnici ratnog kongresa kulturnih radnika Hrvatske održanog u Topuskom za Drugog svjetskog rata. A s tim, neizbježno, i silna […]

Bila je negdje kasna 1997. godina kad sam kao buntovni srednjoškolac pročitao intervju Stipe Šuvara u Feralu u kojem najavljuje osnivanje Socijalističke radničke partije, a nekoliko dana potom i razgovor s jednim od vodećih sdp-ovaca u Slobodnoj Dalmaciji, pod naslovom ‘‘Ne bojim se Šuvarovog SRP-a“.   Sve mi je to nekako ostalo u magli sjećanja, […]

Ravnatelj MORH-ovog Vojnog muzeja Mario Werhas na 130 stranica časopisa VP detaljno obrazlaže vojnu karijeru njemačkog generala Erwina Rommela, ali niti jednom riječju ne spominje zločine u Istri.   Ne čini se baš da Hrvate impresionira misao Ante Starčevića ”Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost”, iako je citirana u velikim količinama i […]

Posle mnogobrojnih najava, svečanih otvaranja, pomeranja datuma u nedogled krajem februara konačno je novo, luksuzno zdanje Jugoslovenske kinoteke odista otvoreno za javnost. Čekalo se decenijama, godinama, mislili smo da se uz opštu sirotinju i devastiranje gotovo svih tradicionalnih kulturnih institucija ovo teško može ostvariti. Ali, desilo se.   Kad sam pomenuo svečana otvaranja, nisam preterao. […]