Ustavni i Vrhovni sud crtaju opatijski kroki Nečastivog

Tko je Nečastivi? Kakav mu je kroki?

Kroki (francuski: croquis) je brz i nedovršen crtež živog modela. Obično je gotov za nekoliko minuta nakon čega model promijeni pozu da bi se mogao nacrtati novi kroki kaže Wikipedija o šarmantnoj posuđenici iz francuskog jezika.

I hrvatsko je društvo živ organizam, model koji crtaju, modeliraju, pjevaju o njemu, ali i zalijevaju kantama blata i otpada. U svemu tome glavni je Nečastivi.

Pustimo vjeru i nevjeru po strani. Nečastivi je u našoj stvarnosti onaj koji naše domoljublje, srbomrzje, vjeru u Boga, vjeru u HDZ i otpor spram komunističke opasnosti dovode u pitanje.

To su oni koji ne poštuju naše rođačke veze, ljubav spram obitelji i prijatelja koju pokazujemo dajući im kruh njihov svagdašnji u javnim poduzećima, pravosuđu i politici bez inzistiranja na ispraznim i besmislenim uvjetima stupnja obrazovanja, iskustva i znanja, koji ne priznaju opravdanu želju da se bez muke i nauke stekne bogatstvo i čast.

Bilo je sjajno! Unatoč fetvi, iako je sudaca bilo u vidljivo manjem broju, na fešti Nečastivog bilo je dvjestotinjak osoba, sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, profesora. Dolazak časnih sudaca koji se nisu dali impresionirati fetvom Ustavnog i Vrhovnog suda, njihovim strahom od kritike i istine u mračnom je pravosuđu tračak svjetlosti i nade

Ne jedan, bezbroj se krokija Nečastivog pokazuje svaki dan.

Jednom je to novinar koji inzistira, recimo, na pitanju o tome instrumentalizira li Predsjednica SOA-u na moralno i zakonski sumnjiv način.

Nečastivi progovara i poganim jezikom zastupnika koji pita kako je moguće da Vlada onako traljavo, ne uvažavajući jasne informacije, inzistira na kupovini letećih kanti, kupovini koja neslavno propada. Možda s tim neke veze ima i, kaže Nečastivi, dogovorena cijena koja je navodno preko sto milijuna zelene, strane valute veća od realne? Ili to što je remont tih kanti unaprijed dezigniran tvrtci bliskoj jednom ministru?

Nečastivi je i onaj koji pita što je trebala ona skupa parade vezana za Agrokor u kojoj su ljudi bliski Vladi digli milijune da bi rezultat bio sličan onome koji bi bio da su odmah kompaniju prepustili najvećim vjerovnicima, čitaj Nečastivom koji jednom nogom stoji u Europi, drugom u Aziji?

Nečastivi ima milijun lica, milijun krokija, hitrih crteža. I tek što mu lice uhvati kistom, autor već krajičkom oka vidi novo, opasno i zlo lice Nečastivog, ono s iskrivljenim, zlim ustima koje stalno nešto pitaju, zanovijetaju, blate, sumnjaju…

Nečastivi u Opatiji

Opatija, prekrasno turističko mjesto, još od vremena Austrougarske bila je meka važnih i poznatih osoba. Još u pretprošlom stoljeću plemići i bogati građani gradili su u njoj vile za odmor sebi i obitelji na prekrasnom dijelu Jadrana, ali i udomljavali svoje ljubavnice čija su imena nosile mnoge lijepe vile. Kasnije su u Opatiji nikli brojni hoteli koji i do dana današnjega reputaciju Opatije na mapi turističkog svijeta drže na zavidnoj razini.

Opatija bajna, kako joj je tepao Ivo Robić u jednom od svojih hitova iz sredine prošlog stoljeća, bila je i jest jedna od perjanica tzv. kongresnog turizma. Izvan visoke turističke sezone pitomom klimom, dobrim hotelima i razumnim cijenama mamila je i mami mnoge glazbenike, festivalske magove, ali i znanstvene i stručne ”kongresmene”.

