novinarstvo s potpisom
Sažetak Luke Draganića, priređivača i prevoditelja feljtona: U televizijskom intervjuu s Wiltrud Mannfeld iz 1978. godine (prvi put emitiranom tek 1980. godine) Herbert Marcuse opisuje metode rada primijenjene u Institutu za društvena istraživanja pod ravnateljstvom Maxa Horkheimera te komentira prijelaz Časopisa za društvena istraživanja (die Zeitschrift für Sozialforschung), glavne publikacije Instituta, s njemačkog na engleski […]
U najblagorodnijim se trenucima dvadesetog stoljeća sama od sebe brisala granica između filozofije i književnosti. Inače, to je jedna od najosjetljivijih granica, općenito, jer duž nje graniče dva načina mišljenja, razumijevanja svijeta i njegova ponovnog stvaranja, koji se međusobno isključuju. Osim gdje je dara i božanskog nadahnuća! Kakvog je, recimo, kod Waltera Benjamina. Ili kod […]
Da je čovjek zaokupljen ”gluposti ceremonijalnoga” i (be)smislom vremena ne predstavlja spoznajno-teorijski novitet. I dok Aristotel naučava da je ”vrijeme kretanje”, sv. Augustin mu parira tumačeći da je ono ”sjećanje, gledanje i očekivanje”, a obojici Martin Heidegger odgovara da je ”vrijeme horizont razumijevanja bitka”.
Hajde da se malo poigramo onom znamenitom jedanaestom Marksovom zapove… pardon, tezom o Fojerbahu. Elem, pokušajmo ovako: ‘‘filozofi su svet samo različito komplikovali, a radi se o tome da se on pojednostavi“. Ne, nikako! Filozofsko ‘‘pojednostavljivanje“ sveta teško da može ne voditi u terciranje mesijanizmima i totalitarizmima. Dobro, hajde da obrnemo: ‘‘filozofi su svet samo […]