autograf.hr

Postoje mnoge teme i područja života u kojima, posve nelegitimno, iznosimo sud, iako te teme i ta područja života ulaze u sferu osobnih izbora drugih ljudskih bića. Vjera je nedvojbeno jedna od takvih tema. Postoji li ili ne postoji bog te što njegovo postojanje ili nepostojanje nekome znači, nije nešto oko čega se, kao društvo, […]

Jutro nakon Malmöa na fejsbučnom profilu Pučkog otvorenog učilišta grada Rovinja izlazi fotografija s izložbe Stanislava Habjana “Dijalozi 21”, održane u studenom 2021. u Multimedijalnom centru. Na fotografiji mladić s čašom u ruci, u tamnoj, dobro odabranoj odjeći, definirane frizure, alternativac iz naših krajeva, možda darker, možda student dizajna, stoji ispred dirigentskog stalka s papirom […]

Smeta Hrvate što bi Domovinski pokret preuzeo Ministarstvo kulture, tobože tako pokvarit će nešto posebno i dobro. Domovinskom pokretu, pri raspodjeli plijena, čini se da kultura ipak neće pripasti, ali ne mijenja to širu sliku i pripadajuću priču hrvatskih kulturnjaka i kreativaca koja je nastala pri spomenu Penavine stranke i kulture. Domovinski pokret ima nešto […]

Dok je bitka za Britaniju bila u punom jeku, u trenutku kad je trebalo obraniti gole živote, jedan je ministar u britanskoj vladi Churchillu predložio neka se sredstva namijenjena kulturi preusmjere na obranu. Churchillov jezgrovit odgovor u sebi sadrži sve: ”A što ćemo onda braniti?” Doista: Što je narod bez kulture? Što?

Na poziv Poslovnog kluba PartneRi, a uz pokroviteljstvo Veleučilišta PAR i suradnju s Generalnim konzulatom Republike Italije u Rijeci, predavanje je nedavno održao Riccardo Illy. Ljubiteljima kave ne treba posebno tumačiti tko je gospodin Illy – osim njegove visoke pozicije u obiteljskoj tvrtki jednog od najpoznatijih brandova kave na svijetu, Riccardo Illy je bio i […]

”Mojem unuku Oliveru koji obožava bakine priče.” Tako počinje nova knjiga velike Snježane Banović u vidu posvete voljenom unuku. Iako mnogi tako danas ne misle naš prestoni grad Zagreb ipak je nekada bio mnogo više od glavnog grada centralizovane i neefikasne birokratije, te nije bio ovako musav i zapušten, nabudžen atributima neukusa i vrištećeg kiča, […]

Zamislite scenu: u nekoj maloj državi, ministar obrane stoji pred premijerom, grčevito stišćući hrpu papira. ”Što kažeš, koliko to košta!?” obrecne se premijer na njega. ”Mil… milijun eura, premijeru”, promuca ministar obrane.

Čudna smo mi ekipa. Kada smo nakon velikog uspjeha naše nogometne reprezentacije euforično proslavili drugo mjesto na svijetu, doživjeli smo hladni tuš. Ubrzo nakon završetka Svjetskog prvenstva, reprezentacija je nastupila u Ligi nacija i utakmicu sa Španjolskom izgubila rezultatom 6:0. Reakcije su se svodile uglavnom na to da je momčad naprosto prošla katarzu u Rusiji, […]

Kapitalizam je realnost, vjerojatno i varijanta nekog prirodnog poduzetništva, ali – on ne mora biti opscen. Suvremena literatura je prepuna izraza koji ta devijantna stanja opisuju kao: korporatizam, crony capitalism, klijentelizam itd. Zanimljivo, za razliku od očekivanja, ”nevidljiva ruka tržišta” je omogućila ove razočaravajuće anomalije umjesto samoregulacije i prosperiteta.

Ja sam duboko i dugo iz ”baštinskih” poslova: kustos, direktor, glavni urednik, profesor, konzultant… Već iza kustosovanja mi se činilo da je posao muzeja važniji no što se čini. Put uvida i dokazivanja je bio dug i zanimljiv.

6.11. Važnost za turizam i razvoj Valjalo bi zapamtiti da smo slabo opremljeni za jedini, ali permanentni “rat” koji nam ostaje, onaj koji će se, kako bi prije 30-tak godina rekao McLuhan, odvijati u infosferi.

Faktička propast “Nagrade mlade kritike”, odnosno matrice po kojoj je ona koncipirana, predstavlja značajan dobitak za hrvatsku kulturu, koja se na taj način, barem na trenutak, barem u neznatno kratkoj epizodi, lišava terora vlastitog pridjeva       UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I […]

Bio je to jedan od najljepših prizora ove sumorne godine kada su se na nogometnom igralištu pod mojim prozorom početkom ožujka upalili reflektori i terenom se rastrčali igrači NK Jaruna trenirajući za nastavak proljetnog dijela prvenstva koje su dočekali na prvom mjestu Treće HNL Središte. Još je ljepše bilo vidjeti kako se sljedećeg jutra travnjak […]

6.2. Baština i identitet Svi spontani procesi kakvi su se, grubo rečeno, događali do renesanse ili, oči­tije, do industrijske revolucije, postali su dio svjesnog upravljanja prošlošću i ljudskim iskustvom općenito. Povijest nikad nije bila posve spontana, ali mogla je biti spontano interpretirana.

”Čovjek može živjeti bez znanosti, može živjeti bez kruha, ali bez ljepote čovjek više ne bi mogao živjeti jer tada ne bi postojalo više ništa što bi mogao učiniti za svijet. Cijela tajna je u ovome, cijela povijest je ovdje.”

Sloboda je deklarativno vjerojatno jedna od najčešće korištenih floskula. Jagmimo se za nju. Deklarativno.

Raskol između HDZ-a i Milana Bandića u Skupštini Grada Zagreba počeo je još u veljači kada gradonačelnik i njegova stranka nisu prihvatili amandmane koje su zastupnici HDZ-a predložili kao uvjet svoje podrške izglasavanju novoga GUP-a. Zato su ruke hadezeovaca ostale u stavu političke distance i GUP je pao.

Hrvatska je uistinu posebna zemlja, a to dolazi do izražaja u tome što mnogi ili možda i čak svi građani, na iznimno zainteresiran način, vlastiti egzistencijalni ritam vežu za ritam javnog života ove zemlje.

Neki mi kolege iz akademske zajednice zamjeraju što se navodno nisam izjasnio o naivnom, ali stoga ne manje skandaloznom prijedlogu Muzičke akademije i (ne)ozbiljnoj nakani rektora Borasa da se Milanu Bandiću dodijeli počasni doktorat.

Isusovac Tvrtko Barun za Telegram govori o migracijama, iracionalnim strahovima, iskonskom kršćanstvu i dopisivanju s Raspudićem.

Predstavljajući moj novi roman na tportalu, moj urednik Drago Glamuzina (VBZ) preporučuje (auto)biografsku knjigu ”Povratak Adolfa Pilsela” u čijem je središtu moj otac Adolf, nekadašnji pripadnik Hitlerjugenda i Pavelićev tjelohranitelj u Argentini, ”kojeg sin u dubokoj starosti prvi put dovodi u Hrvatsku da se pokloni ustaškim žrtvama u Jasenovcu”. Jesam li ja podsvjesno zapravo cijelo […]

Nije lako biti Srbin u Hrvatskoj. Nije to problem dvostrukog identiteta koji se rješava Teslinom formulom o srpskom rodu i hrvatskoj domovini. Uostalom, Srbi u Hrvatskoj pretežno govore čistim hrvatskim književnim jezikom, o hrvatskim kraljevima znaju više nego o svetom Savi i Nemanjićima, završili su hrvatske škole i rade u hrvatskim institucijama, plaćaju poreze, važni […]

Argumenti kojima je Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata u Petrinji pokušala objasniti svoje protivljenje održavanju Festivala ojkače vrlo su neuvjerljivi. Ali, to nije razlog da ih odbacimo kao glupe i odgovaramo na njih psovkama, jer to je kapitulacija vjere u razum, misao i riječ.

Postoji popularna kultura. Postoji i alternativna kultura. Postoji i ono što se naziva visokom kulturom. Iznad svih tih kategorija, međutim, postoji i jedna viša kojom se sve one mjere i koja, na kraju, odjeljuje žito od kukolja.

Začudili su se neki moji poznanici jer sam na Facebooku napisao (a onda neoustaški portali od toga napravili svoj klasični mržnjokaz) da ne mogu i ne želim navijati za momke u crnom, premda sam čestitao hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji jer je zasluženo dobila argentinsku, za koju sam do tada navijao. Kao: nedosljedan sam. I, pobogu, zašto […]

U srijedu, 13. lipnja (2018.) svečano je obilježena 50-obljetnica djelovanja izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Tom prigodom održan je i znanstveni kolokvij ”Vjera i kultura”. Njime je, čini se, zatvoren krug obilježavanja kojim se javnost mogla prisjetiti nastojanja oko koncilske obnove Crkve u nas, nastojanja čije su važni protagonisti bili utemeljitelji Kršćanske sadašnjosti:

U Evropi živi velik broj pripadnika nacionalnih manjina: u 47 evropskih zemalja živi i djeluje oko 340 autohtonih nacionalnih manjina, što je više od sto miliona ljudi, tako da je svaki sedmi stanovnik ovog kontinenta pripadnik neke nacionalne manjine ili etničke grupe.

Demokracija je temeljno pluralistički politički sustav, sustav kakav autorizira i promovira slobodno izražavanje i cirkulaciju ideja, pluralnost stranaka i mnoštvenost prijedloga i odabira.