Nečastivi progovara i poganim jezikom zastupnika koji pita kako je moguće da Vlada onako traljavo, ne uvažavajući jasne informacije, inzistira na kupovini letećih kanti, kupovini koja neslavno propada. Možda s tim neke veze ima i, kaže Nečastivi, dogovorena cijena koja je navodno preko sto milijuna zelene, strane valute veća od realne? Ili to što je remont tih kanti unaprijed dezigniran tvrtci bliskoj jednom ministru?

Više desetljeća dolaze ovamo i pravnici, kako ”civilisti”, tako i ”kaznenjaci”, čiji su tradicionalni seminari okupljali vrh stručne i znanstvene pravničke profesije.

I mi, krivičari, svake godine čekali smo s veseljem i zanimanjem prosinačko druženje praćeno iznimno kvalitetnim zbornikom radova u Hrvatskom ljetopisu za kazneno pravo.

Članci i referati najistaknutijih profesora, sudaca, tužitelja i odvjetnika praćeni su pozornošću auditorija najistaknutijih teoretičara i praktičara kaznenog prava, njih nekoliko stotina, ponekad i pola tisuće umnih pravničkih glava.

Često su opatijski skupovi znali uroditi promjenama u zakonodavstvu ili sudskoj praksi.

Biti u Opatiji u prosincu bilo je važno svakome tko nešto znači ili bi želio značiti u kaznenopravnoj struci.

Sve do ovog prosinca.

Jer, pojavio se Nečastivi. I to ne jedan, čak dvojica Nečastivih!

Iako je to, vjerojatno, jedan, s dva lica, dva lica dvoje profesora. Jedan, jer su različitim stilom otpjevali istu pjesmu, onu zločestu u kojoj se govori o Ustavnom sudu i njegovim presudama. Zločestu, jer je Nečastivi u dvije pjesme, dva stručna i znanstvena rada ustvrdio kako Ustavni sud nije služio pravu i pravdi, već zlu, kriminalu koji nagriza naše gospodarstvo, a i društvo u cjelini.

Otkud Nečastivi u Opatiji? Dok su organizatori pripremali tematski zbornik, autori dovršavali svoje referate, a suci, državni odvjetnici, odvjetnici i profesori polako pakirali svoje kofere veseleći se živahnim stručnim raspravama koje se vode na tradicionalnom Savjetovanju Hrvatskog udruženja za kazneno pravo i praksu, nisu ni slutili kakva ih opasnost vreba u Opatiji.

Opasnost koja se nadvila nad pravnom strukom, neovisnosti sudaca, ali i ugrozila uživanje u morskim delicijama, kolačima u bečkoj maniri i druženju koje je uvijek znalo rezultirati pokojim tračem, novim poznanstvom, pa i nekom ljubavlju. On je tu, Nečastivi! U Opatiji!

Pustimo vjeru i nevjeru po strani. Nečastivi je u našoj stvarnosti onaj koji naše domoljublje, srbomrzje, vjeru u Boga, vjeru u HDZ i otpor spram komunističke opasnosti dovode u pitanje

Maskirao se i u liku dvoje profesora, obznanjeno je, došao je u Opatiju trovati pravedne sudačke duše. Obznanjeno je to desetak dana prije Savjetovanja. Srećom na vrijeme da se suce upozori na pogibelj i odvrati od odlaska u Opatiju. Bogougodno djelo prepoznavanja Nečastivog i odvraćanja sudaca od nauma da bezglavo srljaju u njegove ralje koje je maskirao u naizgled pitome likove dvoje profesora i ogrnuo ih primamljivim pozivom u Opatiju učinio je, naravno, Ustavni sud.

Ustavni sud – Strašni sud. Onaj isti koji je onomad u predmetu HYPO donio nečuvenu i čudesnu odluku kojom je neovlašteno i protivno Ustavu prekomponirao sam Ustav. Da, i onu u predmetu INA-MOL u kojoj u predsjedniku Vlade nije vidio službenu osobu. Kao, tek treba dokazati je li predsjednik Vlade službena osoba!?

