Propuštena šansa da se Rijeka i Trst ujednačeno razvijaju

Na poziv Poslovnog kluba PartneRi, a uz pokroviteljstvo Veleučilišta PAR i suradnju s Generalnim konzulatom Republike Italije u Rijeci, predavanje je nedavno održao Riccardo Illy.

Ljubiteljima kave ne treba posebno tumačiti tko je gospodin Illy – osim njegove visoke pozicije u obiteljskoj tvrtki jednog od najpoznatijih brandova kave na svijetu, Riccardo Illy je bio i gradonačelnik Trsta, ali i čelni čovjek regije Friuli-Venezia-Giulia. A predavanje koje je okupilo mnogo više publike nego se očekivalo, najavljeno je pod naslovom ”Preobrazba grada u boljeg sebe – primjer Trsta”.

Rijeka i Trst, dva lučka i industrijska grada na gornjem Jadranu, povijesno su povezani jednom odlukom Marije Terezije, koja je 1752. godine Rijeku podvela u sustav ”Tršćanske intendance”. Tako su se oba grada našla pod istom upravom Trgovačke direkcije u Beču, koja je trebala osigurati jednak razvoj ovim gradovima. Ali, prigodom posjete Trstu i Rijeci, sin Marije Terezije, Josip, konstatira da se spomenuta dva grada – unatoč ulogu kapitala – ne razvijaju jednako.

O tome svjedoče i putopisi iz 19. stoljeća.

Pa tako John Murray, još 1820. godine spominje i Rijeku kao ”slobodnu luku, u kojoj trgovina ipak ne cvate, jer je Trst preuzeo gotovo sav promet”. S njim se slažu i braća Turnbull, koji borave u Rijeci dvadeset godina kasnije, a razloge zaostajanja Rijeke za Trstom oni nalaze u dobrim i brzo prohodnim putevima u tršćanskom zaleđu, dok je prijevoz robe iz Rijeke prema unutrašnjosti naporan i spor. U drugoj polovici 19. stoljeća, W. F. Wingfield Rijeku vidi kao ”živahno malo primorsko trgovačko središte s oko 16.000 duša, neku vrstu Trieste Secunda”.

Veliko zanimanje Riječana svih generacija za predavanje jednog od najuspješnijih gradonačelnika Trsta u novijoj povijesti, potaknuto je bilo, vjerujem, očekivanjima da saznaju razloge tako nejednakog razvitka.

Jer, nemojmo se lagati, Trst nikada nije bio atraktivniji za život i rad nego je to danas, a Rijeka je – najblaže rečeno – daleko od svojih najboljih dana, čak i u prošlosti!

Tko bi nam bolje od gospodina Riccarda Illyja mogao dati ”recept” za brzi priključak poslovnom svijetu?

Gost Poslovnog kluba PartnerRi, međutim, nije došao u Rijeku mahati čarobnim štapićem. On je govorio o osobnom usponu, koji nije bio ni munjevit ni skokovit. Kao mlad, sa svega 19 godina, radio je u raznim tršćanskim tvrtkama, usvajajući znanja i kodeks poslovne politike u praksi, paralelno izučavajući teorijske postulate putem knjiga njemu i danas omiljenih autora.

Kad je sredinom sedamdesetih preuzeo posao u obiteljskoj tvrtki Illy, on je već imao plan i strategiju kako ju dalje razvijati. I u tome je bio vrlo uspješan.

Jer da nije bilo tako, ne bi mu se otvorila prilika za kandidaturu na izborima za gradonačelnika Trsta!

Iako osobno nije bio uvjeren da će pobijediti na izborima – prije kampanje imao je za to jedva 25 posto šanse – Riccardo Illy je svojim poslovnim pogledom i razvojnim planom grada (koji je početkom devedesetih bio u stanovitoj stagnaciji) – osvojio prvi gradonačelnički mandat. Nakon četiri godine i drugi, a potom je još dva mandata bio prvi čovjek regije Friuli-Venezia-Giulia.

Kao novi gradonačelnik Trsta, Riccardo Illy je svoju strategiju bazirao na komparativnim prednostima grada, a to su bile geopolitička pozicija Trsta kao najbliže luke Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i drugim europskim zemljama; velikom prednošću držao je prisutnost znanstvenih institucija, poput Instituta za fiziku kao i samog, sve uspješnijeg tršćanskog Sveučilišta, što je jamčilo visoku koncentraciju znanstvenika u gradu.

Ne manje važnim smatrao je ljepote grada i njegovo kulturno nasljeđe, što je značilo snažniju orijentaciju prema turizmu. A čitava strategija imala je za cilj podići kvalitetu života Tršćana, učiniti njihov život ljepšim i lagodnijim u svakom pogledu.