Predrag Lucić preminuo je tmurnog dana, punog južine koja već danima puše u Splitu, najavljujući upravo ovakve tužne vijesti. Bilo je nažalost pitanje dana. Otišao je divan čovjek, glas otpora i Ferala, ali i nekog drugog Splita kojeg opća destrukcija nije ni u čemu pokolebala.

Završna poruka sa susreta predstavnikâ biskupskih konferencija Srednjoistočne Europe, Budimpešta, 18.-19. listopada 2017.

Članovima/icama Vlade  Republike Hrvatske   Ustav Republike Hrvatske u članku 69. građanima i građankama garantira slobodu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva:

Čudna neka i sasvim čudesna misa otpjevana je prošlog ponedjeljka u pravoslavnom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu koji je širom otvorio vrata danskom dirigentu Mogensu Dahlu i njegovom komornom zboru.

Zajednički se suočiti s raznim oblicima korupcije, organiziranoga kriminala i mafije – cilj je Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, i to putem njegova Vijeća za pravdu.

Priručnik se definira kao ”knjiga koja sadrži praktične obavijesti i upute o nekoj struci ili znanju“. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića za pojam ”etos” donosi značenja: moral, ćudoređe, karakter, običaj (usp. etika).

Nemam nikakvih iluzija kako bi se neistina uzdignuta na čast oltara, umotana u liturgijski ornat i okađena tamjanom, mogla opovrgnuti činjenicama. S tom sviješću, ne braneći povijesno poraženi komunistički koncept nego suprotstavljajući se neistini kardinala Josipa Bozanića: “Komunizam se korjenito suprotstavljao hrvatskoj kulturi” koja je svečano sišla s oltara zagrebačke Prvostolnice, na brzinu sam izvukao tek […]

Nakon što je objavljeno da je Bojan Glavašević, nekadašnji pomoćnik Freda Matića u Ministarstvu branitelja i omiljena meta Đure Glogoškog, Josipa Klemma i ostalih kampera iz Savske, mogući SDP-ov kandidat za ministra kulture, u dijelu takozvane kulturne ili kulturnjačke javnosti pojavili su se i oni što ih jako smeta činjenica da potencijalni Hasanbegovićev nasljednik nije […]

Posljednje krakovske večeri sjedim u gruzijskom restoranu sa znamenitim etnologom iz Poznana. Upravo se vratio iz Hrvatske, gdje je sa ženom prošao istim onim putem kao prije pedeset godina, kad su bili na svadbenom putu. U Zagrebu su unajmili automobil, spustili se do obale, i onda polako, mjesto po mjesto, gradić po gradić, stigli sve […]

Ne mogu zamisliti bolji hrvatski grad od Rijeke koji je mogao ili trebao postati Europska prijestolnica kulture. Rijeka je grad divne industrijske arhitekture koja će zahvaljujući ovom projektu, činjenici da 2020. godine postaje “the mjesto” europske kulture, dobiti toliko potreban kick za obnavljane nekih od bisera tog arhitektonskog žanra.

U utorak Njemačka je stajala mirno. Ne na ukočen vojnički način, nego pognute glave, s velikim poštovanjem. U utorak, 10. studenog 2015. godine, umro je Helmut Schmidt. Nije, naravno, stala čitava Njemačka, užurbana, zaposlena, uskomešana, zabrinuta, prepuna izbjeglica i stranaca. Nisu se oglasile sirene koje prekidaju dan, zaustavljaju život i naređuju minutu šutnje.

U utorak Njemačka je stajala mirno. Ne na ukočen vojnički način, nego pognute glave, s velikim poštovanjem. U utorak, 10. studenog 2015. godine, umro je Helmut Schmidt. Nije, naravno, stala čitava Njemačka, užurbana, zaposlena, uskomešana, zabrinuta, prepuna izbjeglica i stranaca. Nisu se oglasile sirene koje prekidaju dan, zaustavljaju život i naređuju minutu šutnje. Ali, ona […]

Proljeće 1944. Divno je bilo gledati bezbrojne leteće tvrđave kako uz uzbudljivo brujanje motora lete preko nas prema rumunjskim naftnim poljima na sjeveroistoku, a nakon nekoliko sati u suprotnom smjeru, prema Italiji. Bilo je to u Požarevcu, istočno od Beograda, gdje sam s ocem brojao zadnje dane nacističke okupacije 1944. godine.

Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Jedno od najvećih imena suvremene europske proze, pripovjedačica oko čijih knjiga u Poljskoj postoji ono iznimno rijetko suglasje kritike i publike te inozemne recepcije, Tokarczuk je danas amblematska figura […]

Nebo se oblacima nježno prislonilo na mirogojske brežuljke maglovito prigušujući plamen jeseni u krošnjama. Kiša je čas nečujno sipila, a čas pljuskom spuštala šušteću zavjesu nad riječi i glazbu kojom smo se oproštali od Saše Britvića.

Bože, u kakvom smo mraku mi u Rijeci živjeli sve do prošlotjednog dolaska Tomislava Karamarka. U crnom, kara mraku. Iz njega nas je, Bogu hvala, izbavio – tko drugi do naš Tomica. Pritom nas je, kao što je i red, podučio kako naše riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana plemenitog Zajca u posljednje vrijeme nije ni […]

Donosimo ulomak iz knjige Pitanje krivnje Karla Jaspersa koja je u Njemačkoj objavljena 1946. godine i u kojoj je poznati filozof, nakon proživljenoga rata u Njemačkoj, pokušao odgovoriti na tada ključno pitanje krivnje i odgovornosti njemačkog naroda za rat. Pitanje krivnje je po prvi puta integralno objavljeno na hrvatskome u izdanju AGM-a i u prijevodu […]

Europa je na izbjegličku krizu reagirala ratom protiv izbjeglica i šokantnim odsustvom bilo kakve empatije i humanizma. Izmučene i napaćene ljude koji su opasnim putem preko Sredozemlja i Balkana pokušavaju pobjeći od najsmrtonosnijeg rata u modernoj povijesti, onog sirijskoga, dočekuju zidovi, žice i policija. Europskim javnim prostorom ponovno otvoreno divljaju fašizam, rasizam i ksenofobija. 

 Svakog iole pažljivijeg i upućenijeg posjetitelja glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara ove su godine morale smetati brojne pogreške u programskim knjižicama, kako činjenične, tako i gramatičke i pravopisne. Bilo ih je više nego u hrvatskim novinama.

U stvari bi trebalo imati puno razumijevanja za te ljude. To je vjerojatno najbliže osjećaju zarobljenosti u krivom tijelu, na krivom mjestu. Treba imati malo mašte, ali nije to nedostižno i zamisliti kako i oni, potpisnici peticije, vjeruju da su neki drugi ljudi.

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav reisu-l-uleme Kavazovića papi Franji na ekumenskom i međureligijskom susretu

Gledamo sirijske i iračke nevoljnike kako mučno gaze balkanske planine, iz Grčke, preko Makedonije i Srbije do naših granica. Užasavamo se odrpanaca što su bezglavo utekli iz svojih domova samo s jednom najlonskom vrećicom, kao da i sami prije dvadesetak godina nismo jednako, samo s malom ručnom prtljagom, bježali.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autora). ”Za dom spremni” je stari hrvatski pozdrav koji je čak i uglazbljen u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivan pl. Zajca. Ova neistinita i stupidna tvrdnja godinama se toliko često gebelsovski ponavlja da je u demokratskoj hrvatskoj javnosti već stekla pravo na javnost kao jedno od ravnopravnih […]

Prozaik i esejist, pjesnik i putopisac Cees Nooteboom jedan je od najvažnijih suvremenih europskih književnika i veliki zaljubljenik u Španjolsku. U jednome od svojih najznačajnijih djela “Skitnje do Santiga” Nooteboom putuje prema Santiagu de Composteli, drevnom hodočasničkom stazom koja je promijenila svjetsku povijest, prateći tragove velikih figura španjolske prošlosti

Imao sam dvanaestak godina kada sam ispod prikaza gramofonske ploče nekoga već zaboravljenog rock benda u sarajevskom omladinskom listu Naši dani prvi put naišao na ime Zlatka Galla. Taj nimalo domišljati pseudonim prizivao je “Pjesmu mrtvom čovjeku” Miroslava Krleže, koju sam čitao prošloga raspusta, kad i druge Krležine pjesme.

Socijalistička Republika Hrvatska, Skupština općine Zadar. To piše u zaglavlju službenog pisma koje je 26. ožujka 1967. godine upućeno na adresu Muzičke škole u Puli profesoru Perici Vrbančiću. U pismu piše: “Mnogo poštovani druže Vrbančić! Pavle Dešpalj i drug Dinko Fio inicijatori su ovog pisma. Mi smo zadovoljni, što na ovaj način, njihovim posredstvom, ulazimo […]

Tog zimskog jutra krajem 2010. godine glazba mi je pokazala jedno od svojih najljepših lica. Taj doživljaj ostao je pohranjen u vitrini za najveće dragocjenosti. Tamo su odjeci mnogih koncerata u bečkom Musikvereinu, berlinskoj Filharmoniji i salzburškom Festspielhausu. Tamo su nezaboravni zvuci i slike s pozornica milanske Scale, londonskog Covent Gardena, sanktpeterburškog Marijinskog, njujorškog Metropolitana […]

Kako bi objasnio što očekuje od katolika u BiH, papa Franjo poslužio se metaforom mosta u Ive Andrića, a koju je koristio i sv. Ivan Pavao II. Sarajevo – Evropski Jeruzalem ”Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju specijalno značenje za Europu i sav svijet. Stoljećima su na ovom ozemlju nazočne zajednice koje ispovijedaju različite religije […]

Ako se susretnete sa starim prijateljima a niste se videli desetak godina ili nešto duže, eto prilike da obnovite sećanja na godine koje su vam bile zajedničke. S protokom vremena pamćenje postaje nepouzdanije, optimizam sećanja slaže deliće nekadašnjih zbivanja i nostalgija postaje najsigurnije pribežište.

