autograf.hr

(Opaska uredništva: Zbog aktualnosti teme ponavljamo govor tadašnjeg Predsjednika RH u Jasenovcu 2010.). Govor Predsjednika RH Ive Josipovića na obilježavanju 65. godišnjice proboja logoraša Jasenovca, 18. 4. 2010., Jasenovac

Cijela priča o vojnoj edukaciji ukrajinske vojske primarno je političke naravi i izraz je ozbiljne političke krize, a i ustavne krize generirane odnosima predsjednika Republike Zorana Milanovića i Vlade, posebice premijera Andreja Plenkovića.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice i aktualnosti teme). Što je čovjek? Dvadeseto stoljeće je sa svoja dva svjetska rata, pokoljima, genocidom, nezamislivim patnjama i stradanjem desetaka milijuna ljudi, pokazalo crnu stranu ljudske prirode. Nakon obaju ratova, uglas se govorilo ”nikad više”.

Sustav znanosti i visokog obrazovanja na prekretnici, muk kao svečana glazba  Evo, konačno je u Saboru izglasan novi Zakon o znanosti i visokom obrazovanju. Velike su riječi pratile taj zakonodavni projekt. Od lavine kritika (često potpuno osnovanih) postojećeg stanja u našem visokom obrazovanju i znanosti, do različitih nerealnih, pomalo utopijskih želja i očekivanja od tada […]

Što je čovjek? Dvadeseto stoljeće je sa svoja dva svjetska rata, pokoljima, genocidom, nezamislivim patnjama i stradanjem desetaka milijuna ljudi, pokazalo crnu stranu ljudske prirode. Nakon obaju ratova, uglas se govorilo ”nikad više”.

Alisa u Hrvatskoj Zapravo, ne znam koje bih od čudesa s kojima se samo unatrag mjesec-dva susrećemo i zbog kojih bi, Alisa, da dođe u Hrvatsku, sigurno zaključila da je našla svoje odredište: Zemlju čudesa. Da je Charles Lutwidge Dodgson, alias Lewis Carroll, pisao svoju mega popularnu ”Alisu u zemlji čudesa” ovih dana, a ne […]

Konferencijski optimizam U društvu, ne samo našemu, već i globalno, ipak vlada priličan optimizam. Barem ako je suditi po brojnim međunarodnim konferencijama, onima on-line, ali i onima uživo, za koje me pozivima obasipaju razni ugledni organizatori.

Ovih se dana, nakon propalog izbora vrsne pravnice i profesorice Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda postavlja pitanje kako dalje. Ulazimo li u vrijeme ustavne krize? Treba li mijenjati način izbora predsjednika ili predsjednice VSH? I zašto profesorica Đurđević nije izabrana za predsjednicu?

Najava da će Vlada u Sabor pustiti izmjene Kaznenog zakona kojim bi se ustašovanje i četnikovanje tretiralo kao kazneno djelo sa zapriječenom kaznom zatvora, ravna je čudu.

Kratki repetitorij dosadašnjeg sukoba o izboru predsjednice Vrhovnog suda i neslavnoj odluci Ustavnoga suda 1.Prolog Izvorno, ovaj je tekst prije neslavne odluke Ustavnoga suda objavljen u tjedniku Express od 26. ožujka ove godine. U međuvremenu, Ustavni je sud donio novu skandaloznu odluku i bit će zaista zanimljivo vidjeti kako će obrazložiti da je odredba članka […]

Vidović Krišto vs. Macan Mediji su upravo izvijestili kako je tekla sudska rasprava povodom tužbe zastupnice Karoline Vidović Krišto protiv Krešimira Macana kojom ona od tuženika traži 50.000 kuna na ime navodne štete koju je pretrpjela jer je Macan u emisiji ”Otvoreno”, napuštajući studio zbog ponašanja Vidović Krišto rekao: ”S ovom spodobom ne želim sjediti […]

Lijepa zemlja, dobri ljudi Malo tko ne zna onu prekrasnu pjesmu Dade Topića koja se zvala ”Makedonija”. Bila je to pop-rock oda prelijepoj zemlji i dobrim ljudima s juga tadašnje Jugoslavije, danas neovisne države. Tamo sunce vječno sja, pjevao je Topić, tamo su ljudi i zemlja koje volim ja.