Kad danas pogledamo Trst, koji se od devedesetih godina na ovamo ubrzano pretvorio u grad poželjan za život, znamo da je strategija bila dobra. Iako ništa nije bilo jednostavno ni lako.

Riccardo Illy ističe kako je, u poslovnom smislu, preuzeo uspavani grad, čiji segmenti nisu bili opremljeni suvremenim tehnologijama, tako da je najprije trebalo uložiti u kompjutersku opremu, ali i obrazovanje ljudi. Osim toga, u gradskoj administraciji je zatekao čak trideset i tri menadžera na najvišoj poziciji savjetnika, daleko više nego jednom gradu objektivno treba.

Za svoje savjetnike – njih osam – pažljivo je odabrao najveće stručnjake u pojedinim područjima – obrazovanje, zdravstvo, kultura, socijala, komunalni segment itd., a ako ih nije našao u Trstu – doveo ih je iz drugih gradova.

Pred gradonačelnikom i njegovim timom bile su velike promjene koje su uključivale izvlačenje motorne i brodske industrije iz krize. Između ostalog, spasili su čeličanu proizvodnjom tekućeg čelika koji se prevozio do tvornica koje su – posebnom tehnologijom čelik-aluminij – proizvodile dijelove za kruzere Fincantieri i brodove za prijevoz tekućeg plina; trebalo je hitno ulagati u ceste, aerodrome, željeznice; reorganizirati javni gradski promet; podići obrazovnu strukturu kadrova u gradskim vrtićima i nižim razredima osnovnih škola.

Kao gradonačelnik, Riccardo Illy utjecao je i na proširenje Sveučilišta novim studijima, pa je tako Trst, uz građevinski fakultet, dobio i studij arhitekture. Paralelno se ulagalo u studentski smještaj, gradilo studentske domove…

Poseban dio strategije odnosio se na privlačenje atraktivnih tvrtki koje upošljavaju visokoobrazovane stručnjake, koji će – kao aktivni stanovnici Trsta – podići nivo života u gradu.

Uskoro su tršćanske komunalne tvrtke izišle i na burzu, a prihod od dividendi – više od 60 milijuna eura – uložilo se u vrtiće i gradske strukture…

Danas Trst među svojim stanovnicima ima sto tisuća dioničara! Oni tu žive i koriste sve prednosti grada koji posjeduju…

Riccardo Illy je zasigurno gradonačelnik kojeg će Trst pamtiti. Ovaj jednostavan, ali karizmatičan čovjek ne mistificira ništa u svom životu, međutim ističe vrijednosti kojih se pridržava u poslovnom i političkom smislu, a to su poštovanje i integritet.

– Morate biti jasni – raditi što govorite i govoriti što radite. A posebno izazovan aspekt u politici je kreirati dobre veze različitih jezičnih i kulturnih segmenata. Jer, nacionalno i religijsko zajedništvo pridonosi maksimalnoj kreativnosti. Živjeti zajedno, integrirano, uz uvažavanje različitosti – to je najveći izazov. I ujedno najveći uspjeh! – zaključio je Riccardo Illy.

Njegovom predavanju nazočio je i gradonačelnik Rijeke, Marko Filipović. Bilo je i nekoliko pitanja za gospodina Illyja. A ja sam se zapitala, što je moguće izvesti kao pouku iz ovog predavanja.

Evidentno je da se Rijeka i Trst nikada neće razvijati po istom modelu. Ako je za to postojala šansa – propuštena je. Davno.

Ali svojim predavanjem Riccardo Illy je pažljivom slušatelju ipak otkrio recept: Okružiti se najboljima!

A tu smo, već skoro osamdeset godina, na krivom putu.

Ovaj grad desetljećima vode politički podobni, a ne poslovno najuspješniji ljudi. I tu bi se mogao potražiti uzrok zaostajanja Rijeke. A možda i razlog apatičnosti stanovništva pri izlasku na izbore…

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Rijeka ne prepoznaje svoje potencijale
    •  Zaborav je oružje diktature, a neznanje opasno po narod
    •  Zabranite Jugoslaviju
    •  Otvorenje Olimpijade – između ushita i uvrede
    •  Zlostavljanje kao kazališna tema i naša zbilja
    •  Ujedinilo nas je sjećanje na Valtera Dešpalja i Cellomaniju
    •  Ne ljutite se na kazalište
    •  Dubravka Vrgoč: Želim teatar u gradu i grad u teatru
    •  Rockeri i filharmoničari na dočeku Nove. U čemu je problem?
    •  Quo vadis, HP?

> Svi tekstovi ovog autora