autograf.hr

Pred nama je 25. lipnja, ”Dan neovisnosti”, kako glasi HDZ-ov kalendar nacionalizma i stranačkog egocentrizma. Najme, po novom 30. svibnja je Dan državnosti premda je to dan konstituiranja prvog višestranačkog Sabora u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Ja se i dalje bunim, ne želim poslušati božanske riječi Andreja Plenkovića i Gordana Jandrokovića: ”Ima, braćo i sestre Hrvati, […]

Dijalog, religioznost, oproštaj, pogled u sebe, izvinjenje i vrednosti spadaju u krupne reči. Kada su ispražnjene od značenja, ta se praznina kao bumerang vraća društvu i povređuje ga. I ne radi se tu samo o sadržaju tih reči, već o tome da li se one živi, kako se prenosi. Odnosno da li zalaganja za vrednosti […]

Prve dvije riječi Marseljeze, pjesme koja nije samo himna Francuske, uzimam ovdje ne samo zbog ”nečuvene” odluke Emmanuela Macrona da raspiše izvanredne parlamentarne izbore zbog poraza od desničarke Le Pen na izborima za Europski parlament: odlučan politički, moralan, historijski čin vrijedan divljenja! ”To nije samo kocka, to je izrazito odvažno. Obično oni koji se odluče […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Višedecenijska rasprava u BiH o odnosu građanskog i etnonacionalnog principa uređenja države nije dovela ni do kakvog zaključka ili rješenja jer je od početka postavljena na pogrešan temelj, na pretpostavku da se ova dva principa isključuju. Sudionici rasprave, svi odreda, političari, intelektualci, analitičari i novinari, raspravu su […]

”Pružimo svi mi otpor, kada su u opasnosti ljudsko dostojanstvo i ljudska prava! Zauzmimo se zajedno i aktivno za demokraciju!” Ovim riječima završava izjava ”Narodski nacionalizam i kršćanstvo su inkopatibilni/nespojivi” koju su 22. veljače 2024. godine jednoglasno prihvatili biskupi na proljetnom zasjedanju Njemačke biskupske konferencije.

Pregovori o sastavljanju nove saborske većine, a samim time i nove vlade, polako idu kraju. Tu nema nekih velikih iznenađenja, dobit ćemo desnu vladu, ali ne zbog toga, kao što to uporno ponavlja Plenković, jer su to građani na izborima htjeli, nego zbog toga što je Plenković beskarakteran. On se sada nalazi u situaciji u […]

Bosanskohercegovačko podijeljeno i propalo društvo svjedoči još jednoj u nizu hajki od rata naovamo na slobodnomisleće intelektualce. Te hajke obično su pokretane u desničarskim medijima i političkim krugovima, s ciljem da onemoguće svaki oblik kritičkog mišljenja i da se u društvu do kraja realizira podanički mentalitet građanstva. U isto vrijeme bosanskohercegovačko društvo dijelilo se na […]

U svom književnom testamentu Vrijeme koje se udaljava progonjeni jugoslavenski pisac Mirko Kovač (1938–2013), neumorni i dosljedni kritičar moralnih sunovrata pisaca i intelektualaca, na temelju vlastitog iskustva zapisuje sljedeće riječi: ”Hajkači su poput lovačkih pasa, svi u čoporu trče da zgrabe nemoćnu i ranjenu zvjerčicu, a ton tomu daju kolege pisci i općenito intelektualci.”

Višedecenijska rasprava u BiH o odnosu građanskog i etnonacionalnog principa uređenja države nije dovela ni do kakvog zaključka ili rješenja jer je od početka postavljena na pogrešan temelj, na pretpostavku da se ova dva principa isključuju. Sudionici rasprave, svi odreda, političari, intelektualci, analitičari i novinari, raspravu su bazirali na pojmovnim apstrakcijama građanskog i etno-nacionalnog. I […]

Aleksandar Vučić je ponovo pobijedio. I porazio Srbiju. Sa obezglavljenom opozicijom i obmanjivanim i otuđenim stanovništvom vrlo je teško bilo očekivati da će poslije decembarskih izbora Srbija izgubiti status kidnapovane države, a vrlo je lako predskazati da njeni najteži dani tek dolaze. Propuštena je posljednja šansa da Vučićev poraz bude njegova lična pobjeda. Sad je […]

Teško je zamisliti bavljenje s nezahvalnijom društvenom naukom od sociologije religije. Za sami početak, gotovo je nemoguće naći prikladnu (a u isto vrijeme funkcionalnu i univerzalnu) definiciju – što je to religija? A tek nakon i povrh toga dolaze brojne teorije, bezbrojne statistike, antropološka i sociološka proučavanja… s manje ili više uspjeha.

Čitateljka/čitalac će mi (nadam se) oprostiti što se odmah na početku ovog teksta pozivam na nešto što je ”neki” (neimenovani) pojedinac izgovorio, umesto da navedem konkretno, ko, kad i šta. Razlog leži u tome što ne bih da se ova priča prenese na lični plan, jer je zapravo sasvim irelevantno ko je rekao ono što […]

Hrvatska je ponovo svoje nazadno lice pokazala slaveći Tuđmana, povodom obljetnice autokratove smrti. Premijer Andrej Plenković tako je izjavio na godišnjici Tuđmanove smrti ”možemo biti zahvalni zbog uloge predsjednika Tuđmana u stvaranju suvremene hrvatske države i svemu što je postavilo temelj zemlje”.

Iako je širem krugu čitatelja poznat više po svojim angažiranim analitičkim i lucidnim polemičkim tekstovima s puno ironije, crnog humora u kojim je raskrinkava Srbe, braću Crnogorce, Bošnjake i Hrvate i njihove nacionalizme, Marko Vešović je u prvom redu pjesnik i to jedan od ponajboljih živućih pjesnika na našim prostorima.

Igrokaz se nastavlja. Već trideset godina na krilima nacionalizma krade se i rastura, a sve za blagostanje odabranih članova vladajućih i njihovih porodica. Zaključak je to koji svakoga u ovoj zemlji ostavlja ravnodušnim, i tu leži tajna uspjeha vladajućih elita, u zatupljenosti i ravnodušnosti njenih građana da ožive u svojim srcima tu notornu, općepoznatu i […]

Iznimni sam protivnik nacionalističke interpretacije nacije. Iako postoje mnoga definicijska određenja nacionalizma, ipak je riječ, u konačnici, o familijariziranju sa zločincima i neosjetljivosti prema njihovim žrtvama. Hrvatski nacionalizam potvrđuje ovu tezu, baš kao, uostalom, i svaki drugi nacionalizam. Pogledajmo samo iz Bosne i Hercegovine uvezeni ili, što je korektnije, u Bosnu i Hercegovinu izvezeni hrvatski […]

Nacionalizam je vjerovanje koje, kao i tolika druga vjerovanja, od vjernika traži da vjeruje u ono što je protivno razumu. Recimo, kažete li da su u kolovozu 1995. Srbi masovno protjerani, jer zašto bi inače odlazili od svojih kuća ako ih nitko nije tjerao, i zašto bi te kuće zatim spaljivao upravo onaj koji ih […]

Samo tri dana boravka u prekrasnom Mostaru napuni tijelo i duh. Za povoljne iznose novca tijelo se može napuniti krasnim gastronomskim delicijama, može se odmoriti u povoljnom smještaju i pješice doći gotovo do svih znamenitijih lokacija u gradu. Duh se može napuniti u meditativnom okruženju šadrvana, parkovima, knjižarama ili krasnim lokacijama uz rijeku Neretvu. Naravno, […]

I taj nogomet sve više gubi smisao i postaje dosadan. Doduše, treba reći da je katarsko prvenstvo autoru ovog teksta došlo u vrijeme njegovog otrežnjenja od nogometa. Pamte se i dani sportskog fanatizma pa se lako prisjetiti i spavanja s loptom, gumenom, još joj se u nosu osjeća miris…

Ako je polarizacija društva na fantomsko ”mi” nasuprot omrznutom ”oni” došla do točke u kojoj se javna rasprava o temeljnim društvenim pitanjima svodi na pokazivanje srednjeg prsta, onda nije suvišno zapitati (se) zaslužuje li takvo društvo uopće postojati u XXI. stoljeću.