Vlasnici vs. stanari U Narodnim novinama recentno je objavljena odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o Zakonu o najmu stanova, preciznije, odredbi koje nakon posljednjih izmjena i dopuna Zakona uređuju prijelazne odredbe u prije definiranom i od Ustavnog suda, ali i Europskog suda za ljudska prava potvrđenom procesu povrata stanova koje je konfiscirala bivša Jugoslavija, a […]

(Opaska uredništva: Iznimno, zbog važnosti teme, u rubrici Allegro barbaro Ive Josipovića prenosimo tekst kojeg je naš kolumnist objavio u broju tjednika Nacional 1174. od 20. listopada. Zahvaljujemo se kolegijalnoj gesti redakcije Nacionala).

Detoni i the Wonderful monster of time Davne 1967. godine naš veliki maestro Dubravko Detoni skladao je skladbu pod nazivom Likovi i plohe.

Iza nas je još jedna kninska proslava ”Oluje”, u mnogome drukčija od svih dosadašnjih. Ponajmanje radi korone, puno više zbog političkog sadržaja i onoga što bi ona mogla, ali i ne mora donijeti.

(Opaska uredništva: Ovaj je tekst nastao temeljem intervjua koji je autor dao Admiru Drinjakoviću za sarajevski portal Faktor). Priča o komemoriranju žrtava ”Bleiburških žrtava”, kako se zovu stradalnici s kraja rata i početka mira nakon Drugog svjetskog rata, bit će, kada se i ako strasti smire, možda za desetke godina, izvrstan primjer višeslojnosti i složenosti […]

Predsjednik Zoran Milanović učinio je gestu kojom je pokazao da razumije stanje hrvatskoga društva u kojemu je, malo-po-malo, ustašofilija ozbiljno zaprijetila ustavnim vrijednostima Hrvatske, a i važnim političkim načelima na kojima ne počiva samo Hrvatska, nego i cijeli moderni zapadni svijet.

Gledajući na televiziji, na svim programima, nove modno-retoričke eskapade predsjednice Grabar-Kitarović, nisam mogao ne sjetiti se trenutka kada je Ivan Pernar, naš mladi političar kojeg javnost, s punim pravom, svrstava u populiste, kroz lapidarnu rečenicu rekao jednu od najvećih mudrosti naše političke scene.

Zovemo je Koki ”Na faksu ju zovemo Koki i prava je štreberica. Na satu nekad žvače žvaku i dopisuje se ceduljicama.” Tim riječima su kolege sa doktorskog studija za portal 100posto opisali predsjednicu Grabar- Kitarović kao studenticu.

Tko je Nečastivi? Kakav mu je kroki? Kroki (francuski: croquis) je brz i nedovršen crtež živog modela. Obično je gotov za nekoliko minuta nakon čega model promijeni pozu da bi se mogao nacrtati novi kroki kaže Wikipedija o šarmantnoj posuđenici iz francuskog jezika.

Slavko Goldstein, erudit, pisac, izdavač, filmski scenarist, antifašist, povjesničar, političar, nezaobilazna figura Hrvatske u 20. i na početku 21. stoljeća, napustio je zauvijek scenu na kojoj je odigrao tako puno vrijednih, za sve nas važnih uloga. U svojih gotovo devedeset godina ostavio nam je puno toga što vrijedi sačuvati u kolektivnoj memoriji naše zemlje.

Što je to ne-istina? Gospodin Andrija Hebrang ušao je onom slavnom izjavom o istini, neistini i laži u povijest hrvatske politike kao mjera iskrenosti i odgovornosti političara prema građanima. A letvicu je postavio zaista nisko.

Dostojno Europe Svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu obilježeno je u subotu 30. lipnja pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Za razliku od mnogih obljetnica iz naše, posebno novije povijesti, koje obilježavamo priredbama bliskim ”predstavama s pjevanjem i pucanjem”, kako su se označavale dernekolike priredbe još od vremena Ilirskog pokreta, program obilježavanja našeg članstva […]

Dvije referendumske inicijative, ona o otkazivanju Istanbulske konvencije i ona o promjeni izbornog sustava, dio su maskenbala u kojem su desni revolucionari stavili demokratske maske. Korištenjem demokratskih instrumenata žele ostvariti nedemokratske ciljeve i Hrvatsku nastaviti mijenjati u rigidno društvo utemeljeno na desničarskim idejama.

