Prirodni resursi kao zalog mira, ne rata

Europska unija ponudila je u ponedjeljak 24. 02. 2025. ponudila Ukrajini vlastiti sporazum o “kritičnim sirovinama”, baš kao što je američki predsjednik Donald Trump do nedavno naglašavao kako je Washington blizu potpisivanja sporazuma s Kijevom za određena prava na njegove, navodno, ogromne prirodne resurse.

Europski povjerenik za industrijsku strategiju Stéphane Séjourné rekao je da je europski prijedlog iznio ukrajinskim dužnosnicima s kojima se susreo u Kijevu tijekom posjeta Europske komisije povodom obilježavanja treće godišnjice ruske invazije punog opsega. “Dvadeset i jedan od 30 kritičnih materijala koje Europa treba može osigurati Ukrajina u partnerstvu u kojem svi dobivaju”, rekao je Séjourné, prenosi AFP.

U petak, 28. 02. 2025., sporazum o materijalima između SAD-a i Ukrajine nije potpisan, već je došlo do, kako navode mediji širom svijeta, e.g. Foreign Policy ”Vatrene razmjene u Ovalnom uredu”.

Rat i dalje traje, prirodni resursi čekaju svoju preraspodjelu i javno su imenovanim vrlo poželjnim kartama za pregovaranje.

Tranzicijska pravda predstavlja skup sudskih i izvansudskih mjera primjenom kojih različite postkonfliktne zemlje, odnosno države koje prolaze kroz različite transformacije, reagiraju na nasljeđe masovnih i sustavnih kršenja ljudskih prava. Te mjere uključuju kaznene progone, komisije za utvrđivanje istinu, programe reparacije te različite vrste institucionalnih reformi.

Prema Izvješću o vladavini prava i tranzicijskoj pravdi u konfliktnim i postkonfliktnim društvima Ujedinjenih naroda iz 2004., fenomen tranzicijske pravde ”obuhvaća cijeli niz procesa i mehanizama povezanih s pokušajima društva da se pomiri s nasljeđem velikih zlouporaba iz prošlosti, kako bi se osigurala odgovornost, služilo pravdi i postiglo pomirenje.”

Kako neki stručnjaci tranzicijske pravde navode, pogotovo u posljednjih 15-tak godina, ”ignoriranje i neznanje o ekonomskom nasilju neprekidno je, najvećim svojim dijelom, jedna od glavnih rak rana u području tranzicijske pravde”. Ekonomsko nasilje uključuje kršenja gospodarskih i socijalnih prava, korupciju, kao i borbu oko kontrole prirodnih resursa.

Tako, kada gledamo izvješća o tranzicijskoj pravdi UN-a od 2011. upravo se sve više pozornosti počelo davati analizi ”ekonomskog nasilja”.

Pristup Ujedinjenih naroda tranzicijskoj pravdi teži tome da se riješe temeljni uzroci sukoba i problema, s istaknutom ulogom gospodarskih problema te ulogom načela socijalne pravde u rješavanju istih: Izraziti nedostaci kapaciteta u državnim pravosudnim i sigurnosnim institucijama, pogoršani široko rasprostranjenom korupcijom i političkim uplitanjem, dovode do smanjenja razine sigurnosti građana i gospodarskih mogućnosti…

Transnacionalni organizirani kriminal pojavljuje se paralelno s rastućom nestabilnošću, izazivajući nove oblike nasilja i dalje potkopavajući legitimitet i sposobnost državnih institucija.

U Izvješću iz 2011. dodatno je istaknuto kako se u društvima koja se tek razvijaju nakon sukoba slabe pravosudne i sigurnosne institucije ne uspijevaju nositi sa širokim spektrom društveno-ekonomskih i političkih izazova, a koji su inherentni procesima oporavka.

Institucionalni akteri mogu se pokazati nesposobnima ili nevoljnima tražiti odgovornost za teške zločine iz prošlosti. Sve dublje uvažavanje izazova i rizika koje nedostaci vladavine prava predstavljaju međunarodnom miru i sigurnosti, potiču sve veću raspravu među državama članicama o utjecaju nesigurnosti na održivi razvoj i postizanje održivih ciljeva razvoja.