Etida, instrumentalna skladba namijenjena vježbanju određenih tehničkih elemenata, u djelima je nekih skladatelja postala puno više, vrhunsko umjetničko djelo. Među najpoznatijim etidama koje su se izdigle daleko iznad razine tehničkih vježbi i postale dio najprestižnijeg umjetničkog repertoara su Chopinove klavirske etide. Jedna od njih, ona koja nosi naziv ”Revolucionarna“ (br. 12. Op. 10) posebno mi […]

Westminsterska opatija u Londonu jedna je od najvažnijih crkvenih građevina kršćanskog Zapada, ne samo zbog svoje veličine i gotičke kamene ljepote, nego i kao svjetionik kulture. Grobovi i spomenici podignuti čitavoj plejadi velikih engleskih umjetnika učinili od Westminsterske opatije pravi panteon velikana duha. Odajući im počast, poglavari Anglikanske crkve vodili su se u prvom redu […]

Sumnja je oduvijek bila vjerna sestra onih koji život, smrt i svijet oko sebe pokušavaju vidjeti iznutra, duhom. Sumnja neprestano prati, provjerava, iskušava i učvršćuje svaku istinsku vjeru. Naravno, to ne vrijedi za one koji su svoju vjeru unizili do apsolutne istine i dogme za koju su spremni žrtvovati život, prije tuđi nego svoj. Kažem […]

Đurđa Knežević – književnica, publicistkinja, politička aktivistica, pionirka feminizma ovih prostora – ispisala je komentarima i esejima brojne stranice ovoga priloga. Dugogodišnja suradnica Novoga lista i Pogleda, nekadašnja direktorica zagrebačkog Muzeja revolucije naroda Hrvatske i osnivačica Ženske infoteke u okviru koje je uređivala i feministički časopis ”Kruh i ruže” te objavila brojne knjige domaćih i […]

Kao petu knjigu u nizu “Oživljena baština” nakladnička kuća ArTresor objavljuje “Kroniku aliti spomen vsega svieta vikov po zlatnomu vitezu Pavlu Vitezoviću na svitlo danu (1696.)“, u pretisku i u latiničnome prijepisu (transkripciji), te s glosarijem i s opširnim pogovorom o Vitezovićevu životu i o “Kronici”. Tekst je transkribirao, glosarij sastavio, pogovor napisao i knjigu […]

Knjiga Biserke Cvjetičanin “Kultura u doba mreža” bavi se analizom kulturne politike (i kulturnih politika) kao jednom od nezaobilaznih i iznimno važnih javnih politika modernog društva i modernih demokracija. Pokazalo se da sva društva koja zanemaruju taj vid javne politike prije ili kasnije gube jednu od ključnih dimenzija razvoja i zapadaju u krizu identiteta kao […]

Ideju europske kulturne prijestolnice pokrenula je grčka ministrica kulture Melina Mercouri, uz pomoć francuskoga kolege Jacka Langa. Bilo je to 1985, oboje su nastupali ispred socijalističkih vlada, a bit njihove ideje bila je pokazati kako je smisao ujedinjenja Europe u očuvanju i upoznavanju europskih raznolikosti, protivno hegemoniji onih koji su veći, brojniji ili bogatiji.

”Za dom spremni” je stari hrvatski pozdrav koji je čak i uglazbljen u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivan pl. Zajca. Ova neistinita i stupidna tvrdnja godinama se toliko često gebelsovski ponavlja da je u demokratskoj hrvatskoj javnosti već stekla pravo na javnost kao jedno od ravnopravnih mišljenja o povijesnim činjenicama.

Ne znam jeste li primijetili, ali na ekranima naših multipleksa pušu vjetrovi zime. Ne zato što je vani proljeće, i to neočekivano blago za ovu eru klimatskih promjena, nego zato što je praktički cijeli repertoar komercijalnih kina takav da će, ako vam i ne smrzne mozak već pri prvom gledanju, ispiriti kroz njega kroz koji […]

Nives Celzijus pokorila Lisinski! Kopka me ovaj naslov otkako sam ga barem dva dana gledao na naslovnoj stranici portala velikih novina. Nije važno kojih, premda sam sretan što nisu bile ove u kojima pišem.

(Opaska uredništva: Razgovor s izvršnim urednikom dvotjednika za kulturu ”Zarez”, a koji je pod naslovom ”Svi permanentno paničare” objavljen u ”Novostima”, donosimo kao oblik podrške tom važnom mediju koji je nepravedno žigosan čak i iz djela tzv. medija za pitanja civilnoga društva kakav je portal H-Alter koji se pak specijalizirao u cipelarenju kolegica i kolega).

U prošloj kolumni o Mostaru Anno Domini 2015. spomenuo sam sintagme ”podijeljeni grad” i ”podijeljeni osjećaji”, koje sam prije pet godina preuzeo iz reportaže hamburškog tjednika Die Zeit o Mostaru, pa ih ugradio u naslov mojih predavanja ”Podijeljeni grad i podijeljeni osjećaji” za njemačke socijaldemokrate, kao i njemačke i švicarske studente tijekom njihovih posjeta Mostaru.

Homo sapiens – kako, kada, zašto i dokle? Povijest se rijetko kada trudi odgovoriti na takva pitanja – i po tome je ova knjiga jedinstvena ne samo među popularizatorskim djelima. Yuvala Noaha Hararija ne zanima čitava ta beskonačna sapunica ljudske povijesti – on Sapiensa promatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu […]

Dobro sam zapamtio lekciju koju mi je u jednoj od davnih Emisija opće prakse na Hrvatskoj televiziji očitao Igor Mandić. Razgovarali smo o nastupu najpopularnije hrvatske estradne pjevačice na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc u Rijeci i ja sam izrekao njeno ime: Severina. Mandić mi je na to odbrusio da on s dotičnom […]

Hrvatski političari vrlo rijetko spominju kulturu, a ravnodušnost politike prema kulturi nije samo stvar dojma, nego egzaktnih brojki u državnom proračunu Republike Hrvatske. Utoliko bi nepravednije bilo olako i ravnodušno prijeći

Ma, dajte, ljudi, šta vam je, nije novinarka i ”pisačica” Maja Hrgović donijela nikakvo proljeće, nije ona konačno gurnula zimu iza nas, kajgod, ona je doslovno potjerala druga Zdravka Zimu iz Novoga lista. To je poanta naslova ove kolumne.

Nema važnih londonskih novina koje ovih dana nisu posvetile dužnu pažnju koncertu Ive Pogorelića održanom 24. veljače u Royal Festival Hallu. Times, Guardian, Daily Telegraph, Independent, Evening Standard, Financial Times i čitav niz specijaliziranih internetskih portala i blogova, svi su te večeri bili u Royal Festival Hallu.

Knjiga “Opasne iluzije : Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji” predstavlja značajan doprinos istraživanjima rodne i ženske povijesti u Hrvatskoj, dosad zanemarenim temama u hrvatskoj historiografiji.

Alen Kristić (ur.), ”Svjetski etos pod školskim krovom. Priručnik za integriranje svjetskog etosa u nastavne procese”, TPO Fondacija, Sarajevo 2014, 152 str.  Alen Kristić (ur.), ”Svjetski etos. Dokumenti – utemeljenja – primjene”, TPO Fondacija, Sarajevo 2014, 290 str.

Ovo pitanje se danas može postaviti svakom čitatelju u onim krajevima u kojima su u doba ratova na tlu bivše Jugoslavije harale srpske paravojne jedinice. Slično pitanje se može, nažalost, postaviti u mnogim krajevima naše otužne planete: čitaju li u Pakistanu indijske pisce, u Izraelu palestinske, u Iranu američke…?

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito,  najizvođenijih klavirskih skladbi – Allegro barbaro. Nedugu, ali vrlo slavnu skladbu možete pronaći na YouTubeu u izvedbama koje jako variraju u trajanju, od onih koje se približavaju četriri minute,

Ove će se godine, 11. listopada, navršiti 120 godina od rođenja Jakova Gotovca, 90 je godina prošlo od nastanka Kolede, njegove antologijske skladbe nadahnute narodnim obredima, a prije 80 godina praizveden je “Ero s onoga svijeta”. Oni koji su svjesni obljetnice velikog hrvatskog skladatelja mogli su inauguraciju hrvatske predsjednice prošle nedjelje doživjeti kao lijep početak […]

Terry Eagleton, ugledni teoretičar kulture i mislilac, u ovoj poticajnoj knjizi istražuje kontroverzije, teškoće i značaj suvremene potrage za zamjenom Boga te nudi prikaz odnosa kulture i religije koji se mijenjaju. Kako živjeti u svijetu koji je navodno bez vjere i suočen s opasnošću vjerskog fundamentalizma, pita se autor. Baveći se nevjerojatno širokim rasponom ideja, […]

Sinjski alkari, korčulanski moreškanti, dubrovački trombunjeri, kravat-pukovnija i slične kostimirane družine od povijesnih i kvazi-povijesnih postrojbi bit će 15. veljače poredane u špalir kroz koji će pred crkvu sv. Marka kročiti predsjedničkom lentom okićena Kolinda Grabar Kitarović da položi predsjedničku prisegu.