Bitni datumi iz razdoblja Drugog svjetskog rata uvijek su vruća tema u Republici Hrvatskoj (i u drugim državama nastalim raspadom SFRJ) koja svake godine sve intenzivnije dijeli društvo. Vjerojatno ste svi primijetili da se u Hrvatskoj rasprava o bilo čemu na društvenim mrežama brzo svede na raspravu o ustašama, četnicima i partizanima. Pri tom se […]

Male zemlje i mali narodi pate od ništa manjih bolesti kao i velike zemlje i veliki narodi. Jedva da je itko, u velikoj igri taština ili čak manija, pošteđen sna o vlastitoj veličini. Veličini u čemu? Bit će ponajviše u tragičnosti povijesnog usuda. No znamo, zajedno s Gospodinovom, kako se nijedna nacija ne odriče svoje […]

Ratovi donose mnoge tragedije u društva i pojedinačne sudbine. Dok u početku sukoba postoji niz nijansiranih mišljenja o uzrocima, krivcima, povodima i uzrocima, sam čin rata svojim razaranjima, žrtvama i počinjenim zločinima briše sve nijanse i ljude, htjeli – ne htjeli, stavlja na ovu ili onu stranu ograde.

Gledam 1050. Festu svetog Vlaha u Dubrovniku, pa sve virkam hoću li gdje u uglu tv-ekrana vidjeti visoko izaslanstvo Srbije i Beograda. Nema ih. Čak ni ministra kulture da ovjeri i upiše u kulturnu baštinu najdugotrajniju od svih srpskih feštâ u ”vasceloj istoriji”. Onda pomislih, ako su Adam i Eva bili Srbi iz Leskovca, kako […]

Baš smo se Mido i ja poželjeli, ipak se mjesec dana nismo vidjeli, kad eto ti i moga druga: – Ovu kavu ne bih propustio nizašto. Toliko se toga skupilo… Viđao sam jednog, viđao drugog, ali ovako zajedno… Baš nam je ovo trebalo. – Korona, Božić, Nova godina… A i malo starog godišnjeg odmora za […]

Aleksandra Zec, zvjerski je smaknuta u noći 7. na 8. prosinca 1991. kod nekadašnjeg planinarskog doma Adolfovac pod Sljemenom, zajedno sa svojom majkom. Netom prije, izvučene su iz svog zagrebačkog doma, zajedno s Aleksandrinim ocem, koji je ubijen na mjestu. Ubojstvo obitelji Zec simbol je najmračnije strane jednog sumornog doba, naličje vremena Domovinskog rata u […]

– Eto, vidjeli ste – kaže Mido – konačno će žrtve pada aviona na Kazanima dobiti spomenik… Na trenutak se zbunjeno pogledasmo, pa po Midinom smiješku na kraju usana, shvatismo na što misli. Tko će više, mislim se i sam, upratiti sve njihove gadosti.

Kad vam se čini da se u stvarnosti događaju neke već viđene situacije, a pouzdano znate da nije u pitanju déjà vu, onda vam nema druge nego posegnuti za nekim ranijim i najčešće tuđim znanjima i iskustvima, pa ih sravnjivati s onim što ste ih i sami doživjeli.

Ispunjavajući svoje obećanje HDZ je 14. studenog 2019. godine izglasao dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kojom je kao blagdan i neradni dan proglašen 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Takav strašan cinizam ne viđa se svaki dan. U jednoj zemlji gdje se narodi luđački mrze, gdje je nacionalizam ubio sve sustave, a prije svih onaj ekonomski, gdje milijuni žive u bijedi od nekoliko konvertibilnih maraka dnevno, vođa jednog naroda, glavno lice hrvatske nacionalističke politike, slavi rođendan u svojemu mostarskom ljetnikovcu ugrubo procijenjenom na tri […]

Je li Nikola Tesla više pripadao Srbiji ili Hrvatskoj? Nikola Tesla nije pripadao ni Srbiji, a ni Hrvatskoj, odnosno, više će pripadati euro kovanici od 50, 20 i 10 centi nego Srbiji koja se opire Hrvatskoj ili Hrvatskoj koja se opire Srbiji.

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora donosimo, bez lektorskih intervencija, odgovore iz intervjua kojeg je dao novinarki Snežani Miletić za novosadski portal 021.rs). (…) Može se, donekle, razumeti taj osećaj bespomoći, vi ga zovete “depresijom”. On je rezultat ove naše nespretne i nesrećne tranzicije, raspada jednog sistema i haotične izgradnje jednog drugog modela društva, koji se, […]

Smiju li roditelji odgajati djecu, lažno je pitanje. Ovo pitanje postavljaju samo oni koji nisu u stanju biti roditelji, ali se, zbog toga što im je privid roditeljstva potreban kako bi ostvarili neki drugi željeni cilj, u javnosti žele predstavljati kao roditelji, a roditelji, razumije se, ništa ne pretpostavljaju djeci i bore se za prava […]

Izvješće Freda Matića o seksualnom i reproduktivnom zdravlju izazvalo je mnoge reakcije u hrvatskim političkim i crkvenim krugovima. To je sasvim razumljivo. Izvješće je prepoznato kao poziv da se javno očituje nečiji svjetonazor, neovisno je li taj svjetonazor ono što na legitiman način pripada nekom pojedincu ili, pak, na potpuno nelegitiman način postaje metafizičkom točkom […]

gospode kad si u isusu izabrao hibridni ples božanskog s ljudskim jesi li znao da će crkva društveno tijelo secirat opsesivno narcističkim rezom puritanstva nacionalno religijskog

gospode kad avet nacionalizma iznova s labave uzice puste

Tko je, makar površno, upoznao filozofiju egzistencije i fenomenologiju, jasno mu je da egzistenciju drugog ljudskog bića možemo sebi učiniti bliskim tako da to drugo biće posvijestimo, odnosno da to drugo ljudsko biće postane dio naše svijesti.

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora donosimo, bez lektorskih intervencija, odgovore iz intervjua kojeg je dao novinarki Snežani Miletić za novosadski portal 021.rs). (…) Može se, donekle, razumeti taj osećaj bespomoći, vi ga zovete “depresijom”. On je rezultat ove naše nespretne i nesrećne tranzicije, raspada jednog sistema i haotične izgradnje jednog drugog modela društva, koji se, […]

Prenaglašena stvarnost nikada nije istinita, realna, ali ni humana. Prenaglašavanje ideje nacije rezultira potamnjenjem nacije i njezinom kapitulacijom pred nacionalizmom. Nacionalizam je nehuman, neistinit i nerealan. On, najprije, potamnjuje ideju nacije, kako bi je, potom, mogao potpuno dokinuti.

Pogodilo se tako da je gospodin Porfirije služio prvu svoju liturgiju u Zagrebu otkako je postao patrijarh Srpske pravoslavne crkve upravo onoga dana kada je među ljude stigla vijest da je prethodne noći umro zagrebački gradonačelnik. Milanu Bandiću posvetio je kraj svoje propovijedi: ”Bez ulaženja u politiku, jer to nam nije svojstveno, a i ne […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad […]

U subotu 30. svibnja, vozio sam se od Svetog Duha, preko centra Zagreba, Maksimira i Dubrave sve do Čučerja. Malo je tu zastava bilo. Jedva!

Kratak, ali sadržajan govor Zorana Milanovića na predsjedničkoj inauguraciji, u prvi plan postavio je jednu od najraširenijih mistifikacija suvremene europske politike, a to je izjednačavanje patriotizma i nacionalizma.

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Kada je bratoubilački rat na jugoslavenskom prostoru – jedni ga još zovu građanskim, drugi domovinskim, a taj rat bio je sve to zajedno – zadao suverene nacionalne granice, gospodari rata najednom su postali i puno više od toga.

Analitičari britanske i ne samo britanske političke scene zabavljeni su nakon parlamentarnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon trijumfa Johnsonovih konzervativaca i katastrofalnog poraza Corbynovih laburista, uglavnom istraživanjem posljedica takvih rezultata za Britaniju, ali i za Evropsku uniju koju će Britanija početkom iduće godine definitivno (što ne znači nužno i nepovratno!) napustiti.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). Vjera je osobni odabir, ne toliko skup uvjerenja o Bogu, koliko povjerenje u Njega, u Njegovo milosrđe i raspoloživost za čovjeka.

