autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Blaži pad, pa novo klizanje BDP-a do kraja godine

AUTOR: Autograf / 25.11.2013.

Unatoč dobroj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da ni u trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo izaći iz recesije, pa premda sporije nego u prethodnome tromjesečju, očekuju pad bruto domaćeg proizvoda osmi kvartal zaredom, izvijestila je Hina.

Državni zavod za statistiku objavit će potkraj idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u trećem tromjesečju, a sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, procjenjuju da je gospodarstvo u prosjeku oslabjelo 0,4 posto na godišnjoj razini. Pritom jedan očekuje stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto, što je manji pad u odnosu na drugo tromjesečje, kad je BDP skliznuo 0,7 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Postojala je nada da bi u trećem tromjesečju, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, gospodarstvo moglo porasti. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci bilo 4,8 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok je noćenja bilo 3,1 posto više.

”Smatramo da će uslužni sektor, koji je pod znatnim utjecajem turizma, pozitivno djelovati na kretanje BDP-a, ali nedovoljno da bi došlo do njegova rasta na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi.

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi u rujnu neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.

”Pretpostavljamo da bi blagi pozitivan doprinos mogao doći od najveće komponente BDP-a, potrošnje kućanstava. Rezultati prometa u trgovini na malo upućuju na rast u trećem kvartalu, uglavnom zbog uspješne turističke sezone. No, pozitivan doprinos domaće potražnje nije na vidiku, s obzirom na rast nezaposlenosti, a pad zaposlenosti i raspoloživa dohotka”, navodi se u anketi.

I dok bi potrošnja u trećem tromjesečju, kao i u drugom, mogla pozitivno utjecati na BDP, negativan se utjecaj očekuje od industrijske proizvodnje, koja je u tri ljetna mjeseca potonula 3,8 posto na godišnjoj razini. To predstavlja ubrzanje pada proizvodnje, s obzirom na to da je u drugom tromjesečju skliznula za 2,5 posto.

”Trendovi u industrijskoj proizvodnji ostaju nepovoljni i predstavljaju uteg oporavku”, navodi jedan od makroekonomista. Uteg gospodarstvu predstavlja i pad građevinskih radova u proteklom tromjesečju za 5,7 posto na godišnjoj razini.

”Padu BDP-a pridonio je i pad investicija, ponajviše u građevinskom sektoru nakon lokalnih izbora”, navodi se u anketi. Negativno će na BDP utjecati i pad robnog izvoza. U prvih osam mjeseci izvoz je, izražen u eurima, smanjen za 6,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz oslabio za 1,4 posto.

Stručnjaci očekuju negativan saldo neto izvoza zbog pogoršanja u robnoj razmjeni, predvođenog padom izvoza nakon izlaska iz CEFTA-e.

Premda se nepovoljni trendovi nastavljaju, pojedini makroekonomisti te neke domaće i strane institucije smanjili su posljednjih mjeseci procjene pada hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini. Tako sedam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za 0,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 1 posto. Pritom svi očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,6 do 1,25 posto.

Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb smanjio svoju prognozu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,9 na 0,7 posto. Toliki pad očekuje i Europska komisija, koja je u jesenskim prognozama snizila procjenu pada s prethodnih 1 posto. I Hrvatska narodna banka očekivala je u ovoj godini pad od 1 posto, da bi nedavno poručila kako bi, ipak, mogao biti nešto manji. Misija Međunarodnoga monetarnog fonda procjenjuje da će BDP ove godine skliznuti 0,75 posto, dok Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje pad od 0,8 posto.

Vlada tako ostaje usamljena u svojoj optimističnoj procjeni o rastu gospodarstva u ovoj godini za 0,2 posto. I dok se u trećem tromjesečju očekuje usporavanje pada, u posljednjem ovogodišnjem kvartalu klizanje BDP-a ponovno bi se moglo ubrzati.

”Tijekom četvrtog tromjesečja možemo ponovno očekivati nešto snažniji pad BDP-a, s obzirom na to da je na kraju i početku godine dominantan utjecaj domaćih generatora rasta. A potrošnja kućanstava i dalje je pod negativnim utjecajem rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka. Stoga će u 2013. BDP zabilježiti pad petu godinu zaredom. Od 2008. Hrvatska je izgubila više od 11 posto realnoga BDP-a”, zaključuje jedan od makroekonomista u Hininoj anketi.

(Hina)

Još tekstova ovog autora:

• Mons. Marko Medo zaređen za biskupa u Gospiću
• Život i djelo kardinala Franje Kuharića
• Promišljanje o rimskom biskupu u okviru zajedništva krščana
• Nina Simone: Roman
• Knjiga mojih života
• Gabrijela ne smije umrijeti
• Alikvot
• Aktovka
• Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću
• Sarina druga ljubav

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: Ekonomija, Financije, Gospodarstvo
Oznake: autograf.hr, BDP, Državni zavod za statistiku, fiskalizacija, Hrvatska, makroekonomisti, pad, promet na malo, turistička sezona

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".