Neku večer na jednom televizijskom programu naletio sam na film “Kapital” velikog grčko-francuskog redatelja Costa-Gavrasa iz 2012. godine. Jedna scena osobito me se dojmila. Glavni junak je profesor ekonomije koji u kratkom vremenu postaje gramziv bankar bez osjećaja odgovornosti prema društvu i ljudima na čijim otkazima zarađuje sve veće bonuse. U jednom trenutku vlastita ga […]

U posljednjoj se kampanji, u oba kruga predsjedničkih izbora, u Hrvatskoj utvrdio običaj da stranački i ostali navijači nakon svake dvije-tri rečenice prekidaju govore svojih miljenika aplauzom i ovacijama. Štoviše, običaj je već pretvoren u pravilo, osobito kada govori nisu namijenjeni samo publici u nekoj dvorani, nego i televizijskom auditoriju.

Ubrzo nakon napada Charlie je bačen u arenu, pretvoren u simbol za objavljivanje u medijima: bivši francuski predsjednik nazvao ga je “rat” protiv “civilizacije”. Figure su postavljene. Oni koji su na strani “civilizacije”, “Charliji”, i oni koji su na strani “barbarstva”, “teroristi”.   Ova opasna jeka događaja 11. rujna nabija vam prst u lice: ”S nama […]

Apelom za djelovanje grupa katolika, muslimana, pravoslavaca i protestanata iz Jugoistočne Europe pod nazivom Vjernici/ce za mir, koja promiče izgradnju mira i kulturu nenasilja na temeljima svoje vjere, poziva da uđemo u 2015. godinu.   Zadnju godinu dana promatramo sa zabrinutošću kako raste broj primjera netrpeljivosti prema pripadnicima islamske vjere, koji se predstavlja kao otpor […]

Damir Karakaš, “Blue Moon”, Sandorf, Zagreb 2014.   Novinarka Globusa u portretu pisca, u kojem se na nekoliko stranica uglavnom razmatra to gdje se u Zagrebu nekad mogla kupiti kožna jakna, ponesena majčinstvom ispovijeda čitateljima da je kćeri zavještala svoju kožnu jaknu.   Na tu ispovijed nadahnuo ju je Karakašev roman “Blue Moon” koji, kako […]

‘‘Onaj ko je rekao da je san isto što i nada, imao je divnu intuiciju izvanrednog značaja sna i ne manje vrednog značaja nesanice“, zapisao je veliki mislilac Emil Sioran. Pesnik i urednik Kova (Vršac) Petre Krdu (1952.-2011.) je iz ovog dvojstva odabrao naslov biblioteke ‘‘Nesanica“, započete 1994. godine, jedne od onih strašnih godina kad […]

Dok evropsko dvadeseto stoljeće nestaje za horizontom bučne globalizacije našeg doba i sa sobom odnosi čitave biblioteke poezije i proze u dubine (koje će samo učenjaci posjećivati), mogli bismo se upitati da li je ta era stvorila ijednog pisca sa dovoljno tehničke vještine i moralnog suosjećanja da bi se zlodjela nedavne prošlosti sažela u književna […]

U kultnom filmu Slobodana Šijana i Duška Kovačevića ”Maratonci trče počasni krug” ima ona scena kad klinci, nagrađeni nekom sićom, jure kroz varošicu i viču: Ponovo radi bioskop! U današnjem osetljivom trenutku, kad sve u kulturnom i društvenom polju deluje uzdrmano i sklono osipanju, teško je bilo očekivati da neki događaj može da se izdvoji. […]

Piše: Emir Imamović   Mišo Nejašmić, vlasnik je nakladničke kuće Jesenski i Turk, ali i jedan od urednika u njoj. Vozeći paralel slalom između te dvije pozicije, uspio je skoro nemoguće: održati kriterije prema kojima odabire naslove, objavljivati knjige koje ni u uređenijim i bogatijim društvima, te na većim tržištima, ne spadaju među one od […]

F. William Engdahl, ”Uništite Kinu”, Profil, 2014.   Bertol Brecht jednom se zapitao: Što zapravo znači opljačkati banku u usporedbi s njenim osnivanjem? Da, bankari su danas više nego ikad prije poistovjećeni s lupežima i sjecikesama, i to nikako nije neopravdano.   Nakon svjetske krize uzrokovane krahom tržišta nekretnina koja je prije sedam godina počela […]

Morrisey dolazi u Zagreb! Velika vijest za puno onih koji su odrastali osamdesetih. Karta je 240 kuna, još razmišljam jesu li mi Smithsi baš toliko značili. Koliko je ono bila za Patti Smith, 350? Za jednog Morriseya možete povesti četiri frendice na odličnu predstavu “Čuj Hamlete, čuj” u Teatru &TD, za studente je još jeftinije. […]

U utorak me, vrativši se s posla oko 23 sata, dočekala poruka da sam viđena na pozornici riječkoga HNK na celulitnoj guzici mlade glumice koja je svoju karijeru započela u Maloj sceni.   Otvorila sam stranice toga kazališta ne bih li nešto više saznala o produkciji u kojoj sam se neočekivano našla, ali nisam uspjela […]

Tamo gdje odlazim nekoliko puta godišnje rastu naranče i narančini. Naranča je k’o neka kraljica, a narančini su, bit će, paževi. Narančini nikada neće dorasti do naranača, prosto zato što ne pripadaju istoj vrsti. Njih u drugim dijelovima Hrvatske, i još ponegdje, u ovom jeziku i izvan njega, zovu – mandarine. Oni su, narančini, došli […]

”Teške su to riječi, ali istinite: Tri četvrtine svih Hrvata nemaju kreveta. Kad se raspravlja o životnom standardu, onda se obično smatra, da k neophodnoj potrebi života svakog pojedinca, spada u najmanju ruku, barem krevet. To se računa u minimum udobnosti za čovječji život. Pa ipak, s gledišta cjelokupnog hrvatskog naroda moramo danas reći, da […]

Da li je radiofonijskom mediju, skraćeno nazvanom radio, odzvonilo, da li je diskretno gurnut u ropotarnicu istorije, ostavljen na milost i nemilost neizlečivim nostalgičarima, okrenutim prošlosti i sećanjima na rane godine kad sem radija nije bilo ničega? Na ovako zaoštreno pitanje malo ko bi dao potvrdan odgovor, sve iz bojazni da će i bez njih […]

Venezuela ima nešto što nema nijedna druga zemlja na svijetu: fantastične dječje i omladinske simfonijske orkestre. Čitava je zemlja premrežena orkestrima koji su jezgre jedinstvenog glazbeno-obrazovnog i odgojnog sustava koji svijet poznaje pod jednostavnim kratkim imenom – El Sistema. To je jedan od najvažnijih zaštitnih znakova, ili, kako se to danas kaže, brendova Venezuele.   […]

Službeno, preporučeno pismo, sa zaglavljem, datumom, protokolirano. Pismo iz Berlina. Njegov potpisnik veli da mu je sam Fürer povjerio zadatak da očisti muzeje od djela izopačene umjetnosti, a u takva djela spadaju i stotine slika adresata, čije “slike ne doprinose napretku njemačke kulture u njenoj odgovornosti njemačkom narodu i naciji.   Premda ste morali biti […]

Na prvom Festu (8.-16. januar 1971.) u pratećem noćnom programu koji je sastavio Dušan Makavejev prikazan je niz paprenih filmova, od ”Trijumfa volje” Leni Riefenstahl (prvo javno prikazivanje van kinotečkih tajnih) do ”Zasede” Žike Pavlovića, koja je već stavljena u bunker. Ali najveće oduševljenje, uz burne ovacije, izazvao je kratki crtani film ”Permanentni Stojko”. U […]

Prije rata pijanist, a u ratu austrougarski časnik Paul Wittgenstein bio je tek četvrti dan na istočnom frontu u Galiciji kada mu je 23. kolovoza 1914. ruski metar razmrskao desni lakat. Petog dana probudio se bez ruke i kao zarobljenik ruske carske vojske koja je, baš dok je njemu kirurg u žurbi zašivao ranu, na […]

U pozadini političkih zbivanja u Srbiji i apsolutne vlasti Srpske napredne stranke događaju se kulturni incidenti koji svedoče o pokušaju, i ne samo pokušaju, da se potpuno osvoji kulturni i informativni prostor Srbije i time zapravo uvede potpuna kontrola govora i mišljenja.   To nije ništa novo ako se ima u vidu da su ”naprednjaci” […]

HRVATSKA KULTURA I EUROPSKA UNIJA: KAKO DO REFORMI U NOVIM OKOLNOSTIMA? Skica kulturnog razvoja RH mimo strateških odrednica i prijedlozi za reforme i suradnju s EU Drugi nastavak.