Rezoluciju pod nazivom ”Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe” donio je Europski parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasa za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju: od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do […]

Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Događaji oko talijanskog pjesnika Gabriele D’Annunzija razbuktali su strasti, i ovdje kod nas i u Italiji, odakle i potječe ovaj genijalni pjesnik, najveći predstavnik talijanskog dekadentizma na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Sve bi bilo u redu da D’Annunzio, osim što je napisao 48 knjiga – toliko iznose njegova sabrana djela – nije postao […]

S obzirom da su o odnosu prema Srbima, posebno nakon upečatljive kampanje SDSS-a na proteklim izborima za Europski parlament i nakon čitavog niza mržnjom motiviranih napada koji se događaju u posljednje vrijeme, ali i o samom Milorada Pupovca i njegovoj ulozi, ispisane desetine tekstova te je toj temi posvećeno i puno informativnih emisija na televiziji, […]

Ljeto je 1941. Hrabri hrvatski domoljubi koji dolaze na vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kreću u obračun s glavnim krivcima za sve svoje probleme. Zbog diktature kralja, samovolje političara i batinjanja žandara, sviju redom srpske nacionalnosti, odlučili su se na nevjerojatan čin hrabrosti.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća […]

Jedna je hrvatska diplomatkinja – zove se Elizabeta Mađarević, prva tajnica u hrvatskoj ambasadi u Berlinu – razotkrila, nehotice, stanje duha u Hrvatskoj. Na svojem je blogu propagirala hrvatske ljepote i čistoću hrvatske rase, ”bijela lica” i odsustvo migranata, dakle rasno čisto društvo koje je spremno dočekati baš takve goste iz Njemačke.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad […]

Peter Kuzmič, ”Za bolji život i pravedniji svijet – Etika, politika, religija”, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2018. Prof. dr. Peter Kuzmić, rektor Evanđeosko-teološkog fakulteta u Osijeku, jedan je od naših najznačajnijih i u svijetu najpoznatijih i najpriznatijih teologa, a to što pripada manjinskoj denominaciji reformacijske baštine (pentekostnoj zajednici) samo dodatno potvrđuje o kakvom se čovjeku vjere i […]

Nije moguće izbrisati kriminalnu,tamnu prošlost HDZ-a, ali minuli europski izborni ciklus u mnogočemu je kadar odrediti budući smjer stranke koji bi bio prihvatljiv europskom, a još nužnije i potrebnije hrvatskom društvu.

Europa se danas nalazi pred radikalnim suočavanjem sa svojim lošim politikama i previdima. Prvenstveno onima koji se tiču socijalnih politika koje su trebale prevenirati puknuće i tektonsko raslojavanje u građanskom društvu kao posljedicu ekonomske globalizacije i liberalizacije tržišta koje je imalo puno dublji efekt od unaprijed predviđenog efekta na nižu radničku klasu.

Nacionalisti su proizveli našu današnju stvarnost, učinili je neminovnom, uljuljkali i navikli javnost na nju. Ono što je za druga društva alarmantno, za naše je postalo normalno.

Engleski književnik i televizijska ličnost Clive James nije vjernik, bilježi se agnostikom. Uoči jednoga prošlog Božića govorio je na BBC-ju o Isusu:

Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća kršćanstva objavljena 2010.), autori kušaju odgovoriti na pitanje:

Ne da mi vrag mira, pa pišem o religiji i naciji. Kud baš ja koji nisam vjernik i koji sam tek pristojni hrvatski patriot? Nastojim razumjeti i one koji nisu kao ja. Ne sudim prema lošima koji pozdravljaju zločine i prikrivaju svoje interese, pljačke, osvete i koristi. Gledajmo pravu, bolju stranu.

Drago Bojić, ”Kraljevstvo Božje i nacionalizam”, Centar za kritičko mišljenje – Tačno.net, Mostar, 2018. Ispričat ću vam vic. Kad je Bosanac došao na onaj svijet ugleda masu satova pa upita Boga: “Odakle ovoliki satovi?”

Ovo sa zabranom mise u režiji Hrvatske biskupske konferencije na Bleiburškom polju (ja bih se ipak priklonio k tomu da to mjesto nazovemo ne kao što ga nazivaju Nijemci, već kako ga nazivaju domaći ljudi – Pliberk), taj šamar koji su prilijepili biskupima i nositeljima vrha vlasti predstavnici mjesne Crkve u Koruškoj nedvojbeno nas poziva […]

Vjera je osobni odabir, ne toliko skup uvjerenja o Bogu, koliko povjerenje u Njega, u Njegovo milosrđe i raspoloživost za čovjeka.

Francuski predsjednik Emanuel Macron uzeo je papir i pero u ruke – zapravo je sjeo za računalo – i obratio se, direktno i bez posrednika,  europskim građanima, njih 500 milijuna na broju.

U nedjelju 3. veljače, prilikom 1047. Feste svetog Vlaha, patrona Dubrovnika, hvarsko-bračko-viški biskup i tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Petar Palić je rekao, citiram:

(Opaska uredništva: Donosimo govor bivšeg predsjednika Stjepana Mesića održanog u četvrtak 7.2. na Euroazijskom gospodarskom summit, Istanbul – 06. i 07.02.2019. Boldirana su djela naglasci koje je učinio sam gospodin Mesić). Cijenjeni sudionici 22. Evroazijskog gospodarskog foruma,

Europa se raspada pred našim očima – to je bit manifesta kojim se tridesetoro pisaca, intelektualaca, dobitnika Nobelove nagrade obratilo europskoj javnosti u dramatičnom apelu za očuvanje osnovnih vrijednosti Europe.

Do samo prije nekoliko tjedana izgledalo je da ne postoji gumb kojim se gasi Kolinda Grabar-Kitarović, ali Andrej Plenković ipak ga je pronašao i s Pantovčaka više ne dolazi ništa što ugrožava njegovu vladavinu. No zadržao je predsjedničinu zaoštrenu politiku prema BiH i tu se oni slažu kao prst i nokat.     UKOLIKO VAM […]

Mali narodi imaju sve malo, osim mržnje – oporo je ustvrdio Željko Senečić krajem 2014. u jednom od svojih osebujnih novinskih tekstova. I u prošloj godini, koja je počela smrću toga stvaratelja renesansnih nagnuća (djelovao je kao scenograf, redatelj, slikar…), međuetnička mržnja je kod nas i naših susjeda intenzivno pokazivala svoje ružno, ali nekima blisko […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Kada piše svoju ”Tužbalicu mira” daleke 1516. godine, europski teolog i humanist Erazmo Roterdamski objavljuje da rat odgovara parazitima, svodnicima, razbojnicima, ubojicama, kukavicama, imbecilima – drugim riječima, svekolikom ljudskom otpadu. Ne samo zbog toga već i zbog britke ironije kojom šiba sve ratne huškače, ovo je njegovo […]

Kada piše svoju ”Tužbalicu mira” daleke 1516. godine, europski teolog i humanist Erazmo Roterdamski objavljuje da rat odgovara parazitima, svodnicima, razbojnicima, ubojicama, kukavicama, imbecilima – drugim riječima, svekolikom ljudskom otpadu. Ne samo zbog toga već i zbog britke ironije kojom šiba sve ratne huškače, ovo je njegovo djelo završilo među knjigama koje je Katolička Crkva […]

Robi K, satirični tjedni komentar Viktora Ivančića u kojemu devetogodišnji splitski nevaljalac komentira aktualne događaje, najdugovječnija je i vjerojatno najpoznatija novinska rubrika u protekla tri i pol desetljeća na prostoru bivše Jugoslavije. Začet još u prvoj polovini osamdesetih, u splitskome časopisu ”FESB” studenata elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Ivančić ga je u listopadu 1984. prenio u […]

Opću deklaraciju o ljudskim pravima usvojila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 10. prosinca 1948. Svečano proglašenje bilo je u Parizu, u velikoj dvorani palače de Chaillot na Trocaderou, s kojega se, kroz park Trocadero, spuštaju stepenice prema Eiffelovom tornju. Samo četiri i pol godine ranije s Eiffelovog tornja visjela je nacistička zastava s kukastim križem, […]

Sablazan nacionalizma i robovanje nacionalizmu je dublji oblik robovanja od robovanja etatizmu. Od svih “nadličnih” vrednosti čovek najlakše pristaje da sebe potčini vrednosti nacionalnoga, sebe najlakše oseća delom nacionalne celine. To je veoma duboko ukorenjeno u čovekovom emocionalnom životu, dublje od odnosa prema državi.

Emmanuel Macron rekao je prije nekoliko dana da je zaprepašten sličnošću situacije u današnjoj Europi i one iz 30-ih godina prošlog stoljeća. U Europi koja je podijeljena zbog straha, zatvaranja u nacionalizam i posljedica gospodarske krize, sustavno se opet javlja sve ono što je obilježavalo život Europe od završetka Prvog svjetskog rata do krize 1929. […]

Komemoracija stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata ostat će zabilježena po jakoj osudi nacionalizma koju je izrekao ne samo francuski predsjednik Macron već i njemačka kancelarka Merkel.

“Ovo je moja zemlja”, reče mi prije nekoliko godina nabildani i namrgođeni gorostas na praškom dječjem igralištu kad sam odbila ustati s klupe za koju je rekao da pripada njemu, njegovoj ženi i djeci.

