autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Plagijat (i kako ga steći)

AUTOR: Mišo Milun / 11.05.2021.

Mišo Milun

Nezanemariv broj ljudi s titulama doktora znanosti nastoji ući u politiku. Neki od njih imaju realne karijere u znanosti, a mnogi imaju samo titulu dr. sc., a u stvarnosti se bave sasvim drugim poslovima.

Naravno, čim se pojavi neki takav kandidat za neku od istaknutijih funkcija u državi mediji počnu istraživati njegovu biografiju ili im netko došapne da možda s tim doktoratom i nije baš sve kako treba.

Najčešći navodni krimen je plagijat. Na prvi pogled izgleda da je plagijat vrlo lako prepoznati i dokazati međutim i tu stvari mogu biti složene.

Najjednostavnija i najbrža metoda plagiranja je tako zvani copy – paste postupak. Njime se kopira cijeli ili samo dio tuđeg teksta i unosi kao vlastiti u rad koji se piše.

Ako se to radi s vlastitim, ranije objavljenim tekstom onda govorimo o autoplagijatu. To je vrlo raširena pojava inducirana prvenstveno činjenicom da razna povjerenstva za napredovanja ili primanja u službu prvenstveno gledaju broj objavljenih radova, a ne njihovu izvornost i kvalitetu.

Moderni programi za prepoznavanje teksta vrlo lako i brzo prepoznaju copy – paste plagijate ako se radi o tekstu napisanom na istom jeziku.

Puno je veći problem prepoznati plagijat koji je nastao prevođenjem, primjerice, s engleskog na hrvatski jezik. Tu ne pomažu programi. U takvim slučajevima najbolji detektori plagijata su ocjenjivači predloženog rada.

Odgovornost urednika časopisa je da ocjenjivači budu dobri poznavatelji relevantne svjetske literature s jedne strane i da mogu prepoznati oscilacije u stilu prezentacije teksta s druge strane. Vrlo često prevedeni tekst odudara stilom i kvalitetom od ostatka teksta i iskusni ocjenjivači to mogu prepoznati i uzeti kao moguću indiciju plagijata.

Puno je veći problem prepoznati plagijat koji je nastao prevođenjem, primjerice, s engleskog na hrvatski jezik. Tu ne pomažu programi. U takvim slučajevima najbolji detektori plagijata su ocjenjivači predloženog rada

Puno je teže otkriti plagijat kada autor uzima pojedine rečenice ili paragrafe i umeće ih u svoj tekst kao vlastite. Često se to radi tako da se rečenice malo preslože da bi dobile na ”originalnosti” i kako bi se stilski izjednačile s ostatkom teksta. Najčešće se radi o bitnim dijelovima teksta kojima se pokazuje originalnost teza i zaključaka.

Lukaviji među plagijatorima čak i daju referencu na radove iz kojih su ”posuđivali”, ali tako da uopće nije jasno jesu li i što uzimali iz tih radova. U slučaju optužbe za plagijat mogu uprijeti prstom u te reference i spašavati se time da je omaškom referenca stavljena na krivo mjesto.

U svojoj suštini, bez obzira na metodu, plagijat je krađa objavljenih tuđih ideja, rezultata i zaključaka.

Naravno da je objavljivanje tuđih ideja, rezultata i zaključaka dopušteno u tako zvanim preglednim radovima u kojima se, ako su kvalitetni, kritički razmatra neko znanstveno područje, a sve je popraćeno odgovarajućim referencama.

Takvi, ali znatno sažetiji pregledi su dobrodošli i u uvodnim dijelovima znanstvenih radova kako bi se pozicionirao vlastiti rad u nekom užem području.

I sada dolazimo do pitanja ”Kako minimizirati plagiranje?”.

Mislim da je odgovor jednostavan. Svaki znanstveni rad mora jasno precizirati što je u njemu novo i originalno, kojim metodama se istraživalo i na čije se prethodne radove naslanja.

Struktura doktorata i znanstvenih radova mora odražavati ove zahtjeve. Svaki doktorat i znanstveni rad bio on iz društveno-humanističkih ili prirodoslovnih područja mora imati barem jedno poglavlje posvećeno isključivo vlastitim rezultatima i novim zaključcima.

Znanstveni radovi, a pogotovo doktorati ne smiju biti kompilacije tuđih rezultata. Za to su prvenstveno odgovorni mentori doktoranada. Zbog toga bi bilo uputno da mentori ne budu u ocjenjivačkim i ispitnim povjerenstvima svojih doktoranada.

Plagiranje nije jedino zlodjelo u znanosti. Postoji još i krimen izmišljanja rezultata, citiranja nepostojećih radova, dopisivanje nezasluženih ili nepostojećih autora, nepotpisivanje zaslužnih autora itd.

O tome ćemo nekom drugom prilikom.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Majkama bi trebalo prepustiti upravljanje svijetom
• Političarima i uz javnu sramotu godi titula doktora znanosti
• O plinu, Vladi, odgovornosti i izborima
• Ansichten eines Clowns ili Razmišljanja jednog klauna
• Kultura zaborava poraza i pamćenja pobjeda
• Djeca se pitaju čemu sve to, a jasnog odgovora nema
• O izgubljenom vremenu
• U Splitu rastu djeca koja vjeruju da je mrziti ljude vrlina
• Nekoliko značajnih postignuća u fizici u 2022. godini
• Domoljub daruje trosjed, noću: ostavi ga uz cestu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: RELACIJE NEODREĐENOSTI
Oznake: copy-paste, doktorat, Mišo Milun, originalnost, plagijat

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".