Spletom slučaja, novinarskim sam se poslom našao u Zagrebu upravo prošlog tjedna kad je USKOK priveo zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i petnaestak ljudi iz kruga njegove gradske vlasti. Zatekao sam se tako u Zagrebu, gradu koji po bogatstvu i komunalnom standardu apsurdno strši u hrvatskom kontekstu, upravo u vrijeme kad je pao politički orijaš koji […]

Na poleđini ekrana mog laptopa jedan je natpis koji ljude obično zbunjuje, čini im se vjerojatno i hvalisava poruka: “This machine kills fascists.” Zar doista mislim da svojim kompjutorom ubijam fašiste? Ne mislim, naravno, odgovorim ja ljubazno. Miroljubiva sam osoba i nemam ni trun želje nikoga ubijati, pa ni fašiste.   Da pisanje može oduzeti […]

HRVATSKA KULTURA I EUROPSKA UNIJA: KAKO DO REFORMI U NOVIM OKOLNOSTIMA? Skica kulturnog razvoja RH mimo strateških odrednica i prijedlozi za  reforme i suradnju s EU

Čudna neka i sasvim čudesna misa otpjevana je prošlog ponedjeljka u pravoslavnom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu koji je širom otvorio vrata danskom dirigentu Mogensu Dahlu i njegovom komornom zboru. Oni su se, prvi put u Hrvatskoj, predstavili Nordijskom misom, djelom koje je baš za taj zbor napisao jedan od najznačajnijih suvremenih švedskih skladatelja Sven-David […]

(Napomena uredništva: Nismo do sada objavljivali dokumente ali to činimo iznimno zbog važnosti teme i zbog toga što bismo željeli potaknuti raspravu. Ograđujemo se pak od stavova koje iznose autor ili autori Poruke koju potpisuju hrvatski biskupi i osobito smo začuđeni što tako značajan dokument nema ozbilnije znanstvene aparature već donosi samo nekoliko usputnih fusnota). […]

Uhićenje Milana Bandića mi je ozbiljno ugrozilo privatnost. Telefon ne prestaje zvoniti, a primam i bezbroj drugih poruka koje me proglašavaju ”prorokom”, jer sam godinama ukazivao na kriminalno, manipulativno i religijski licemjerno ponašanje političara velikih ambicija, ali lišenog morala.   Početkom siječnja 2010. sam u cenzuriranoj, ali stoga naširoko citiranoj i komentiranoj kolumni progovorio o […]

Nedavno je na Sveučilištu u Zagrebu održana doista lijepa svečanost na kojoj nikom nisu zasmetale ceremonijalne toge i zlatne ogrlice. Bio je to prikladan izvanjski znak odavanja zaslužene počasti 90-godišnjem skladatelju Milku Kelemenu na njegovoj promociji u počasnog doktora.   Nekoliko dana kasnije na Trgu maršala Tita održana je mnogo veća svečanost: predstavljanje novezgrade Muzičke […]

U ona, što se kulture tiče arkadijska vremena prije petnaestak, desetak godina, oko hrvatskog nastupa na frankfurtskom sajmu knjiga vodile su se teške polemike. Žučno se raspravljalo o tome tko će biti među piscima koji će imati predstavljanje na hrvatskom štandu, tko su podobni, a tko nepodobni izdavači, koje su knjige politički korektne, a koje […]

Nemam ništa protiv toga da H-ALTER, web projekt koji vodi Toni Gabrić (iako su portal, oni sebe nazivaju ”Novine H-rvacke ALTER-native”), dobije milijun kuna ili više, koliko taj gospodin priželjkuje i misli da vrijedi ta nakupina nihilističkih i anarhističkih tekstova te da taj novac, sav, dobije od Ministarstva kulture RH. Dapače, ne bih imao ništa […]

Umrije i Ante Sorić. A još prošle godine, malo pred Picassovu čarter-izložbu, koja je koštala ko svetog Petra kajgana, dok se iz Ministarstva kulture bulaznilo o sponzorima, publici iz vascele regije, dok je ministrica lično lagala kako će se sve to pokriti i isplatiti, netko se sjetio da u televizijsku emisiju pozove staroga Antu Sorića, […]

Nakon Škotske na redu je Katalonija – a na drugom rubu Evrope, malo preko njenih granica, faktički se osamostaljuje Kurdistan. A to je samo dio od, kažu, dvadesetak područja koja vape za neovisnošću u Evropi i na njezinim granicama.   Recimo odmah: jedino takvo područje koje se sada spominje u Hrvatskoj je “Slobodna Država Rijeka”, […]

Doajen naše likovne umjetnosti akademik Zlatko Bourek (rođen u Požegi 1929. godine) ovih je dana u Modernoj galeriji u Zagrebu izložio svoj slikarski opus. Golem broj radova nastalih od 1950-ih godina do danas zaprepastio je sve koji su Boureka znali samo kao animatora ili scenografa veselih, katkad lascivnih motiva, jer je Bourek veliki slikar metafizike […]

Republika Hrvatska ima dva rođendana! Službeni rođendan Republike Hrvatske, Dan državnosti, do 2002. bio je slavljen kao glavni nacionalni blagdan 30. svibnja. Na taj je dan 1990. održana svečana, konstitutivna sjednica Hrvatskoga sabora. Kako su se u to vrijeme i vlast i narod nadali mirnu raspadu Jugoslavije, taj je dan izabran kao službeni rođendan hrvatske […]

Prošlo je ljeto, i Jelačić plac se providnošću Božjom, voljom naroda i gradskih otaca opet pretvorio u najveće sajmišno gumno svekolike Hrvatske. Trg je slika društva, Tienanmen kineskog, Crveni trg rusko-sovjetskog, a Trg bana Jelačića hrvatskog.   To je tako, ništa ne prigovaram, dok se u subotu oko podnevnoga sata probijam kroz narod, sve gledajući […]

Sredinom sedamdesetih prošlog veka posećivao sam London, stizalo se lako, nije bila potrebna viza, a od novinarske plate sam mogao da dva puta godišnje izdvojim za avionsku kartu. Sve me je zanimalo; London je, kako je pisao S. Johnson, uvek povod da se razmišlja o slatkoći života u svetskoj metropoli. Knjižare na svakom koraku, od […]

Dok je Zvonko Kovač sabrano i sigurno izlagao mišljenje da je Mirko Kovač interkulturni pisac, iz publike mu je u riječ uskočio, suprotstavljajući se i negodujući, Bogdan Tanjević, protutvrdnjom da je Kovač interkontinentalni pisac. Nadgornjavanje bilo je kratko i žestoko, između vica i smrtne ozbiljnosti, i vraćalo se zatim kao šlagvort, naročito u vrijeme doručka, […]

Piše: Drago Pilsel   Među korisnim stvarima koje sam prije ljetnog dopusta učinio bilo je poslušati izvanredno predavanje muzeologa i stručnjaka za upravljanje baštinom prof. dr. Tomislava Šole (čovjeka impresivne znanstvene biografije i bibliografije; vidi u http://en.wikipedia.org/wiki/Tomislav), prvo u nizu od sedam susreta na temu ”Baština za društveni razvoj”, u Muzeju za suvremenu umjetnost, gdje […]

Silvije Tomašević, ”Papa Franjo – Kako papa nade i nježnosti mijenja Rim, Crkvu i svijet”, Profil, Zagreb, 2014.   Da bismo upoznali nekog čovjeka, kaže jedna stara poslovica, s njime moramo pojesti vreću soli ili pak, kako kažu Indijanci, trebamo hodati u njegovim mokasinkama.   Ova knjiga nije nastala ni iz zajedničkog obroka soli pape […]

Upaljene luči. Tako se zove knjiga koja je u nedjelju, 21. rujna predstavljena u Domu kulture u Berku. U pozivnici piše da je knjiga plod rada dvadesetak “običnih” ljudi, mirovnih aktivistica i aktivista, teologinja i teologa. Piše i to da je knjiga zbirka koja promovira doprinos običnih ljudi za izgradnju mira i da priče i […]

Kada je 1989. pao famozni Zid, rodila se nada da će liberalne vrijednosti postati dominantne i u Istočnoj Europi i da će, osim komunizma, s povijesne scene nestati i – još opasniji – nacionalizam. Otad je prošlo četvrt stoljeća i, čini se, dogodio se obratan proces. Istočnoevropska opsesija državotvornim nacionalizmom zarazila je Zapadnu Europu i […]

Dvaput je Antun Gustav Matoš polazio na put da obiđe bolesnoga prijatelja pisca, a nalazio ga je na mrtvačkome odru. Prvi put, s proljeća 1905, lađom iz Beograda pošao je prema Šapcu da posjeti Janka Veselinovića. “Ali čovjek snuje, Bog odlučuje. Baš kada htjedoh k Janku Veselinoviću u Glogovac (od njeg me rastavljahu tek dva-tri […]

Nakon fantastične pobjede u finalu US Opena vedar i nasmijan Marin Čilić nove je simpatije širom svijeta osvojio nastupom na jednom od najvažnijih američkih televizijski terena. Opušteni Čilić u emisiji legendarnog voditelja Davida Lettermana ponudio je deset kratkih i silno duhovitih odgovora na pitanje koje su mu sve misli prolazile kroz glavu dok je igrao […]

Ovog proljeća trideset je godina prošlo od albuma “Das ist Walter”, sarajevske grupe Zabranjeno pušenje. Treća pjesma na A strani “Put u središte rudnika Kreka Banovići” bila je posvećena rudarima. Novi primitivizam predstavljao je gestu autoironije, kojom je jedan grad izlazio iz svoje kulturološke čahure i time, nakratko, postao kulturna prijestolnica Jugoslavije.   Novi primitivizam […]

Kao tajanstvena sila koja stiže iz svemira da razreši stvar (kako kaže jedna poznata rok-pesmica), ovog četvrtka banuo je u našu malu sredinu velikan sa ruskim pasošem Gerard Depardieu. Primljen na visokom državnom nivou, prošetao je kroz nekoliko ustanova, primio Zlatni pečat Jug. kinoteke, onako u prolazu. Obično se pečat dodeljivao uz filmske radnike u […]