Šalu na stranu. Ne zna se je li skandaloznija presuda Ustavnog suda u predmetu HYPO, u kojoj je prekršio Ustav i de facto odredbu Ustava o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva promijenio, suzio je i doveo do neprimjenjivosti, je li to juristeraj-nakaradna pravna argumentacija koju je u presudi koristio Ustavni sud blefirajući krivim ili krivo interpretiranim navodima iz različitih presuda i literature ili fetva koju su Ustavni sud i Vrhovni sud bacili na Savjetovanje implicite, ali vrlo jasno sugerirajući sucima da ne dolaze u Opatiju.

Još je samo falilo da zabrane sucima i da čitaju Ljetopis, zapravo, zbornik radova za opatijsko savjetovanje.

Što kaže Nečastivi?

Kaže Nečastivi u svom opatijskom referatu, a isto je rekao i u jednoj od prijašnjih kolumni na ovom portalu, ”gotovo jednoglasnu volju Hrvatskog sabora, rijetko ikada tako odlučnu i na strani pravde, pretočenu u odredbu Ustava da nema zastare za zločine u pretvorbi i privatizaciji i za ratno profiterstvo, Ustavni je sud promijenio. Potpuno jasnu normu interpretirao je na način koji će svu silu grešnih duša koje su opljačkale i osiromašile ovaj narod i zemlju spasiti, uputiti u raj bogatstva i raskoši, a duše osiromašenih i opljačkanih nepovratno predati plamenu bijede. Zločin pod okriljem države isplati se poručio je Ustavni sud. Pritom se sakrio iza lamentacije o inherentnim pravnim načelima, pravnoj sigurnosti, plemenitosti zastare i citata mišljenja Venecijanske komisije i presuda Europskog suda za ljudska prava.”

Argumentirajući svoju neustavnu odluku, Ustavni je sud pogrešno i tendenciozno u prilog svoje protuustavne i nemoralne odluke citirao presude Europskog suda za ljudska prava, stavove Venecijanske komisije, pa čak i odluke našeg Vrhovnog suda.

Kaže Nečastivi, kritizirajući akrobaciju kojom je Ustavni sud sam Ustav proglasio neustavnim i svojom ga odlukom izmijenio, Ustavni sud je prekršio Ustav.

Zadaća je Ustavnog suda da brani Ustav, ne da ga ruši. Čak i ako se koja ustavna norma sucima Ustavnog suda ne dopada, da je smatraju pogrešnom, njihova je dužnost da je brane, možda da upozore ustavotvorca na problem, ali nikako da sami mijenjaju Ustav.

Zločin pod okriljem države isplati se poručio je Ustavni sud. Pritom se sakrio iza lamentacije o inherentnim pravnim načelima, pravnoj sigurnosti, plemenitosti zastare i citata mišljenja Venecijanske komisije i presuda Europskog suda za ljudska prava

Ova je odluka Ustavnog suda jedna u nizu problematičnih, vrlo iznenađujućih odluka u kaznenim predmetima, začudo, (da li slučajno?), uvijek u slučajevima politički vrlo eksponiranih osoba.

Što na to kaže Ustavni sud? Tko je jamio, jamio!

Nekoliko dana prije početka seminara u Opatiji Ustavni je sud naslutio dolazak Nečastivog. Znao je – bit će izložen nemiloj paljbi i kritici. Zato je organizatoru Savjetovanja uputio pismo puno straha, boli i iznenađenja. Kako to niste prepoznali Nečastivog!? Kako se samo usudite raspravljati o presudama Ustavnog suda u predmetima koji su još sub judice?!

Zato suci Ustavnog suda, iako su neki od njih također bili referenti, odustadoše od odlaska u Opatiju bajnu. A predsjednik Ustavnog suda izvijestio je organizatora da ni jedan sudac tog časnog suda neće na megdan Nečastivom, već da će se uvrijeđeno suzdržati od odlaska u Opatiju, rasprave, bečkih kolača i šetnje lungo mare. I nije to sve! Kopiju je pisma uputio Vrhovnom sudu. A taj se sud revno priklonio Ustavnome, suci, pa i oni koji su trebali biti referenti, oni koji su već prije sudjelovali na seminaru kada se raspravljalo o odlukama Ustavnog suda, pa čak i o konkretnoj odluci u predmetu HYPO, odjednom su spoznali istinu.