Kontrarevolucija na djelu? To je pitanje koje postavlja Jan Zielonka u svom eseju baš pod tim naslovom: ”Kontrarevolucija: poraz liberalne Europe”. Kako je moguće, pita se autor, da se trideset godina nakon poraza najvećeg protivnika liberalne demokracije – sovjetskog modela komunizma – demokratska Europa urušava pod naletima neofašista, nacionalista, populista, suverenista, religioznih fanatika i demagoga […]

Doselivši prije četiri desetljeća u Britaniju nisam doživio samo opće ozračje šire slobode i povjerenja države u građane nego što sam poznavao, ovdje sam uočio i drukčiju Crkvu.

Crni val zapljuskuje Europu i to je jedini nedvojbeni zaključak koji se može izvući iz posljednjih nacionalnih izbora, onih švedskih. Tu je Sverigedemokraterna, stranka Demokratska Švedska, osvojila 17,7% glasova. Ta je stranka, po vlastitoj definiciji, socijalno-konzervativna, a Šveđani je nazivaju populističkom, ultradesničarskom, nacionalističkom i ksenofobičnom.

Bio je krasan dan, početak jeseni. Nedjelja. U takvim danima Zagrepčani rado odlaze na izlete, jedu u seoskim krčmama i ljute se na prometne gužve. Nije bio takav dan. Bio je rat i čula se tutnjava topova u daljini.

Čovjek kojeg danas hejta polovica Hrvatske – Milorad Pupovac – u političkom se životu ove zemlje prvi put zaozbiljno pojavio u periodu između ljeta 1990., kad su budući krajiški pobunjenici barikadama presjekli Hrvatsku, te jeseni 1991., kad su se oružane čarke definitivno preobrazile u teški, odvratni rat.

Usprkos optimizmu Petog samita zapadnog Balkana, održanog nedavno, 10. srpnja u Londonu, situacija u regiji rapidno se pogoršava.

”Svetska zavera” U slučaju i Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića mi možemo govoriti samo o tome da je jedina suština njihovih politika primitivni, kičasti nacionalizam.

Iz fascinacije državom, pa onda i iz opsjednutosti pitanjima nacije (a sada i iz uspjeha nogometaša, a bilo je prilika i kod ranijih uspjeha sportaša), naime, iz klanjanja lažnom bogu države i nacije, proizlazi i svojevrsna “domoljubna blokada”. Krilaticu je skovao varaždinski teolog i župnik fra Bono Zvonimir Šagi, koliko pamtim, u jednom razgovoru za […]

Vrag je populist i kao i populist prvo zastrašuje, a onda vodi do izazivanja nepovjerenja i mržnje, kazao je predsjednik Njemačke biskupske konferencije i minhenski nadbiskup kardinal Reinhard Marx u razgovoru za njemački tjednik Die Zeit, a što je prenijela vatikanska agencija Vatican News.

Nikada se kockice nisu ovako dobro posložile! Hrvatska nikada sretnija! Nikada više veselja i zajedništva nego u srijedu navečer nakon pobjede hrvatskih reprezentativaca nad Engleskom. Hrvatska – Engleska 2:1 i nedjeljno finale Svjetskog nogometnog prvenstva! Fantastično! Reprezentacija snova i rezultat snova!

Svjetsko nogometno prvenstvo je prava velika pozornica za hrvatski patriotizam, domoljublje, rodoljublje: gomile hrvatskih zastava i šahovnica, na majicama, kapama i licima, svi opijeni pobjedom i pivom, dopuštaju si izljeve ponosa (zbog kojih će možda kasnije biti mamurni), iz mnogih grla urlaju kao iz jednoga.

Najteže je primijetiti očito. Dogodi se da primijetimo neki fenomen, da je on sasvim očit, ali zbog nekog mentalnog sljepila teško prihvaćamo ono što vidimo.

(Opaska uredništva: Zbog nacionalističkih ispada albanskih igrača u Švicarskoj reprezentaciji koja je pobjedila reprezentaciju Srbije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, ponavljamo vrlo precizan komentar Miljenka Jergovića iz 2016.) Sociološki gledano, europske nogometne reprezentacije mogu se podijeliti u dvije grupe. U prvu spadaju ekipe visokorazvijenih zapadnih država – recimo Švicarske i Austrije – gdje je […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad […]

U srijedu, 13. lipnja (2018.) svečano je obilježena 50-obljetnica djelovanja izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Tom prigodom održan je i znanstveni kolokvij ”Vjera i kultura”. Njime je, čini se, zatvoren krug obilježavanja kojim se javnost mogla prisjetiti nastojanja oko koncilske obnove Crkve u nas, nastojanja čije su važni protagonisti bili utemeljitelji Kršćanske sadašnjosti:

Sve što se u Srbiji zbiva nakon prekida posjeta hrvatske delegacije govori kako se susjedi teško i bolno otvaraju novome, kako ih je tridesetogodišnje valjanje u blatu nacionalizma i mržnje koje je zemlju svelo na pašaluk trajno obilježilo kao nekoga s kim suradnja nije moguća.

Pompozno najavljena inicijativa za pokretanje referenduma o reformi političkog sustava, pored toga što ima do zla boga dosadan, populističan i patetičan naziv ”Narod odlučuje” bila je potpuno izvjesna.

U razgovoru za Slobodnu Europu 2011., dvije godine prije svoje smrti, Mirko Kovač je rekao: “U samoj Srbiji, kroz neka kulturna zbivanja koja pratim, mnogo manje pratim političare i više ne znam ko je ko, ostalo je sve kako je bilo. Dakle, nacionalisti su ostali nacionalisti. Pridružio im se još po neko. Međutim, koliko sam […]

Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad bio katolički Srbin, za Slovence jedva da je […]

Kada su Karl Marx i Friedrich Engels pisali svoj ”Komunistički manifest” 1848., bauk komunizma je bio na dnevnom redu i on je, po njihovom mišljenju, kružio Europom. Danas je taj bauk nešto drukčiji, zove se populizam i ne širi se Europom, već cijelim svijetom.

Priča je već legendarna, ali eto – vrijedi je ponoviti. Sredinom kolovoza prošle godine, u zaseoku Čalići kod Brguda u Šibensko-dalmatinskoj županiji izbio je ljetni požar.

Pred nekoliko mjeseci, imao sam prilike razgovarati s jednom mlađom zagrebačkom znanstvenicom koja se istraživački bavi kulturom devedesetih. Riječ je o osobi u kasnim dvadesetim godinama života, pripadnici generacije koja na devedesete nema osobnih sjećanja, osim maglovitih i dječjih.

”Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo uputilo je ovih dana dopis svim osnovnim školama svog kantona pozivajući se na Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju. Dopisom zahtijeva da “primjenjuju zakonsku odredbu koja predviđa da se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada izvodi samo na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda koje Zakon […]

Inicijativa Vjernici za mir, koja okuplja mirovno angažirane kršćane i muslimane iz jugoistočne Europe, je 1. i 2. listopada obilježila Međunarodni dan nenasilja u Zagrebu, Sarajevu, Skopju i Vukovaru uličnom akcijom ”Naša šutnja vrišti”.

Na društvenim mrežama i forumima, širom beskonačnog virtualnog svijeta, agresivni kompjutorski narod gušta nad šakom u glavu mladome nacistu. Ono što ljude tako nosi i ushićuje činjenica je da postoji savršen kontinuitet slika: sve je snimljeno u ne više od tri sekunde. Vidimo što je jedini adekvatan odgovor na nacizam. Ali je li to baš […]

Ja sam sin Adolfa Pilsela. Moj otac je rođen krajem 1936. u Uroševcu, na Kosovu, gdje je moj djed Jakov Pilsel gradio katoličku župu ”Anđeli čuvari” za tamošnju zajednicu albanskih katolika. Tatino Kosovo bio je kraj u kojem su u miru zajedno živjeli Srbi, Albanci, Makedonci, ”muslimani Bosanci” i pripadnici drugih manjina. Sjeća se odlazaka […]

Kada sam posljednji put bio na zagrebačkom Trgu maršala Tita, otišao sam gutajući suze, dirnut, potresen, ganut ljepotom i zgrožen strahotom onoga što su mi tamo bez riječi, samo glazbom i govorom svojih tijela, ispričali požrtvovni vrhunski umjetnici Baleta HNK. Uhvatio sam posljednju ovosezonsku izvedbu baleta “Gospoda Glembajevi”,

Dragan Markovina, ”Doba kontrarevolucije”, Razlog, Zagreb, 2017.  Dragan Markovina je

Kao građansko društvo nismo u Jugoslaviji prošli pravu sekularizaciju u smislu u kojem su to prošla zapadna građanska društva, odnosno nismo naučili razlikovati područje za koje je nadležna sekularna država od područja religijskoga potisnutoga u privatnost.

Razgovaramo s Budimirom Lončarom, posljednjim jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova, čovjekom koji je praktički cijeli radni vijek proveo u diplomaciji i nerijetko bio u radnom dodiru s doživotnim jugoslavenskim predsjednikom Josipom Brozom Titom.