Dvadeseto stoljeće obilježeno je mobilizacijom ateizma u političke svrhe. Poslije Revolucije 1917. u Rusiji je za Lenjina vladalo još ozračje relativne tolerancije prema fenomenu religije jer na nju se gledalo kao na nužan proizvod ugnjetavanja i materijalne prakse proletarijata: kao ‘‘izokrenuta svijest o svijetu“ religija će naprosto iščeznuti pred znanstvenom obaviještenošću i uklanjanjem uzroka njezina […]

Kralj Isus, Robert Graves, Sandorf, Zagreb, 2014.   Rijetki su romani koji na tako temeljit način preispituju civilizacijske norme kao što je to roman engleskog svestranog književnika Roberta Gravesa “Kralj Isus”. Kao što mu i samo ime govori, Graves se u romanu bavi Isusom Kristom, možda i najspominjanijom osobom ljudske povijesti koja već dulje od […]

Da je bar apsurd to što je građanski odgoj završio kao međupredmet. Uvesti ga ili odbiti, to bi značilo barem nekakav stav, ali ovako…   No, to je posve logična posljedica mentaliteta koji niti zna niti može biti išta drugo nego ni vrit ni mimo. Ostaviti građanski odgoj u predvorju obrazovnog sustava, tražiti neutralnu varijantu […]

Već dugo me progoni misao kako na prostorima postjugoslavenskih zemalja nismo ni  dvije decenije poslije ”jugoslavenskog rata“ (”Der Jugoslawien Krieg“, tako se zove knjiga dr. sc. Dunja Melčić-Mikulić) dospjeli u Jaspersovu ”nultu točku“, zapravo njemački ”nulti čas“ totalnog poraza kako bismo se počeli pitati o vrstama krivnje (kaznenoj, političkoj, moralnoj i metafizičkoj).   Ponovit ću […]

U povodu stotog rođendana argentinskog pisca Julija Cortázara (utorak 26. kolovoza) ponavljamo osvrt Bojane Mikelenić objavljen izvorno u dvotjedniku za kulturu Vijenac pod naslovom ”Majstor književne igre”).   Kada govorimo o Juliu Cortázaru (Bruxelles, 26. kolovoza 1914. – Pariz, 12. veljače 1984.), ono što prvo zapažamo izrazita je višeznačnost u njegovu životu i djelima, koja […]

U kulturi čiji su vrednosni okviri urušeni do neprepoznavanja, bistrijem oku ne može umaći navika koja se, po duhovnoj lenjosti i etičkoj obamrlosti, održava i preti da postane vodeća paradigma. U mom privatnom žargonu ja to nazivam Okretne i druge igre. Gde god se okreneš, naletećeš na primere javnih oduživanja u stilu ja tebi – […]

U jednom od dramatičnih trenutaka baleta Romeo i Julija, koji se prošlog ljeta igrao u Dubrovniku na Boškovićevoj poljani, u pozadini pozornice polako i svečano otvorila su se velika i teška vrata na kamenom portalu svetog Ignacija.   Uz potresnu glazbu Sergeja Prokofjeva u crkvu je ušla pogrebna povorka predvođena fratrom kojem je Shakespeare u […]

Hrvatska je, navodno, prepuna hrvatskih domoljuba koji jako štuju hrvatsku povijest i hrvatsku tradiciju. Oni su spremni braniti hrvatske vrijednosti, i to po svaku cijenu. Posebno im je na cijeni hrvatski jezik, a onda valjda i hrvatska pismenost i hrvatsko pismo. Ti su domoljubi sigurno u svoje prebogate biblioteke koje imaju u svojim domovima bez […]

Svakodnevno se koristimo pojmom zla. Taj pojam služi nam veoma često da bismo se odredili prema dobru, da bismo zapravo znali što je dobro.   Zlo kao takvo uopće ne postoji, odnosno zlo postoji samo utoliko ukoliko postoji konsenzus o tome koje je ljudsko djelovanje zlo. Naime, ljudi su tijekom povijesti određivali što bi sve […]

Tačno pre pola stoleća, u ove upaljene julske dane, bio sam na Struškim večerima poezije koje su se tradicionalno održavale na Ohridskom jezeru. U to vreme to je bila najpoznatija, neko će reći najizvikanija pesnička manifestacija te vrste; makedonsko udruženje pisaca (veoma brojno, kao i ova današnja na širokom balkanskom prostoru), uz izdašnu materijalnu potporu […]

Od sredine lipnja smjenjivali su se kiša i sunce, vrelo ljeto s danima rane jeseni. Jednoga takvog sparnog i teškog četvrtka iznenada je umro Boško Zatezalo. Samo ga je ukinulo, rekli bi u Bosni.   U neka mlada vremena bio je akviziter. Nakon preokreta 1991. osnovao je izdavačku kuću V.B.Z. Započeo je kao autsajder, kojeg […]

U hrvatskim (ne)prilikama i kulturi nesklonim okolnostima, posebno od 90-ih godina, ne samo knjige nego i izdavači imaju svoje sudbine. Zapravo, tužne priče. Podsjetimo na neke.   Stipe Šuvar (osnivač i vlasnik izdavačke kuce Razlog), umro prerano pripremajući za tisak sljedeći broj Hrvatske ljevice; Berti Goldstein (osnivač i vlasnik Antibarbarus izdanja) umro je prerano radeći […]

Subota je, u iznajmljenom apartmanu, u gradu iz kojega su prije stoljeća atentatori pošli za Sarajevo s oružjem, da ubiju princa, čitam Petera Sloterdijka, srpski prijevod knjige, tako lijepo zvučećega njemačkog naslova: “Zorn und Zeit”. Gnev i vreme. Srdžba i vrijeme.   Srdžba je, započinje Sloterdijk, prva europska riječ. Njome se, pjesnički ceremonijalno, u visokom […]

Poslednjih nekoliko godina u našim medijima je bučno praćena marketinška kampanja da Beograd dobije značku Evropske prestonice kulture u 2020. Stvar je predstavljana maltene kao čista formalnost: članovi gradske komisije obilazili su svet i javljali o podršci. Od koga? Od onih koji nisu mogli da utiču na izbor. Imali su neke propagandne materijale koji su […]

Lipanj ove godine u Sarajevu i BiH mjesec je posebno napučen kulturnim zbivanjima ako je suditi po onome što se dade vidjeti u dvojim dnevnim novinama koje jedine imaju kakvu-takvu kulturnu rubriku i u njoj barem taksativno nabrajaju ono što se prethodnoga dana ili večeri u kulturi dogodilo. I to doista raduje. No, kako su […]

Ivan Cvitković, ”Sociologija obreda”, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2014.   Religijski obredi i njima imanentne ceremonijalne aktivnosti doista su dugo predmetom znanstvene pažnje i istraživanja, ali su jednako tako sva ta istraživanja bila, a ponekad još uvijek jesu, uvjetovana kako kulturnim perspektivama, disciplinarnim pretpostavkama, tako i raznorodnim historijskim, pa i ideološkim agendama. Zašto […]

Iz dubokog mraka naše europske povijesti, kao da je vječito tu, izranja ponovo, kao zajedničko spasenje, naš kruh nad kruhom, solanum tuberosom. A zapravo, nije on tu baš odavno: stigao je u šesnaestom stoljeću, donijeli ga u Španjolsku konkvistadori, sa svojih krvavih pohoda na Latinsku Ameriku, pa ga, onako procvjetalog, položili pred oltarnu sliku Bogomajke […]

Piše: Dragan Grozdanić   Posljednjih se mjeseci digla hajka protiv vas: nakon napada tzv. Stožera za obranu hrvatskog Vukovara uputili ste prosvjedno pismo “Jutarnjem listu” u kojem opovrgavate navode filmskog kritičara Jurice Pavičića da ste film “Dezerter” 1992. snimali u razrušenom Vukovaru. S portala seebiz.eu upućeno vam je pak otvoreno pismo u kojem tvrde da, […]

Dragan Markovina, ”Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja”, Plejada Zagreb-University Press Sarajevo, 2014., 200 str.   Dragan Markovina je napisao knjigu važnu i za razvoj društveno-humanističkih znanosti i demokracije u Hrvatskoj te susjednim državama danas. Koliko je ovom recenzentu poznato, na hrvatskom jeziku još nije objavljen rad jednog hrvatskog povjesničara koji […]

Kamere, mikrofoni, novinari baš i nisu uobičajena slika na ulicama Gline. No, u ponedjeljak 9. lipnja onamo ih je privukao dolazak hrvatskog predsjednika, kojeg su čekali pred ulazom u Hrvatski dom.   Začudo, Josipovića nitko nije pitao o Milanoviću, Liniću ili Karamarku, nego samo o Natku Devčiću, skladatelju rođenom prije sto godina kojem se te […]

Kao da mi se neka šačetina svom snagom zabila u trbuh, tako sam se osjećao neku večer na kraju svečane premijerne izvedbe “Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja” u zagrebačkom kazalištu Kerempuh.   Glumcima i čitavoj ekipi trebalo je pljeskati i vikati bravo. Trebalo je i ustati na noge i pljeskati još jače i dulje kada se na […]

Nekad davno, početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme velike svjetske energetske krize, koje se svi najbolje sjećamo po dva detalja – kad se vozilo par-nepar i kad nije bilo kave, u jednom je malom provincijskom mjestu u Bosni, u jednoj od dvije ulice koliko ih to mjesto ima, zatvorena jedina knjižara. A zamalo da […]

