autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Nesnošljivost, strast i snaga

AUTOR: Denis Derk / 26.03.2015.

Aleš Čar, ”O podnošljivosti”, VBZ, Zagreb, 2015.

Aleš Čar poznati je slovenski pisac čiji je intrigantni roman “O podnošljivosti” upravo objavio zagrebački VBZ u prijevodu Jagne Pogačnik. Riječ je o iznimno složenom djelu koje pred čitatelja stavlja nekoliko ozbiljnih prepreka.

U tom trpko-osvježavajućem obiteljskom romanu koji otvoreno secira ustroj slovenske provincije kroz cijelo burno 20. stoljeće nema osobnih imena. Čak se kriju i imena slovenskih, ali, zanimljivo, ne i europskih ili svjetskih lokaliteta. Prostor kojekakvim nagađanjima tako je širom otvoren, kao i razmišljanja o Sloveniji kao prostoru svojevrsne međuljudske neslobode u kojem je sigurnije osjetljive teme ogrnuti u zaštitnički veo iskupljujuće mašte i neobvezne matematičke geografije.

Čitatelj se u romanu “O podnošljivosti” mora koncentrirati na likove koje poput divovskog hrasta okuplja i motivira nepredvidivi i mangupski stari Otac te njegove fizičke kćeri, i to Prva, Druga, Treća i Četvrta, ali i nezanemariva Nulta, koju je stari Otac u osnovi dobio kao neželjenu ženinu ratnu popudbinu.

Posebno je snažnim, gotovo divljačkim proznim zamasima isklesan lik Prve, kćeri koja ne vjeruje u nadu, ali ne bježi od ljubavi, pa makar je u pitanju i očeva sablažnjujuća ljubav.

U ovoj slovenskoj poprilično krvavoj i devijantnoj, ali ipak konciznoj i kontroliranoj sagi u kojoj najmračniji trenuci nikako nisu vezani samo za ratna zbivanja jako je teško reći tko je kome otac, tko majka, tko sestra, a tko brat. Incest je tu redovita, a po svojoj definiciji i zapravo krajnje nedefinirana i teško dokaziva pojava

Kroz razgranatu radnju nas vodi pripovjedač, organizirani unuk starog Oca, a iznimno je zanimljiv lik njegova bratića Zadnjeg, ovisnika o drogi, ali i o avanturama koji u romanu funkcionira kao alter ego sadističkog Starog oca i njegova još lošija i opasnija verzija.

Zadnji je jedno raskalašeno i krajnje nesretno stvorenje koje se cijeli život bavi traženjem identiteta i kao da svojom sudbinom plaća najteži danak fatalističkoj obiteljskoj nesreći koja je izazvana tko zna koliko starim i tko zna kako teškim kletvama i grijesima.

U ovoj slovenskoj poprilično krvavoj i devijantnoj, ali ipak konciznoj i kontroliranoj sagi u kojoj najmračniji trenuci nikako nisu vezani samo za ratna zbivanja jako je teško reći tko je kome otac, tko majka, tko sestra, a tko brat. Incest je tu redovita, a po svojoj definiciji i zapravo krajnje nedefinirana i teško dokaziva pojava.

Incest je kod beskompromisnog Čara i slutnja iznenadne ljetne oluje, ali i ljekoviti način za dokazivanje naknadne pameti.

Stare ljudske mržnje i nesnošljivosti u romanu “O podnošljivosti” pucaju od strasti i snage. Pri tome je povijesna dimenzija romana stavljena u sasvim drugi plan.

Okupacije raznoraznih predznaka, neodoljivi i unosni šverc, gusta rudarska prašina, zatupljujuća ratna i poslijeratna neimaština, opskurna psihijatrijska klinika u malom slovenskom brdskom graničnom gradiću, partijska provjetravanja, vojne glazbe u kojima stari Otac suvereno svira kontrabas odjeven u tko zna kakve sve ne uniforme i to na nekoliko kontinenata…, tu su samo kao usputna scenografija i kostimografija dubokih ljudskih drama koje Čar nudi čitatelju na svakom koraku.

Pravi lomovi se kod Čara događaju daleko i nekako po strani od drastičnih povijesnih zbivanja.

Aleš Čar poznati je slovenski pisac čiji je intrigantni roman “O podnošljivosti” upravo objavio zagrebački VBZ u prijevodu Jagne Pogačnik. Riječ je o iznimno složenom djelu koje pred čitatelja stavlja nekoliko ozbiljnih prepreka

Čar u liku starog Oca koji u osnovi nije nikakva povijesna osobnost, zapravo nalazi literarnog junaka čije muke i iskušenja daleko nadmašuje vrijeme u kojem živi.

On je pravi žderač povijesti, osoba koja ne živi po ljudskim, nego po vlastitim pravilima koje stvara od prilike do prilike i od čovjeka do čovjeka, a mogli bismo reći i od kćeri do kćeri.

U toj opasnoj baruštini nema dosljednosti, ali ima puno erotske opsesivnosti i agresivnog samodokazivanja u kojima lijepa književnost kao da pada u neki treći plan.

(Prenosimo iz Večernjeg lista).

(Opaska uredništa Autografa: Ovim izuzetnim romanom Aleša Čara – Jagna Pogačnik, prevoditeljica ove knjige, rekla je da je to jedan od ”bitnijih” romana koje je pročitala u posljednjem desetljeću – VBZ započinje projekt objavljivanja nove bibilioteke kojom će se hrvatskim čitateljima približiti ponajbolje od produkcije europskih pisaca).

Još tekstova ovog autora:

• Vladimir Pavlinić: ''Živim u emigraciji. Opet kao neprijatelj''
• Drago Pilsel piše brutalno jednostavno o teškom odnosu s ocem
• Vladimir Pavlinić: ''Živim u emigraciji. Opet kao neprijatelj''
• Mesić: Ako ti je otac bio ustaša, ne moraš biti i ti
• Što Daša Drndić znači današnjoj Hrvatskoj?
• O ljudima koji, renovirajući stanove, renoviraju i svoje živote
• Bez kupovanja knjiga nema izdavaštva, literature ni jezika
• Hrabro žigosanje gospodara rata i ratnih profitera
• Lika s puno topline i zaigranosti, bez naknadne pameti i dociranja
• Roman koji se žestoko hvata ukoštac s hrvatskim nazadnjaštvom

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: OBAVEZNA LEKTIRA
Oznake: 20. stoljeća, Aleš Čar, Denis Derk, incest, Jagne Pogačnik, obitelji, roman, Slovenija

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".