novinarstvo s potpisom
Prošloga sam tjedna imao privilegiju sudjelovati na svečanom otvaranju “tehnološkog čuda,” kako su ga nazvali mediji, Muzeja Biblije u središtu Washingtona.
Stručnjaci se slažu da se radi o tehnološki najsuvremenijem muzeju, koji u svojim mnogobrojnim interaktivnim prikazima povijesti i utjecaja najutjecajnije (i najviše spaljivane!) knjige svijeta koristi najnovija otkrića u elektroničkoj komunikaciji.
Papa Franjo je u čast otvaranje Muzeja poslao poseban blagoslov. Njegovu je afirmativnu poruku pročitao washingtonski nadbiskup kardinal Donald Wuerl. Papa je čestitao osnivačima (koje osobno poznaje) te izrazio nadu da će ta značajna kulturna institucija promovirati ne samo bolje poznavanje bogate i kompleksne povijesti biblijskih tekstova nego i trajnu moć poruke koja je mijenjala i oblikovala živote i narode svih vremena.
Papa je naglasio kako vjeruje da će svi koji štuju Sveto pismo kao Božju riječ u Muzeju Biblije pronaći duhovnu hranu za svoj put vjere, dok će svi ostali upoznati jedno izuzetno fascinantno i vitalno poglavlje u duhovnoj povijesti ljudske obitelji.
Muzej je najprije osnovan kao udruga građana 2010. godine, a svoju djelatnost je od samih početaka gradio na četiri glavna stupa: znanstvenom istraživanju, obrazovanju, putujućim izložbama te pripremi zgrade za stalni postav u Washingtonu.
Osnivač Muzeja Biblije evanđeoski je milijarder Steve Green iz poznate obitelji Green iz Oklahome. Steve je skupa sa svojom suprugom Jackie ovih dana o tome objavio knjigu “This Dangerous Book” (Ta opasna knjiga) s opisnim podnaslovom “Kako je Biblija oblikovala naš svijet i zašto je bitna i danas”.
Knjiga podsjeća na nešto raniju, opširniju i bolje dokumentiranu studiju Vishala Mangalwadija “The Book That Made Your World: How the Bible Created the Soul of Western Civilization” (Knjiga koja je stvorila vaš svijet: Kako je Biblija oblikovala dušu zapadne civilizacije). Mangalwadi je jedan od najpoznatijih indijskih intelektualaca koji je nedavno u Zagrebu na poziv udruge Biblija 365 odrzao dva zapažena javna predavanja.
Putujuća izložba Muzeja Biblije obišla je mnogobrojne gradove u Americi te nekoliko zemalja svijeta. Počevši od Izraela, a zaključno s Njemačkom, gdje je izložba Unser Buch (Naša knjiga) održana u kontekstu Petstote obljetnice reformacije u Augsburgu i Lutherovom Wittenbergu od travnja do rujna ove godine.
Posebno je zapažena prva takva izlozba na komunističkoj Kubi, u veljači 2016., u obnovljenoj Katedrali Naše Gospe u Havani, a na poziv tamošnjeg nadbiskupa, godinu dana nakon uspostave diplomatskih odnosa imeđu SAD-a i Kube. Jednostavno je naslovljena La Biblia s naglaskom na biblijski utjecaj na povijest i umjetnost Kube.
Po mišljenju stručnjaka najimpresivnija i najbolje posjećena putujuća izlozba Muzeja Biblije održana je pod naslovom Verbum Domini od travnja do srpnja 2014. u Vatikanu. Na njoj je izloženo 200 rijetkih i povijesnih eksponata koji govore o putu i utjecaju Biblije, ponajviše iz private zbirke obitelji Green, ali obogaćena i dragocjenim rukopisima i drugim predmetima iz vatikanskih muzeja.
Tu izvanrednu izložbu vrijednih i unikatnih predmeta iz povijesti Biblije pratila je serija konferencija i javnih predavanja na temu Biblija u svijetu. Mnogi glasoviti znanstvenici i eksperti o povijesti Biblije govorili su o transmisiji te prevođenju svetopisamskih tekstova.