Robert Nezirović rođen je 1964. u Zadru, gdje mu je u izdanju Gradske knjižnice Zadar 2009. objavljen roman prvijenac “Leptiri vole svjetlo”. Iste godine s Elvisom Serdarom osniva književnu udrugu ZaPis koja kontinuirano djeluje u Zadru.   Priča ispričana kroz fokus četiri znatno različita pogleda, razotkriva problem maloljetničke delikvencije, progovara o motivu osvete kao posljedice […]

Subota (24. maj) bila je jedan od onih obećanih dana kad se tobože sve vraća u normalu. Kad bismo se zezali. Jer ništa još zadugo neće biti normalno, ali ostavimo kategoriju normalnosti po strani. Hteo sam da saopštim da je prethodne noći isteklo vreme zvanične žalosti zbog žrtava poplave, koja je unesrećila prilične delove Srbije, […]

O novom srpskom premijeru Aleksandru Vučiću možete misliti što god hoćete. Imate puno pravo sumnjati u njegovu preobrazbu od četničkog vojvode šešeljevskog tipa u proeuropskog demokrata. Možete na njegovu najavu obračuna s korupcijom gledati kao na jeftinu populističku predstavu s pažljivo probranim metama.   Takvo mišljenje, uostalom, ima i veći dio mojih beogradskih prijatelja. Uostalom, […]

Robert Menasse (Beč, 1954.) ugledni je austrijski pisac, prevoditelj, autor više zapaženih romana, eseja i kulturno-teorijskih knjiga. Njegova knjiga ima i podugački podnaslov ‘‘Bijes građana i mir Europe ili Zašto poklonjena demokracija mora ustupiti mjesto izborenoj demokraciji“, i nastala je kao rezultat autorovog duljeg boravka u Bruxellesu. Menasseova promišljanja nude nam određenu dozu solidno argumentirana […]

Može li nacionalno biti progresivno? Dubravka Vrgoč, novoimenovana intendantica zagrebačkog HNK misli da može i pita se zašto u to ne vjeruju oni koji joj spočitavaju manjak nacionalno-kulturne svijesti?   Tko dobro pročita i program Dubravke Vrgoč i napade na nju vidjet će da joj je pitanje na mjestu. Dio onih koji su je napali […]

Prije devet stotina godina, usred mrklog srednjeg vijeka, po Europi se pročulo da na obalama Jadranskog mora ima neka crkva i u njoj kamena ploča s neobičnim nekakvim znakovima, “slova” ih zovu, kojima tamošnji učeni ljudi u kamen mogu urezati sve što živ čovjek kaže i očitati s kamena sve što živ čovjek u njega […]

Ovih sam dana iz rodnih mu Radišića (općina Ljubuški), u kojima zadnjih dvadesetak godina živi, od Veselka Koromana dobio njegovu novu knjigu pjesama ‘‘Ja, putnik“. Knjiga je objavljena u povodu njegova 80. rođendana koji pada početkom travnja. Ponajznačajniji živi pjesnik u BiH činom objavljivanja knjige u godini koja bi trebala biti makar i mala kulturološka […]

Netransparentni i namješteni javni natječaji za radna mjesta, od portira do direktora, u Hrvatskoj nisu nikakva novost. Ta birokratska disciplina i uz nju vezani korupcijski društveni običaji bili su visoko razvijeni i u bivšoj socijalističkoj državi, a iz literature znamo da ta tradicija seže i dublje u prošlost.   Mene u toj stvari prati velika […]

Kad je Crni Đorđije tokom Drugog srpskog ustanka stigao na domak turske tvrđave (Kalemegdan), razapeo je šator na današnjem Tašmajdanu koji je bio iza zidina Varoši (Beograd). Bila je to ledina, još nenastanjena. Kasnije je tu smešteno groblje, a posle odlaska turske vojske sa beogradske tvrđave 1867. godine na Tašmajdanu je sagrađena Markova crkva i […]

Bosanski filozof i književnik u egzilu Predrag Finci je svojom prethodnom knjigom ‘‘Osobno kao tekst“ kroz analize o ispovijesti, tekstu, identitetu i pisanju otvorio niz pitanja o odnosu sopstva i drugog. U tom djelu autor nas je uveo u problematiku jezika i pisanja kroz lakanovsko-heideggerijansku perspektivu shvaćanja jezika kao bitka/nesvjesnog. Jezik, tekst, govor, riječ su […]

Posle mnogobrojnih najava, svečanih otvaranja, pomeranja datuma u nedogled krajem februara konačno je novo, luksuzno zdanje Jugoslovenske kinoteke odista otvoreno za javnost. Čekalo se decenijama, godinama, mislili smo da se uz opštu sirotinju i devastiranje gotovo svih tradicionalnih kulturnih institucija ovo teško može ostvariti. Ali, desilo se.   Kad sam pomenuo svečana otvaranja, nisam preterao. […]

Ona stara latinska o muzama koje šute pred oružjem već odavno ne vrijedi. Osobito kad je u pitanju Rusija. Ne šuti umjetnost, a još manje šute ruski umjetnici. U svojoj politici i munjevitoj akciji pripojenja Krima Rusiji Putin je dobio javnu podršku impozantne liste ruskih umjetnika među kojima su osobito uočljivi svjetski poznati glazbenici na […]

Za Nogometni klub Hajduk zadnji put se čulo u lipnju 1990., kada su doputovali u Australiju, u Sydney, da ponizno sa svojih klupskih dresova skinu grb sa zvijezdom petokrakom. Što se dalje događalo s Hajdukom znaju samo lokalni fanatici i fenomenolozi, jer ostalima Hajduk više nije bio zanimljiv nakon što se postupno, ali temeljito, odrekao […]

Nakon što je moj prijatelj Teofil Pančić napadnut metalnim šipkama, u gradskom autobusu broj 83, na stanici na Trgu Branka Radičevića u Zemunu, telefonom mu se javio predsjednik Republike Srbije Boris Tadić. Čovjeku je, naime, bilo neugodno da se Teofilu takvo što dogodilo u zemlji u kojoj je on, Tadić, najodgovornija osoba. Ako su u […]

Dva su ministra kulture u suvremenoj Hrvatskoj podigli svoje zadužbine. Stipe Šuvar sagradio je Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, Božo Biškupić započeo je i dovršio Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Obojica su gradili za vrijeme ekonomskih, političkih i moralnih kriza, suprotstavljajući se općoj društvenoj klimi, a ponekad i raspoloženju političkoga vrha.   Šuvar je knjižnicu započeo u […]

Niz događaja koji će se pod nazivom “Židovska kultura u Europi” održati od 19. veljače do 10. travnja u Zagrebu predstavljen je u četvrtak 13. veljače u Kući Europe u Zagrebu. Organizatori događaja su Veleposlanstvo Republike Njemačke, Veleposlanstvo Republike Austrije, Austrijski kulturni forum i Goethe-Institut Kroatien te Židovska vjerska zajednica “Bet Israel”.   Manifestacija će […]

Ima tome već dobrih više od trinaest godina kada je na posljednjoj stranici Feral Tribunea osvanuo Franjo Tuđman, u starom puloveru, sa snopom Ferala pod rukom. Prošla je točno godina dana od njegove smrti, a fotomontažu je pratio natpis: ‘‘Jel me netko tražio“. I doista, malo tko bi u tom času mogao i pomisliti koliki […]

Želim se osvrnuti na sukobe, napetosti i stradanja u brojnim zemljama svijeta. Podsjećam na svoju poruku za Svjetski dan mira posvećenoj temi bratstva kao temelja i puta za mir u kojoj sam napisao da se bratstvo počinje učiti u krilu obitelji koja bi po svojem pozivu trebala prenositi na svijet svoju ljubav i pridonijeti da […]

U sezoni 2005./06., kada se o ekonomskoj krizi još nije govorilo, Hrvatska je imala 66 kazališta. Njih 22 bila su profesionalna (uz 31 amatersko kazalište). U toj je sezoni izvedeno 7426 predstava koje je gledalo 1,484.585 posjetitelja. U prosjeku je svako profesionalno kazalište izvelo 145 predstava, a svaku je predstavu prosječno gledalo 240 gledatelja. Broj […]

Evo člančića zbog kakvih novine i postoje: Lana Bunjevac piše u Jutarnjem da je žiri sastavljen od jezičnih stručnjaka, novinara i jednoga književnika (nama poznatog Ingoa Schulzea), izabrao najodvratniju riječ godine u njemačkome jeziku. Tako oni svake godine biraju najmrskiju riječ, a kako je njemački jezik vrlo živahne tvorbe riječi i svake godine u njemu […]

Prosto dijeljenje kulture na sferu identiteta i aferu alteriteta dovodi do jedne bitne anomalije. Svejedno, čitali identitet i alteritet kao puke sučeljene entitete kulture ili pak kao entitete koji su međusobno povezani dijalektičkim ili nekim drugim odnosima, neminovna je činjenica da se ovdje otvara pukotina koju ni najslobodnije mišljenje ne može prevazići. Bolje rečeno, premostiti. […]

Oduvijek je narod znao da i liječnici ubijaju i nije uzalud smislio uzrečicu da liječničke greške zemlja pokriva. Ali i da su prejaki i prevažni da bi im se zamjeralo, jer vrana vrani očiju ne vadi.   Tko radi, taj i griješi – još je jedna od narodnih. I istinita, kao i druga narodna iskustva. […]

Nisam od onih koji osobito veruju u koincidencije, a još sam manje predan učitavanju viška značenja i simbolike u njih; pa ipak, živ insan ne može baš uvek ni odoleti tome zovu simboličkog kad se već sve tako zgodno namesti…   Elem, bio je jedan od poslednjih decembarskih dana a mene je, ko zna otkud […]