Kao što je naglašeno u Izvješću Svjetske banke o globalnom razvoju za 2011. godinu, ovi napori su ključni za olakšavanje složenih procesa društvene, političke i institucionalne transformacije koji prekidaju cikluse nasilja i aktiviraju gospodarski oporavak (The Rule of Law and Transitional Justice in Conflict and Post-conflict Societies Report of the UN Secretary-General 2011, 4, paras 7 & 8. u Roksandić, S., Tranzicijska prava kao metoda ostvarivanja ustavnih vrednosta uz analizu praske Europskdog suda za ljudska prava i odluke u predetu Hypo, 2019. Liber Amicorum Petar Novoselec).

Ne znam je li i dalje svrsishodno početkom ožujka 2025. godine citirati Ujedinjene narode, je li uopće ima smisla citirati novi pomak u međunarodnom kaznenom pravu i pravdi pozivanjem na Nacrt Smjernica tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda o kaznenim djelima protiv okoliša. U parag. 6 Nacrta, navedeno je kako ovaj koncept nije nov u strateškom pogledu Ureda Tužiteljstva.

Godine 2016. Ured je u svom dokumentu o politici odabira i prioriteta slučajeva naveo da će, kada procjenjuje težinu kaznenog djela, “posebno razmotriti procesuiranje zločina Rimskog statuta (Statuta Međunarodnog kaznenog suda) koji su počinjeni putem, ili koji rezultiraju, između ostalog, uništavanjem okoliša, nezakonitim iskorištavanjem prirodnih resursa ili nezakonitim oduzimanjem zemljišta.”

Iako nezakonito iskorištavanje prirodnih resursa i nezakonito oduzimanje zemljišta ne uzrokuju nužno štetu okolišu, u praksi često uzrokuju.

Nadalje, navodi Tužiteljstvo, sukobi diljem svijeta, uključujući zemlje u situaciji kao što su Darfur i Ukrajina, otkrivaju obrazac u kojem su sukobi koji uključuju zločine Rimskog statuta često motivirani natjecanjem oko prirodnih resursa, kao što su zemlja i voda, i rutinski rezultiraju ozbiljnom štetom za okoliš.

Iznimno mi je drago što mogu najaviti da će znanstveni i stručni radovi upravo vezano uz temu okološnih i korupcijskih kaznenih djela na međunarodnom nivou uskoro izaći kao Posebni broj renomiranog časopisa: International Criminal Law Review, kojeg pripremam evo već skoro 4 godine: Corrruption and International Criminal law (suurednici, prof.dr. Anja Matwijkiw (SAD)  i dr.sc. Marc Engelhart (Njemačka)).

Ako gledamo ekonomsku sigurnost i jamstva dugoročnog mira, stabilnosti i prosperiteta, trgovinski sporazumi ako počivaju na reciprocitetu i uzajamnom poštovanju i koristi za mnoge, mogu biti i jamstvo mira, a ne rata, uz očuvanje ljudskih prava i ostvarivanje ciljeva tranzicijske pravde.  

Iako događaji oko prirodnih resursa Ukrajine relativno od nedavno imaju punu pozornost svih medija, prirodni resursi dugo su bili izvor i povod ratovanja i sukoba oko kontrole istih. Nadam se da će biti znati korišteni i za  opću dobrobit svih.

Naime, u tranzicijskim društvima, gdje je prisutna korupcija i gdje se paralelno treba i mora graditi dugoročno održiv mir i prosperitet, treba se pronaći način da buduće generacije na sklapanje mira u Ukrajini i prava na korištenje prirodnih resursa kao očito dio mirovnog sporazuma, budu gledali kao na uspjeh međunarodne zajednice, a ne kao na njen promašaj.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Što nam poručuju tragedije iz Donje Jablanice i Novog Sada
    •  Hrvatska mora popraviti status starijih osoba u zatvorima
    •  Izbori su da učinimo nešto dobro i za opću dobrobit
    •  Koja pravila obvezuju dužnosnike u javnoj komunikaciji
    •  Upravljanje krizama je vještina koja nam nužno treba u 2024.
    •  Oblici femicida u Hrvatskoj i prevencija nasilja nad ženama
    •  Lamentacije – plaće, upravljanje krizama i vladavina prava
    •  Treba nam rezolucija o položaju i pravima starijih osoba
    •  Curenje informacije – moramo li i tajne skrivati i od samih sebe
    •  Učinkovitim kaznama do povjerenja građana i vladavine prava

> Svi tekstovi ovog autora