Na izložbi u Vatikanu službeno je objavljeno i medijski prošireno kako se u središtu Washingtona gradi Muzej Biblije, čije se otvorenje planira za studeni 2017. godine.
Muzej Biblije prostire se na gotovo 40.000 četvornih metara i osam katova, a nalazi se u samom središtu političkog i kulturnog života Amerike, samo dvije ulice udaljenog od čuvenog Capitol Hilla, u kojem zasjedaju oba doma američkog Kongresa te u susjedstvu najglasovitijeg američkog muzeja Smithsonian.
U pripremama za Muzej Green je okupio velik broj znanstvenika dizajnera i tehnoloških profesionalaca s ciljem da se znanstveno utemeljeno, vizualno atraktivno i najmodernijim interaktivnim prezentacijama biblijska povijest i poruka što bolje i na vjerodostojan način prikažu posjetiteljima.
Glavni sadržaj muzeja čini zbirka od 44.000 izložaka, izuzetno vrijednih i skupih dokumenata investitora Stevea Greena, vizionara, koji je osnovao jednu od najvećih privatnih kolekcija rijetkih biblijskih predmeta i rukopisa, poznatu kao Green Collection. To uključuje rijetke prastare papiruse i fragmente svetopisamskih tekstova oba zavjeta.
Jedna od najprepoznatljivih karakteristika Muzeja svečani je ulaz s portalom visokim 12 m i brončanim vratima teškim dvije i po tone, s vjernim prikazom tiska prve stranice Postanka iz Gutenbergove Biblije. Kao posebnu zanimljivost valja spomenuti i krov na osmom katu na kojem se nalazi Biblijski vrt i restoran s jelima koja se spominju u Bibliji.
Direktor biblijskih zbirki poznati je protestantski bibličar David Trobisch, a za savjetnike je angažirano 30 znanstvenika židovske, protestantske i katoličke tradicije. Izloženi predmeti i crteži posvećeni su različitim vidovima Biblije ili povijesti djelovanja ove svete knjige Židova i kršćana svih konfesija.
Organizatori su uz konstatno stručno vodstvo odlučili da se tumačenja uz izložene predmete vežu s poviješću svijeta, osobito utjecaju na SAD, ali da glavna poruka ne bude prozelitska nego odgojno-obrazovna.
Starinski su predmeti pomiješani s modernom tehnologijom koji posjetitelje uvode u svijet Biblije. Zorno su prikazani povijest biblijskog vremena, rezultati arheoloških istraživanja te uvid u biblijsku naraciju, od Abrahama do Isusa i prve Crkve.
Dosta je prostora posvećeno židovskom gledanju na Bibliju, a tu je stalni izložbeni prostor rezerviran za Ministarstvo starina u Izraelu. Na petom je katu kazalište s gledalištem od 500 sjedala jer Muzej planira prikazivati kazališne komade i mjuzikle inspirirane Biblijom te organizirati tematski relevantne edukativne skupove.
Muzej i njegova impozantna izložba na prvo mjesto stavljaju “najutjecajniju i najneuništiviju knjigu svijeta” bez ikakvih konfesionalnih i inih interpretacija. Naglašeni su i hrabri biblijski znanstvenici koji su izgubili svoje živote u ponekad opasnom radu prevođenja Biblije.
Tjednik America, koji izdaju isusovci, u najnovijem broju ističe da su postavke u Muzeju složene ekumenski i međureligijski te da su znanstvenici tu zaposleni trećinom Židovi, trećinom protestanti i trećinom katolici. Predsjednik uprave Muzeja Cary Summers naglašava kako su iz dosadašnjeg iskustva uvidjeli da zajedno raditi mogu znanstvenici iz različitih zajednica kojima je Biblija sveta i nadahnuta knjiga. Najavio je veliku izložbu unutar Muzeja koju sprema Vatikanski muzej i nada se posjetiocima različitih konfesija i kultura.