Neprilično je i za suce Vrhovnog suda neprihvatljivo sudjelovati na seminaru na kojemu se raspravlja o odluci Ustavnog suda, jer, i oni kažu, predmeti su sub judice. Pa bi Nečastivi mogao na vrle suce utjecati svojim čarolijama i navesti ih da krivo sude, da ne budu pravedni i nepristrani.

Pa kakvi su to suci koje referat jednog ili dva profesora može učiniti ovisnim, pristranim ili lošim sucima upitale su pristaše Nečastivog? I nije to sve! Vrhovni je sud Nečastivog denuncirao i nižim sudovima, čak i onima koji nikako ne mogu doći u priliku odlučivati u predmetima na koje se odnosi odluka Ustavnog suda.

Bilo je i telefonskih razgovora, prijateljskih uvjeravanja da ne bi trebalo pohoditi Nečastivog. I uzalud je predsjednica Udruženja za kaznene znanosti i praksu pisala predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda tvrdeći da su rasprave o presudama Ustavnog, a i svakog drugog suda uobičajena stvar u struci u demokratskim društvima.

Uzalud se objašnjavalo kako predmet pred Ustavnim sudom nije sub judice i da je odluka donesena, nepromjenjiva i obvezujuća za sudove te da nema straha da bi novo ustavno načelo koje je Ustavni sud ucijepio u Ustav moglo biti ugroženo. A to je načelo ono slavno, Rojsovo: “Tko je jamio, jamio!”

Kako je bilo u Opatiji?

Bilo je sjajno! Unatoč fetvi, iako je sudaca bilo u vidljivo manjem broju, na fešti Nečastivog bilo je dvjestotinjak osoba, sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, profesora. Dolazak časnih sudaca koji se nisu dali impresionirati fetvom Ustavnog i Vrhovnog suda, njihovim strahom od kritike i istine u mračnom je pravosuđu tračak svjetlosti i nade.

Suci Ustavnog suda, iako su neki od njih također bili referenti, odustadoše od odlaska u Opatiju bajnu. A predsjednik Ustavnog suda izvijestio je organizatora da ni jedan sudac tog časnog suda neće na megdan Nečastivom, već da će se uvrijeđeno suzdržati od odlaska u Opatiju, rasprave, bečkih kolača i šetnje lungo mare. I nije to sve! Kopiju je pisma uputio Vrhovnom sudu

A rasprava o stručnim temama bila je onakva kakva i treba biti: živa, polemična i nadasve stručna.

Da, probali smo i one bečke torte, popili koju čašu lokalnog vina, prošetali uz more. I sjetili se onih koji se boje rasprave, dijaloga i kritike.

Sve u svemu, nije nam još bolju feštu pravničke struke i nazočnost još više kolegica i kolega sutkinja i sudaca koji su željeli, ali nisu mogli i smjeli doći, uskratila skrupula prema predmetima sub judice.

Dogodilo se to zbog Ustavnog i Vrhovnog suda koji su bili i postupili sub minima democratiae mensura. Naravno, mnogi su se upitali i tko je tu Nečastivi, štetočina koja želi nauditi pravosuđu i demokraciji? Oni koji su bili u Opatiji ili oni koji su htjeli minirati Savjetovanje?

Prosudite sami!

DODATAK: Slijedi cjelovit referat prof. dr. Ive Josipovića sa Savjetovanja Udruženja za kazneno pravo i praksu o pretvorbi, privatizaciji i odluci Ustavnog suda u predmetu HYPO.

[googlepdf url=”https://www.autograf.hr/wp-content/uploads/2019/01/Ivo-Josipovic_ZASTARA-Ljetopis.pdf” download=”Download” width=”700″ height=”900″]

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Da sam Predsjednik, odobrio bih obuku ukrajinskih vojnika
    •  Spomenik legendarnoj hrvatskoj šutnji
    •  Hrvatska, Alisina zemlja čudesa
    •  Conflict for Dummies
    •  Je li za ružno lice pravosuđa krivo ogledalo, ne pravosuđe?
    •  Bilješka o nepravdi koju više nije moguće ispraviti
    •  Pisala mi ustaška zmija
    •  Tri scene političkog igrokaza zvanog predsjednički izbori
    •  Esej o svjetskom poretku koji se mijenja
    •  Pernarov poučak

> Svi tekstovi ovog autora