Židovska kulturna scena Bejahad (riječ na hebrejskom znači zajedno) osnovana je 1999. na otoku Murteru. Zatim je prešla na otoke Brač (Supetar) i Hvar (grad Hvar), a u sljedećih pet izdanja organizirana je u opatijskom hotelu Adriatic. Nakon toga je stigla i u hotel Park Plaza Histria, odnosno u hotelski kompleks Punta Verudela 2012., kada […]

Razgovarala: Dodi Komanov     Nakon Vaše zbirke “1000 glazbenih anegdota” nedavno je u Židovskoj općini Zagreb predstavljen i njezin nastavak “Pregršt glazbenih anegdota”. Zašto su takva izdanja kod nas rijetkost? U inozemstvu su anegdote o muzičarima uobičajen fenomen, a kod nas se ne nalazi prilika da se bilježe događaji vezani uz slavne ljude.   […]

Fotografija kao medij često se shvaća kao nešto objektivno i pouzdano, čisti dokument. Ta, naizgled objektivna ”priroda” fotografije čini fotografiju najpodobnijom za manipulacije, jer fotografiji je najlakše povjerovati i na nju se zdravorazumski pozvati. Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje za galvaniziranje i manipulaciju masama, za formiranje uvjerenja po […]

Dragi čitatelji,   Autograf.hr poprimio je svoju fizionomiju i sad je, nakon dva mjeseca postojanja, kristalno jasno u kojem smjeru idemo, kakva je urednička politika, što portal donosi medijskom prostoru, kulturi dijaloga, demokratskim institucijama, svima vama.   Naravno, web medij je živa materija, pa će biti još finih podešavanja, dotjerivanja dizajna, kao i jačanja sadržaja. […]

Papa Franjo je prve nedjelje došašća govorio o smislu tog razdoblja iščekivanja Božića te je pozvao svjetsku javnost, posebno zdravstveno osoblje, liječnike i istraživače, da pruži zdravstvenu pomoć zaraženima HIV-om, javila je IKA.   Osvrnuo se i na obilježavanje Svjetskoga dana borbe protiv AIDS-a izrazivši svima zaraženima tim virusom, posebno djeci, svoju blizinu, u nadi […]

U svojoj poznatoj studiji LTI, Istina o Jeziku nacista, Viktor Klemperer, ”hroničar u srcu tame”, analizira jezik nacista. Ovaj savremenik i talac Hitlerove Nemaćke, piše o tome kako je ”nemački jezik u rukama nacista postao moćno oružje i narkotičko sredstvo”. Van svake sumnje jezik i njegova upotreba, upotreba reči, u mnogo čemu otslikavaju neku epohu […]

Budućnost je čovječanstva u smjernome suživotu različitosti – jedna je od ključnih misli iz Papina govora održanoga 28. studenoga sudionicima opće skupštine Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Kako je javio Radio Vatikan a prenijela IKA, Papa je napomenuo da nije moguće misliti na bratstvo ”iz laboratorija” te je odlučno istaknuo da vjersku slobodu valja štititi […]

Sandra Vitaljić, fotografkinja i izvanredna profesorica na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, predstavila je u četvrtak u Novinarskom domu svoju vrlo zanimljivu knjigu “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” u izdanju Algoritma.   Knjiga ima 300 kartica analitičkog teksta i oko 200 fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimki, a izdavač je reklamira kao “knjigu koja […]

Na konferenciji za novinare, koju su u četvrtak sazvali Hrvatski centar P.E.N.-a i Društvo hrvatskih pisaca na temu referenduma o braku, dogodio se nezapamćen incident. Književnik Predrag Raos, poznat po nesocijaliziranom ponašanju, na samom je početku prekinuo konferenciju, a zatim je prostački vrijeđao članove, posebno predsjednicu P.E.N.- a Nadeždu Čačinovič.   Ta tirada trajala je […]

Norveški autor kriminalističkih bestselera Thomas Enger, kojega mediji predstavljaju kao novog Joa Nesboa i ”norveškim odgovorom na Stiega Larssona”, predstavio je ovih dana u Zagrebu svoj roman ”Opečen”, objavljen u izdanju Fokus komunikacija.   Thomas Enger bivši je novinar, čiji su romani prevedeni na više od dvadeset svjetskih jezika, a uz pisanje bavi se i […]

Potkraj prošloga tjedna u dvorani Gorgoni u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti prvi put izvedena je dokumentarna drama “Seven” u režiji Anice Tomić. Predstava je to o važnosti borbe za ljudska prava i smatra se jednom od najvažnijih aktivističkih predstava današnjice.   Projekt “Seven” inicirala je i režirala švedska književnica, glumica i producentica Hedda Krausz Sjögren […]

U danima nedavno održanog Međunarodnog sajma knjiga, koji je ipak pokazao da ovo napaćeno društvo ima mnogo bolju izdavačku ponudu nego što to zaslužuje, nešto posebno nije smelo da padne u zaborav. A palo je. Desetak mojih prijatelja iz Zagreba, Sarajeva i drugih bliskih kultura (nekada bejasmo u jednoj, ali to je prošlost) pitalo me […]

Nakon pet godina pregovaranja Ministarstvo kulture i Društvo hrvatskih književnika (DHK) napokon su potpisali ugovor koji će hrvatskim autorima – književnicima i piscima, omogućiti isplatu naknade za posuđivanje knjiga u knjižnicama, priopćeno je iz Ministarstva kulture.   Tako je inicijativa pisca Roberta Perišića “Pravo na profesiju”, koja je pokrenuta kako bi se popravio položaj hrvatskih […]

Na području novih tehnologija i umjetnosti sve važnije mjesto zauzima projekt Lola (LOw Latency), pokrenut 2005. na GARR-u (talijanska akademska i istraživačka mreža), koji muzičarima omogućuje zajedničko sviranje iako se fizički nalaze na različitim mjestima.   Ako ste violinist, živite u Zagrebu i pripremate recital s pijanistom koji živi u Londonu, probe za taj koncert […]

Do početka pulskoga sajma knjiga Fraktura će objaviti posljednji, nedovršeni roman Mirka Kovača ”Vrijeme koje se udaljava” s podnaslovom ”Roman, memoari”, na kojemu je Kovač, čovjek od riječi kojemu su riječi značile sve, radio do posljednjeg dana – najavio je u dirljivom govoru Seid Serdarević, urednik i prijatelj Mirka Kovača, na komemoraciji velikom piscu, koja […]

U sklopu programa 7. Vox Feminae festivala, koji se ove godine bavi propitivanjem feminističkih teorija i praksi, u nedjelju navečer u kinu Europa prikazan je novi film proslavljene bosanskohercegovačke redateljice Jasmile Žbanić ”Za one koji ne mogu da govore”.   Jasmila Žbanić, autorica filmova ”Grbavica” i ”Na putu” i dobitnica ”Zlatnog medvjeda”, i u ovome […]

Tema ovogodišnjega 38. Splitskog salona, koji je u petak navečer otvoren u Splitu u Multimedijalnome kulturnom centru, jest ”Maštanja – izmještanja”, a najveći broj radova referira se na odnos umjetnosti i njezine društvene uloge u današnjem svijetu.   Riječ je o jednoj od najstarijih likovnih manifestacija u zemlji, koja se ove godine održava na čak […]

U Muzeju suvremene umjetnosti jučer je predstavljen projekt Bijenala suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, koji je u međunarodnim razmjerima prepoznat kao promotor regionalnih kulturnih vrijednosti. Projekt je proglašen europskim kulturnim događajem 2011. godine, dobio je i UNESCO-ovo pokroviteljstvo, a o njemu su izvještavali brojni elektronički i tiskani mediji, primjerice CNN, Rai 1, New York […]

Caffe bar ”U dvorištu”, u Žerjavićevoj ulici 7 u Zagrebu, bio je u srijedu poprište nesvakidašnje tribine. Urednik izdavačke kuće ”Algoritam” Kruno Lokotar predstavio je knjige dvojice mladih autora – Envera Krivca i Filipa Žganjera. Za zbirku pripovijedaka ”Ništa za pisati kući o” Enver Krivac (rođen 1976. u Ravnoj Gori u Gorskom Kotaru) dobio je […]

”Kada govorimo o pritiscima, kritikama ili napadima, akteri s kulturne scene često zauzimaju neku vrstu ‘rezervne’ pozicije kao da nisu dio te scene, kao da problemi ili uspjesi tog područja nisu i njihovi”, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar u intervjuu u novome broju magazina Objektiv o kritikama na njezin dosadašnji rad.   ”Mnogo je […]

Ne bih odmah, u prvoj rečenici, mogao iskazati neki negativan stav prema novinskoj ”kulturnoj rubrici” jer sam svjestan njenih zasluga u ”afirmiranju duhovnih vrijednosti”; ali mogu u drugoj: tzv. kulturna rubrika je i sama protivnik kulture. Kulturna rubrika je selektivni dnevni registar događaja. Po tome se bitno ne razlikuje od drugih novinskih rubrika, premda se […]

Grkokatolički biskupi Europe okupili su se na svom godišnjem susretu pod pokroviteljstvom CCEE-a (Vijeća europskih biskupskih konferencija) u Košicama (Slovačka), europskoj prijestolnici kulture 2013. godine, a prigodom obilježavanja 1150 godina od dolaska sv. Ćirila i Metoda među slavenske narode.   Razmatrali su temu evangelizacije kulture, osobito u svjetlu navjestiteljske misije Svete braće, imajući pred očima […]