Razgovor s lingvisticom Snježanom Kordić donosimo (i prenosimo iz tjednika Vreme) u povodu objave Deklaracije o zajedničkom jeziku kao i u povodu žestokih napada na nju i na njene potpisnike.

Bio sam jednom u zemlji u kojoj, zamisli, sedamdeset godina nije bilo rata. Tamo ljudi više uopće nisu znali kako se zovu, tko su i što su.

Konferencija pod naslovom “Re:Akcija – vjernici za mir u vremenu nacionalizma i ksenofobije” održana je u Duhovnom centru Lužnica kraj Zagreba od 30. ožujka/marta do 2. travnja/aprila 2017. godine. Sudjelovalo je više od 70 sudionica i sudionika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Srbije; muslimana, kršćana raznih denominacija te humanista agnostičkih svjetonazora te objavljuju […]

Iz propovijedi zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na misi na 15. obljetnicu smrti kardinala Franje Kuharića, slavljenoj u zagrebačkoj katedrali u subotu, 11. ožujka 2017., izdvajam sljedeće riječi:

Milan Gavrović, ”Bolesna vremena”, SNV, Zagreb, 08/2016. Milan Gavrović je prije šest godina u ovoj istoj dvorani primio nagradu Otokar Keršovani za životno djelo. Izjavio je tada i ponovio u intervjuu objavljenom u knjizi pred vama: nemam nikakvu poruku mladim kolegama. I nakon toga ispisao još koju tisuću stranica.

Otrežnjenje je bolan proces. U doslovnom smislu kada se slušaju savjeti o pivu koje sadrži vitamine za triježnjenje, o salamuri koja pomaže, ispijanju oceana kava i tableta. Zapravo ne pomaže ništa od toga. Pomaže vrijeme i zaborav da se u trenutku opijenosti pretjeralo. Treba izaći na zrak.

Sociološki gledano, europske nogometne reprezentacije mogu se podijeliti u dvije grupe. U prvu spadaju ekipe visokorazvijenih zapadnih država – recimo Švicarske i Austrije – gdje je nogomet oblik socijalnog, ekonomskog i kulturnog samopotvrđivanja za useljenike i njihovu djecu, a pomalo i za strance koji bi da se preko svoga loptačkog talenta dočepaju dragocjenih pasoša i […]

(Znanstvena monografija Snježane Kordić šest godina kasnije) Preko četvrt stoljeća sijamske povezanosti jezika i nacionalizma na prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore nanijelo je veliku štetu ponajprije generacijama mladih ljudi, a zatim i znanosti o jeziku u ovim krajevima. Šteta nanesena kroz nacionalne skupine predmeta ovdašnjih obrazovnih sustava mjerljiva je brojem školskih […]

Latinka Perović, “Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (20.-21. vek)”, Danas, Beograd, 2015. O Latinki Perović ne treba trošiti previše riječi. Svakome tko je pratio političke i društvene procese u Jugoslaviji ili suvremenoj Srbiji jasno je kako je Latinka predstavljala jedan od najsnažnijih antinacionalističkih glasova u jednom militariziranom društvu […]

Šovinistički ispad Zorana Milanovića u subotu u Jastrebarskome utoliko je gori što se čini da čak nije bio svjestan nego podsvjestan, da nacionalistički, u nekim aspektima rasistički diskurs jednostavno čuči u podsvijesti tog hrvatskog političara koji je (zasad još) predsjednik Vlade, pa uz to i predsjednik Socijaldemokratske partije (koja s njime više nije ni “socijal-”, […]

Povodom žestokih reakcija izazvanih objavom pjesme ”Lijepa naša haubico” u tjedniku Novosti razgovarali smo s njenim autorom novinarom Nikolom Bajtom. ”Ne radi se o satiri”, izjavila je Ingrid Antičević Marinović, zastupnica SDP-a, na vaše stihove, ”jer se ne izražavaju ruglu i podsmijehu neki ljudi ili neke skupine, nego u cjelini svi i na štetu drugih”. […]

Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]

U redakciji u kojoj sam provela gotovo čitav radni vijek imali smo kolegu urednika, porijeklom iz Stankovaca, koji je vječno kasnio s predajom svojih stranica. Nakon što bi mu rok debelo istekao, a dečki i cure zaduženi za prijelom počeli glasno negodovati, on bi ušetao mrtav hladan, onako s noge na nogu, u tehničku redakciju, […]

Bila mi je čast osobno poznavati i povremeno se družiti (on bi predložio da kažem prijateljevati) s pjesnikom i političarom Anđelkom Runjićem. Njegova ovotjedna smrt me je podsjetila na naše razgovore o nužnosti i kušnjama pluralizacije društvene zajednice i o dalekosežnom značaju protestantske reformacije ne samo za kršćanstvo nego i kulturu i društveno uređenje Europe.

Svetost života kardinala Alojzija Stepinca provjerena je i potvrđena od najviših instancija Svete Stolice, rekao je još jednom zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. ”Stoga, noseći s njime križ Kristov, mi se ne bojimo istine i spremni smo na argumentirano suočenje s cjelovitom istinom tog tragičnog ratnog razdoblja. Svetost blaženog Alojzija neće biti zastrta nikakvim pokušajima zemaljskih […]

Hajde da porazgovaramo o našim strahovima od izbjeglica. Prvi, i najčešće spominjani, strah je da bi se među te ljude – među našu braću u potrebi i u nevolji – mogli uvući ratnici ISIL-a. U osnovi, to je sasvim moguće, čak i vrlo vjerojatno, nastavi li se ova izbjeglička kataklizma.

(Opaska uredništva Autografa: Donosimo ispovijest vrsnoga kolege, Vukašina Obradovića, predsjednika Nezavisnog udruženja novinara Srbije koji je – ljudina!). Prebirući po svojim uspomenama, otkrivam zapanjujuću rupu koja zjapi iz mog ranog detinjstva. Tek nekoliko prizora urezanih svešću deteta koje pokušava da se izbori sa prejakim naletima sveta odraslih.

Europa ima posla s tri problematična lidera koji se sve više pozivaju na svoju vjeru i oko nje grade svoju nacionalističku ideologiju. To su: pravoslavac Putin, kalvinist Orban i musliman Erdogan. Svi su oni populistički političari koji su korijene svoje nacionalne vjere otkrili u potrazi za moći, a u svojim su domovinama veoma popularni. Hvale […]

Jedan od razloga problema kojeg ljevica ima u odnosu prema braniteljima – a pritom prije svega mislim na razne braniteljske organizacije i pojedince koji govore navodno u ime branitelja, jest u tome što ona (ljevica) nikada nije ni pokušala konstruirati neki svoj, autentičan narativ o 1990-ima. Preuzela je tuđmanistički, a to znači desno-nacionalistički narativ, koji […]

Razumijem kad me napadaju Dražen Keleminec, Danijel Srb ili ekstremno desni mediji, jer oni nemaju drugog programa osim napadanja manjina, antifašista i pripadnika lijevih političkih stranaka. Razumijem i kad me napada i HDZ, jer on se očito još nije dovoljno distancirao od višegodišnje suradnje sa SDSS-om, za koju je naknadno, nakon što je sa SDSS-om […]

Razumijem kad me napadaju Dražen Keleminec, Danijel Srb ili ekstremno desni mediji, jer oni nemaju drugog programa osim napadanja manjina, antifašista i pripadnika lijevih političkih stranaka. Razumijem i kad me napada i HDZ, jer on se očito još nije dovoljno distancirao od višegodišnje suradnje sa SDSS-om, za koju je naknadno, nakon što je sa SDSS-om […]

Govor Edina Šarčevića na godišnjicu smrti fra Luke Markešića na komemorativnom skupu kojega je 7. kolovoza 2015. u Sarajevu organiziralo Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine. Edin Šarčević je profesor prava u Leipzigu (Njemačka) i direktor Centra za javno pravo (Sarajevo).

Opaska uredništva: donosimo razgovor s Vlahom Bogišićem, priređivačem Krležine knjige ”Bela, dijete drago”, pisma Miroslava Krleže voljenoj, koja je objavljena na početku ljeta u izdanju Ljevaka. Razgovor je objavljen u tjedniku Novosti u povodu izlaska knjige ali i povodom Festivala Miroslav Krleže održan početkom srpnja.

