novinarstvo s potpisom
U petak 20. siječnja manja je grupa ljudi na sarajevskom groblju svetog Mihovila sahranila urnu s posmrtnim ostacima Alojza Ćosića. Osjećao sam se dužan tamo biti i kazati riječi koje ovdje proširujem i drugačije slažem, ne samo zato što sam to nedavno, svjesni on i ja blizine kraja njegova života, obećao Alojzu u jednoj kavani […]
Ono što su za neke ranije povijesne periode značile kronike bosanskih franjevačkih samostana, za rat iz devedesetih znače svjedočenja franjevaca u autorskim knjigama. Ne šireći priču pretjerano, spomenut ću samo djela fra Ljube Lucića, fra Janka Ljubosa i netom promoviranu knjigu fra Mate Topića.
Netom objavljena knjiga Vladike Grigorija ”Nebeska dvorišta” knjiga je memoarsko-proznih zapisa o vremenima u kojima se u Beogradu ideološki i politički kovala, a oružjem izvozila velikosrpska agresija na ostatak Jugoslavije, i koja se poklapaju s godinama velikih promišljanja jednog mladog studenta teologije uoči njegove definitivne odluke o zamonašenju.
Postoje autori kojima se uvijek iznova vraćamo. To se zbiva iz različitih razloga, čiste čitalačke strasti, zavičajnih spona, nostalgije za nekoć doživljenom ljepotom, uredničkih izazova, životnih zaokreta, prijateljske naklonosti… Nerijetko su ti razlozi isprepleteni do jedva moguće razlučivosti.
Nedavno je u jednom intervjuu reis-ulema Kavazović ”nacrtao” BiH kao kuću liberalne i građanske demokracije s evropskim vrijednostima, na kojima su izgrađene evropske države i na kojima su postale poželjne za život. Da ta poželjnost nije plod iluzija ili propagande pokazuju svjetski trendovi kretanja stanovništva, pa i našeg.
Pripovijeda se da se ne bi zaboravilo, a zapisuje se da bi se nešto otrgnulo nestalnom sjećanju. Što su događaji dalji od nas, to su nejasniji, to je manji broj svjedoka, a priča sama popunjava svoje rupe i nedostatke.
U nastavku donosimo govor koji predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković nije održao u srijedu, 29. studenog 2017. godine, nakon što je Žalbeno vijeće Haaškog tribunala donijelo pravomoćnu osuđujuću presudu u predmetu ”Prlić i drugi”:
Željko Ivanković, Rat i sjećanje, Ex libris, Rijeka, 2017. Plodni sarajevski pisac Željko Ivanković, rođen u Varešu 1954. godine, prošle je godine dovršio roman ”Rat i sjećanje“, objavio ga u biblioteci svojih Izabranih djela kod riječkog Ex librisa te tim opsežnim romanom lani dobio nagradu ”Ksaver Šandor Gjalski“.
Vareš, planina Zvijezda i njen Zvjezdangrad ključni su toposi u pričama Željka Ivankovića. Planina i njen grad, doduše, u pričama za djecu, kako taj žanr u kojemu se prepleću fantazija, stvarnost, oniričko, iskustveno, obrazovno, odgojno, jednom riječju igra mašte u jeziku koja baštini bajku, basnu, uspavanku, poučnu priču itd., određuje književna znanost u nastojanju da […]
Dvadeset godina od zločina koji su počinile snage HVO-a u vareškom selu Stupni Do obilježili su vareški Bošnjaci. Dvadeset godina od ulaska Armije BiH u prazan grad i zločine učinjene nad onima koji su ih s povjerenjem dočekali, obilježit će ovih dana vareški Hrvati. Pritom se ni jedni ni drugi ne osjećaju krivima za zločine […]