Moja dva twita na dan finalne utakmice svjetskog vaterpolskog prvenstva između Srbije i Hrvatske izazvali su veliku pozornost javnosti, i u Hrvatskoj i u Srbiji. Da podsjetim, reagirao sam na odluku HRT-a da ne emitira prijenos dodjele medalja, te sam tu odluku nazvao sramotnom. ”Spremni su da ponize hrvatsku reprezentaciju, koja je osvojila srebro, samo […]

Rat u bivšoj Jugoslaviji je bio biznis. Krvavi unosan biznis. Sirotinja je verovala slepo svojim liderima, ubijala jedna drugu u zanosu nacionalne mržnje dok su lideri Srba, Hrvata i Bošnjaka gomilali svoje lično bogatstvo. Karikaturalno jednostavna istina.

U kafiću “Mate” u centru Pule nema bogzna kakvih relikvija, tek kamena “Zlatna rukavica” po kojoj je izliven trofej što ga je vlasnik i najveći boksač u SFRJ osvojio dvaput, jedan zlatni tanjur dodijeljen prvaku Evrope, i uljni portret šampiona u rukavicama. A Mate Parlov osvojio je još i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u […]

Ne zaustavlja se klevetanje Grčke, a u novinama naslovi kao da je, Bože mi prosti, 1942, pa saveznica velikoga njemačkog reicha trijumfalno kliče: Grčka kapitulirala pred Njemačkom! Pa hajde da se, makar i nakratko, vratimo u sadašnjost, ili da iz 1942. koraknemo u budućnost, čak u sedamdesete i osamdesete godine dvadesetog stoljeća, pa da provjerimo […]

(Opaska uredništva: Intervju prof. Snježane Kordić ostavljamo i ovaj tjedan zbog velike čitanosti i reakcija naših čitatelja/ica). Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002.,

Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002., a prethodno je završila postdiplomski studij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. […]

O veleposlaniku Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, Henriku Ofstadu šira javnost nešto je više doznala tek u zadnjoj godini njegovog mandata, zahvaljujući odgovoru koji je poslao na pismo predsjednika Hrvatske obiteljske stranke, stanovitog Mate Knezovića.  Podsjetimo, Knezović je Ofstadu poslao otvoreno pismo tražeći da ovaj izrazi žaljenje jer je prisustvovao skupštini Antifašističke lige,

Kada su Tuđmanovi tajkuni došli po sredstva za proizvodnju novina, televizijskog i radijskog programa, ja sam šutio; jer nisam bio proizvođač novina, televizijskog i radijskog programa.

1. POLITIČKI I DRUŠTVENI KONTEKST OD PRIKLJUČENJA EUROPSKOJ UNIJI Hrvatsko je društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom: nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine te prava sudionika rata. Navedene teme više su no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna, posebno u mjesecima prije predsjedničkih izbora, a nažalost, s tendencijom […]

Alen Kristić zvanje magistra teologije stekao je po završetku filozofsko teološkog studija na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Jedan je od pokretača i urednika Međunarodnog teološkog časopisa ”Concilium” za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Do sada je u Sarajevu objavio četiri knjige, od kojih je posljednja objavljena i u Zagrebu: ”Religija i moć”, ”Graditeljice mira – […]

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi danas, 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Otkako su rimski pape počeli devedesetih dolaziti na prostor bivše Jugoslavije – a toga je s ovim najnovijim Franjinim bilo čak sedam puta – ponavljalo se uvijek isto. Očekivanja od tih posjeta i mirotvorne pretenzije papa bili su vrlo veliki, ali se od toga ostvarilo jako malo, jedva išta. Čak bi se moglo reći da […]

Charles Simic jedan je od najvećih i najnagrađivanijih suvremenih američkih (SAD) pjesnika. Rođen je, kao Dušan Simić, 1938. godine u Beogradu i s 15 godina emigrira s roditeljima u SAD. Radni vijek je proveo predavajući englesku književnost na Sveučilištu New Hempshire. Objavio je 30 zbirki pjesama, 7 knjiga eseja i brojne prijevode slovenskih, hrvatskih, srpskih […]

(Opaska uredništva: U novom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdravni govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića papi Franji.

Ako se susretnete sa starim prijateljima a niste se videli desetak godina ili nešto duže, eto prilike da obnovite sećanja na godine koje su vam bile zajedničke. S protokom vremena pamćenje postaje nepouzdanije, optimizam sećanja slaže deliće nekadašnjih zbivanja i nostalgija postaje najsigurnije pribežište.

Čudni neki vjetrovi pušu u Vatikanu, bila je prva rečenica teksta koji je sredinom studenog objavio jedan veliki hrvatski dnevni list. Tekst je objavljen koji dan nakon što se doznalo da je papa Frane (za mene nipošto Franjo!), Jorge Bergoglio pozvao Patti Smith, američku punk pjevačicu, političku aktivisticu, te osobu – blago rečeno – burnog […]

Već dugo je u upotrebi narativ da Drugi svjetski rat u bivšoj Jugoslaviji još nije završen i to dosta točno opisuje jadno stanje na ovim prostorima. Ali tu se barem govori o nekakvom završetku, a najnoviji razvoj događaja upućuje na nešto mnogo gore – da rat ne samo što nije završen, nego se simbolički reprizira, […]

(Opaska uredništva: Forum.tm je donio a mi prenosimo, kao i kolege iz Foruma, u cjelosti, govor bivšeg predsjednika Stjepana Mesića s proslave obljetnice rođenja Josipa Broza Tita održane u Kumrovcu u subotu 23. svibnja 2015.). Dragi prijatelji, poštovani gosti iz Hrvatske i susjednih zemalja, gospođe i gospodo, drugarice i drugovi, Formalni povod našega okupljanja je […]

Saborski zastupnici nacionalnih manjina potpisali su u četvrtak u Puli Deklaraciju protiv nesnošljivosti i etnocentrizma u Hrvatskoj, upozoravajući na eskalaciju netolerancije i diskriminacije prema svima koji su drugačiji od većine u hrvatskom društvu, javlja Hina a prenosi portal Forum.tm. “Ovom deklaracijom izražavamo svoje najoštrije suprotstavljanje diskriminaciji i pozivima na diskriminaciju svih onih koji su drugačiji […]

“Narodna država osniva se na dosljednom provađanju principa narodnosti. Narod je skup ljudi sa zajedničkom tradicijom, zajedničkim duhovnim dobrima i voljom za zajedničkim promicanjem tih dobara. Kod narodnosti igraju uz ekonomske, političke i ine komponente bitnu ulogu duševni momenti. Duhovnost imade svoj izvor u psihi pojedinaca, koja je uvelike izraz njegovih nasljednih duševnih svojstava. Rasa […]

Ivo Barić, profesor je pedagogije i donedavni predsjednik Udruge antifašista Raba u dva mandata. Diplomirao je na Pedagoškom fakultetu temom ”Vrednovanje obrazovnih i kulturnih djelatnosti”. Radio je u Osnovnoj školi Rab, najprije u područnoj školi u Loparu. Osnivač je Narodnog sveučilišta i njegov prvi ravnatelj, osnivač Gradske biblioteke, ravnatelj Srednje ugostiteljske škole, voditelj osnovnog obrazovanja, […]

Na ovim brdovitim južnoslavenskim područjima javni istupi crkvenih velikodostojnika uvijek su izazivali posebnu pozornost. I to ponajprije stoga što su pojedinci iz crkvene hijerarhije – od najnižih: svećenika, sveštenika, hodža – do najviših: kardinala i biskupa, patrijarha i episkopa te reisūl-ulemâ uzimali sebi za pravo biti ne samo vjerski nego i nacionalni vođe.

Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija, rasadišta su zla čiji predstavnici danas, uključujući neonaciste sjede u pojedinim europskim parlamentima, primjerice u Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj…

Prošlo je četvrt stoljeća od takozvanog osamostaljenja. Znatno je to u povijesti nove države, a pogotovo je to dugačko u životu čovjeka, odnosno generacije. Prije dva i pol desetljeća krenulo je ovo društvo slijediti velikog vođu. Ne velike ideje, već “Velikog vođu”, povjesničara, člana znanstvene akademije, oficira JNA, partizana i, jasno, velikog komunista.

Nacionalizam je, zajedno s rasizmom, u enciklici Pape Pavla VI Populorum progressio optužen kao jedna od zapreka koje stoje na putu izgradnji pravednijeg svijeta.

Moram ovaj put nevoljko napraviti neskromnu iznimku: naime, u jesen 2011., još debelo u eri Jadranke Kosor, prognozirao sam da će Tomislav Karamarko biti ne samo novi predsjednik HDZ-a nego i budući premijer.   Bilo je to u drugoj polovici 2011., kad je HDZ shrvan korupcijskim skandalima hrlio prema neizbježnom porazu, a Tomislav Karamarko još […]

Krajem prvoga desetljeća u ovom novom tisućljeću, Evropu, Ameriku i dobar dio ostaloga svijeta zatekli su događaji koje gotovo nitko nije umio ili mogao predvidjeti: ”ciklička kriza”, jedna od najvećih u posljednjih stotinu godina, porazna po svojem učinku.

Uskoro, već sljedeći mjesec, na hrvatskom će se tržištu pojaviti velika knjiga o Josipu Brozu Titu. Autori, Slavko Goldstein sa sinom Ivom, povjesničarem i trenutačno hrvatskim veleposlanikom u Parizu, napravili su velik posao. Ne samo obimom. Ispisali su više od 1300 kartica teksta, Ivo malo više od tisuću, ostalo Slavko. Oni koji su knjigu već imali priliku pročitati […]

Hrvatska se raspinje između malih socijalnih olakšica i velikih političkih sukoba. Plaće su za neke donekle porasle, nekim najsiromašnijima oprošteni su dugovi, prenapuhani švicarski franak zastao je pred državnim zidom, dok su čak i neke najuglednije svjetske financijske institucije izrazile vjeru u hrvatski blag oporavak.   Kao da se nešto i pokrenulo, pa se čini […]

Eto, ni genocid nije što je nekad bio. Iznenada su pooštrili kriterije, nepošteno podigli letvicu, i mi se nismo kvalificirali. Haaška presuda kako Srbi nisu napravili genocid nad Hrvatima, a ni obrnuto, ogorčila  je mnoge. Stvar je završila kao i inače kad se negdje moramo međunarodno dokazivati, jednako kao nogometno prvenstvo u Brazilu ili rukometno […]

Među tisućama knjiga koje su izgorjele u sarajevskoj Vijećnici, u jednome danu kolovoza 1992, užgane zapaljivom granatom ispaljenom s Trebevića, bio je i onaj primjerak dvotomnoga izdanja romana austrijskog pisca Franza Werfela “Musa Dag”, koji sam posudio preko veze, i zadržao cijelo ljeto 1983. Knjigu je 1955. objavila Svjetlost, u prijevodu Stevana J. Milovića, pod […]

Ništa u politici i povijesti nije neizbježno. Politika je iznimno subjektivizirana djelatnost, a ne neka mehanička refleksija nepromjenjivih socijalnih struktura. O relevantnim političkim akterima i kontekstu u kome djeluju ovisi kojim će smjerom krenuti: prema integraciji ili dezintegraciji. U socijalističkim je sistemima politička elita imala mogućnosti brod usmjeriti prema drugoj luci, ne prema onoj za […]

Negdje u sumrak, našao sam se na Bačvicama, gdje se u plićaku ludirala grupica cura koje su mi izgledale kao starije srednjoškolke. Tinejdžerice su se uočljivo dobro zabavljale, a onda su u jednom trenutku – s napitnički podignutim rukama u vis – počele pjevati refren. Refren je – naravno – bio na perfektnom, ekavskom srpskom: […]

Bez obzira koliko uzimala u obzir realnosti, u samoj biti djelovanja marksistički-vodjene politike jest ideja da je realnost/sadašnjost neprijatelj progresa i budućnosti. Realnost nije tu da je se utemelji i učvrsti (kao što bi htjeli konzervativci), nego da je se mijenja. Smisao nije da se svijet (samo) interpretira, nego da ga se (prije svega) izmijeni. […]

Raspad socijalističke Jugoslavije rezultat je više faktora, ne samo jednog. Glavni faktor, tvrdi se u mojoj knjizi “Jugoslavija, država koja je odumrla”, Prometej, Zagreb, 2003., jest raspad ideološkog konsenzusa unutar jugoslavenske političke elite, do kojeg je došlo u postupnom i relativno dugotrajnom procesu koji je prethodio samom raspadu državnih institucija. U toj sam knjizi analizirao […]

“Nacionalizam je negativna kategorija duha, jer nacionalizam živi na poricanju i od poricanja.” Ovako o najraširenijoj balkanskoj bolesti – bolesti koja je krvlju i suzama natopila brdovitu zemlju seljaka – piše Danilo Kiš, jedan od najvećih i najcjenjenijih slavenskih pisaca. U ogledu “O nacionalizmu”, kojeg vrijedi svako malo pročitati, Kiš preispituje razloge zbog kojih je […]

Nije slučajno da se takozvano ”nacionalno bogatstvo” katkad naziva ”obiteljskim srebrom”. Patetika tih fraza karakteristična je za zabunu, zapravo svjetonazor, po kojem između obitelji i države nema bitne razlike.   Kada ta razlika nestane, obje tvorevine opstaju kroz represiju, laži, moralne ucjene, predrasude, kosture u čvrsto zaključanim ormarima i incest kojim se zabranjuje pristup svakome […]

(Napomena uredništva: kao što smo obećali autoru ovoga osvrta, članu našeg redakcijskoga savjeta prof. Dejanu Joviću, donosimo ga bez komentara i kao prilog raspravi o očito važnoj temi čim je toliko uzburkala javnost).   Nedavni škotski referendum o nezavisnosti ostavio je iza sebe nekoliko važnih pouka, koje se mogu primijeniti i na druge slučajeve, pa […]

Građani, izgleda, ipak nisu budale s OIB-om, iako ne nedostaje onih što upravo s tim računaju. Dobro, uvijek se nađu spremni da im, tim što računaju, pokažu kako nisu skroz pogriješili u procjeni, ali ih, eto, nekim čudom i na svu sreću, nema dovoljno da pokrenu masovnu prodaju one stvari pod bubrege ili ambicije pod […]

Reagirajući na navode Tomislava Karamarka o ”slučaju Jović”, predsjednik Republike Ivo Josipović je rekao kako se prof. Dejanu Joviću zahvalio na angažmanu glavnog analitičara u svom uredu jer se nisu temeljno složili oko važnog političkog pitanja, onog o uvjetima u kojima je proveden hrvatski referendum o izlasku iz Jugoslavije.   Predsjednik HDZ-a u Gospiću je […]

Približavaju se dva, za mnoge neupućene i za mnoge umorne i dotučene građane, možda relativno nevažna sudska spora, ali ja ću kazati, bez straha da me se optuži da pretjerujem ili da si izgrađujem mučenički identitet, vrlo važni ispiti zrelosti za mentalnu higijenu ove nacije i prilika da se odlučno pokaže kako je važno ustrajati […]

Došli su s koferima, ispunjenim parolama i zastavama. Kad su ih otvorili, kofere su spakirali drugi.   To je tako.   Živimo u vremenu eksplicitnog nacionalizma i nacionalizma iz koristoljublja. To je klonirani sin, kopile tridesetih i devedesetih. Prepoznat ćete ga. Eminencija je napola podignute glave, ukočenog vrata i zuri negdje u desno – u […]

BBC Svijet   Gideon Levy je rođen u Tel Avivu nakon što  je njegov otac došao u Izrael bježeći pred nacizmom u Europi. Levy jedan je od rijetkih Izraelaca koji javno preispituje vojne akcije u pojasu Gaze u okviru operacije ”Zaštitni pojas” koja je počela 8. srpnja i do sada prouzrokovala gotovo 2000 mrtvih.   […]

Europa – i politika i javno mnijenje – nedovoljno pozornosti polaže na Tursku, na veze s njom i na promjene u njoj. Sadašnja američka zračna intervencija protiv snaga “Islamske države” (odnosno “Kalifata”) u sjevernom Iraku manje je diktirana potrebom da se od divljačkih progona, uključujući i pokapanje živih u masovne grobnice, spase vjerske manjine (poput […]

Tiču li se Boga naši sporovi, naš možebitni gnjev, pogotovo ako je plod frustracije, tiče li ga se naš ponos? I da i ne. Boga se tiče sve što radimo ili propuštamo raditi dobro. Ja ne vjerujem previše u priču da će Bog, ono, kada mu dođemo na raport, nas, obične ljude zaliti kantom govana […]

Piše: Dragan Grozdanić   Biskupi koji veličaju Darija Kordića zaboravljaju tuđe smrti i žrtve i solidarnost s njima. Izgleda da dijele uvjerenje nekih “rodoljubnih” pravnika koji smatraju da čovjek koji brani svoju domovinu ne griješi ni kada ubije ili siluje, jer u obrani je sve dozvoljeno, ističe za Novosti Anna-Maria Gruenfelder, teologinja i povjesničarka o […]

Po treći puta u rubrici Književni ogledi objavljujemo nastavak polemike Ivana Lovrenovića. S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima […]

(Nastavljajući Književni ogled od prije dva tjedna, u onom u kojem naš suradnik Ivan Lovrenović traži da ga se ispiše iz Društva pisaca Bosne i Hercegovine, objavljujemo i ovaj u kojem se opisuje kako sarajevski dnevni list ”Oslobođenje” tretira nemile događaje u vezi s Društvom pisaca u BiH).   Četiri istupanja iz članstva u Društvu […]

U hrvatskim (ne)prilikama i kulturi nesklonim okolnostima, posebno od 90-ih godina, ne samo knjige nego i izdavači imaju svoje sudbine. Zapravo, tužne priče. Podsjetimo na neke.   Stipe Šuvar (osnivač i vlasnik izdavačke kuce Razlog), umro prerano pripremajući za tisak sljedeći broj Hrvatske ljevice; Berti Goldstein (osnivač i vlasnik Antibarbarus izdanja) umro je prerano radeći […]

Snježana Kordić, ”Jezik i nacionalizam”, Durieux, Zagreb 2010. (uvez: tvrdi, 430 str.)   ZAŠTO KNJIGA NERVIRA HRVATSKE JEZIKOSLOVCE?   Snježana Kordić sa sobom je donijela petrificiranoj domicilnoj akademskoj hegemoniji toliko mrsko zrcalo. I što je s njime učinila? Postavila ga je pred lice nacionalnih mandarina znanja i znanosti. I što su ovi u zrcalu vidjeli? […]

Čestiti hrvatski patriotski mediji, novinari i političari, već godinama zarobljeni u svome nemoćnom gnjevu, ne propuštaju priliku požaliti se kako je njihova Raspeta Domovina sama tamnica hrvatskog naroda – mračni srbokomunistički gulag pod terorom ateističko-homoseksualne udbaško-boljševičke vlasti što brutalno proganja poštene katolike i nacionaliste.   Neupućen netko sa strane pomislio bi, čitajući našu domoljubnu štampu […]

Nedoličnno saopštenje Kancelarije za KiM   Nema onoga ko ovih dana nije nešto napisao ili izgovorio o katastrofalnim poplavama koje su zahvatile Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Velika stradanja ujedinila su ljude u nevolji. U svemu onome tragičnom što donose ovakve i slične nesreće odjednom se pokazalo, na iznenađenje mnogih, kako nesreće katastrofalnih razmera […]

Pošto se do službenih i završnih rezultata u nedjelju nakon održavanja izbora za Europski parlament nije moglo doći do 23 sata, donosim vam dopunjeni govor koji sam održao u petak na još jednom radnom sastanku studijske grupe kojoj pripadam od 2000., naime, jedna koja se okuplja u Austriji pod pokroviteljstvom tamošnjeg Ministarstva obrane i Instituta […]

Neobično pismo stiglo je prije nekog vremena vlastima u Mrkonjić Gradu. Iz nekog ureda austrijske državne uprave ljubazno su ih upozorili kako je istekla stogodišnja garancija općinskoj zgradi koja je početkom dvadesetog vijeka sazidana milošću cara i kralja Franje Josipa, te se odsad pa nadalje oni u Beču ne smatraju odgovornim otkine li se rukohvat […]

Piše: Drago Pilsel   Ana i Otto Raffai su bračni par posvećen ekumenskim i mirotvornim projektima. U braku su 25 godina. Imaju troje djece. Ovaj razgovor je mala posveta njihovoj plodnoj obiteljskoj i kršćanskoj putanji. Teolozi su. Ljudi nade i upečatljivoga vedroga duha. Čitatelji su našega portala, pa mi se činilo zgodnim, važnim i potrebnim […]

”Hrvatstvo je značilo vitešku borbu s argumentima za pravdu, zakonitost, ustavnost, čovječju slobodu, a protiv svakoj surovosti, bezakonju, samovolji i zulumu.” Trudio sam se što točnije citirati rečenicu čiji je autor Josip Horvat, jer čitajući je danas, pitam se jesmo li podcijenili ubojice, hulje, lopove, licemjere u nama ili smo precijenili vlastito nacionalno viteštvo.   […]

Frano Prcela, O.P., ”Bogozaborav. Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve”, Synopsis (Zagreb-Sarajevo), Biblioteka Znakovi vremena, urednik Drago Pilsel, 2014. (uvez: tvrdi, 204 str.) Izdavačka kuća Synopsis Zagreb – Sarajevo objavila je knjigu sabranih teoloških tekstova Frane Prcele, O.P. (Sinj, 1966.), pod nazivom “Bogozaborav. Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve” u novoj biblioteci “Znakovi vremenâ” koju uređujem, pa […]

Piše: Drago Pilsel Gospodine ministre, još jednom ste postali meta tzv. Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji vas naziva ”ministrom bez branitelja”, pa vas molim da komentirate neke segmente priopćenja, otvorenog pisma, što li već, toga Stožera. Za početak, oni vam pripisuju da su za vas, citiram: ”članovi SOHV-a (hrvatski branitelji i stradalnici) oni koji […]

Himna jedne države treba da izražava njene civilizacijske vrednosti, njene težnje i zajedništvo njenih građana. Srpska himna “Bože pravde” ne ispunjava nijedan od ovih uslova. Oživljena u vremenu velikih nacionalističkih turbulencija, ubrzo je  prihvaćena kao zaštitni znak najrazličitijih mitinga i demonstracija, od onih desničarskih i ultranacionalističkih, pa do onih takozvanih demokratskih.   U početku je […]

U ne tako davna vremena 8. mart, s kojim se poklapa Međunarodni dan žena iliti Majčin dan, kako su ga djeca uobičavala nazivati, kada su muškarci buketima ruža potkupljivali žene kako bi im dozvolile cjelodnevno ispijanje zdravica – u muškom društvu razrijeđenom tek pokojom samosvjesnijom feministkinjom, pohotnim ili prijekim okom (ovisno o spolu njegova vlasnika) […]

Piše: Amila Kahrović   Predrag Lucić je jedna od najznačajnijih novinarskih, ali i književnih ličnosti bivše Jugoslavije. Beskompromisni je kritičar svih ideologija, bile one lijeve ili desne. Novinar koji je svojim tekstovima hrabro, lucidno, domišljato, ali i otvoreno progovarao o zločinima koje je režim Franje Tuđmana činio u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Jedan je […]

Piše: Goran Borković   BiH vrije. Ljudi su nezadovoljni. U čemu je problem? U politici ili ljudima? Problem je u svemu, od Daytona do politike koja pokazuje samo neodgovornost i koruptivnost skoro svih BiH političara. U ljudima je problem što se ovo nije dogodilo ranije nego se skupljalo i patilo puno godina. Zadnjih par godina […]

Metaforički rečeno, danas je velika većina hrvatskih građana bolesnik koji boluje od teškog karcinoma koji je u poodmaklom stadiju i koji je u velikoj mjeri već metastazirao, a to znači da mu je potrebno dugotrajno i teško liječenje s vrlo upitnim krajnjim rezultatom.   Jedini način da bolesnik preživi je da se nad njim izvrši […]

Odmah priznajem, i rado priznajem, da nikada nisam pogledao sajt na web adresi dnevno.hr, baš kao ni dnevno.rs ili dnevno.ba, niti to mislim da činim ubuduće (i moja radoznalost ima granica); iz medijskih izvora koje smatram sasvim verodostojnim saznao sam sve što me je o njima zanimalo, to jest, saznao sam da nema nikakvog razloga […]

Prosto dijeljenje kulture na sferu identiteta i aferu alteriteta dovodi do jedne bitne anomalije. Svejedno, čitali identitet i alteritet kao puke sučeljene entitete kulture ili pak kao entitete koji su međusobno povezani dijalektičkim ili nekim drugim odnosima, neminovna je činjenica da se ovdje otvara pukotina koju ni najslobodnije mišljenje ne može prevazići. Bolje rečeno, premostiti. […]

”Hitler je s nepogrešivom sigurnošću izražavao nijemu paniku masa suočenih s nevidljivim neprijateljem dajući toj bezimenoj apstrakciji – ime. Bio je čisti dio duše moderne mase, neometan osobnim kvalitetama.” On mase nije osvajao, piše britanski povjesničar Burleigh, Hitler ih je ”oslikao i predstavljao”.   Ono što je u podsvijesti prosječnoga Nijemca bilo kaotično, košmarno, on […]

Snježana Kordić, lingvistkinja Razgovarao: Drago Pilsel   Na početku razgovora s ovotjednom sugovornicom Autografa Snježanom Kordić reći ćemo nešto o odjecima u svijetu na njenu knjigu Jezik i nacionalizam (Durieux 2010). Znamo da su o njoj emitirane emisije na raznim jezicima od Skandinavije do Mediterana, da su i najtiražnije novine u Europi pisale o njoj, […]

Takozvana ”nacionalna” proslava zlatnog jubileja katoličkog lista Glas Koncila, održana u Zagrebačkoj katedrali i u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, u utorak 1. listopada, pokazala je svu bijedu tog nekada važnog crkvenog glasila, kojem treba odati priznanje, ali, bojim se, ništa više od toga, što je šezdesetih stao informirati ovdašnju javnost o velikim […]