Ti već davni dani jedni su od najvažnijih u našoj i svjetskoj povijesti, dani kad je pobijeđeno možda najveće zlo u povijesti čovječanstva.

Hrvatska je u par dana izgubila dva uzorna čovjeka, vojnika i branitelja. General Petar Stipetić i brigadir Dražen Jakopec napustili su nas u kratkom razmaku. Po mnogo čemu različiti, ipak su vrlo slične sudbine.

Polemika koju su Beograd i Zagreb, Dačić u govoru u UN-u i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodili povodom sjećanja na holokaust, nastavak je ”rata drugim sredstvima” Srbije i Hrvatske.

Prva prevara, ona mala, gotovo nevažna, ali znakovita za našu javnu scenu, napravljena je u režiji. Gospodin Zvonimir Despot, kolumnist Večernjeg lista, opet se potvrdio kao ostrašćeni i neprofesionalni novinar, spreman javnosti prodavati rog za svijeću da bi udovoljio svom političkom aktivizmu.

Dana Gospodnjeg 25. siječnja 1077. godine car Svetog Rimskog Carstva Heinrich IV. stigao je sa svojom vojskom u Canossu, mjesto u današnjoj Italiji, gdje se u tamošnjem velebnom dvorcu bio sklonio Papa Grgur VI.  Tome je prethodila velika politička bitka pape i cara za primat u carstvu, posebno za pravo imenovanja biskupa.

Negdje ranih osamdesetih prošlog stoljeća Bijelo dugme, kultni YU bend koji je obilježio mladost mnogih od nas, lansirao je hit posvećen tadašnjoj miliciji. ”Milicija trenira strogoću” orilo se diskačima širom bivše države ”da ne bude sve kako ja hoću”. Kasnije, u novoj hrvatskoj državi, relativno popularni bend Leteći odred napravio je prepjev te simpatične skladbe […]

Tko je Japa? Prijateljevanje s Ivicom Račanom bilo je privilegija i kad smo se slagali i kad smo se razilazili, pa ponovo nalazili. Ne samo jer sam imao prilike vidjeti kako radi i razmišlja jedan od naših najvažnijih političara nego i zbog brojnih, uzbudljivih partija preferansa. Kako je vodio politiku, tako je igrao preferans: oprezno, […]

Naši vodeći političari, dobar dio medija i javnosti ima kompleks Srbije. On je toliko jak da političari vuku za državu iracionalne i štetne poteze. Mjera hrvatstva postalo je ne koliko dobrog politika radi za Hrvatsku, već koliko štete želi Srbiji i Srbima, ne koliko se voli svoja hrvatska domovina, već koliko se ne voli Srbija.

Veleizdala ga pamet! Iz broja u broj Večernjaka Milan Ivkošić prokazuje i lovi veleizdajnike. Njegov vreli, lovački dah stalno je za mojim ovratnikom.

OTVORENO PISMO KOLINDI GRABAR-KITAROVIĆ, PREDSJEDNICI REPUBLIKE HRVATSKE Poštovana gospođo Predsjednice Republike Hrvatske, slobodan sam Vam se obratiti ovim otvorenim pismom jer je riječ o pitanju iz Vaše ustavne nadležnosti kao sukreatorice i suprovoditeljice vanjske politike Republike Hrvatske.

Olivier Messiaen, veliki francuski skladatelj (1908.-1992.), jedan od najvećih koje je Europa dala u 20. stoljeću, napisao je 1940. u nacističkom logoru u Zgoželecu (Poljska) ”Kvartet za kraj vremena”. To je jedno od njegovih najznačajnijih djela, kako zbog same glazbe, tako i zbog humane poruke koju nosi. Praizvedba je bila u siječnju 1941. na hladnoj […]

Zbor tužno, zbor ružno zbori Neki su dan župani svih stranačkih boja pohodili na Pantovčaku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Fotografija i izjave nakon sastanka neodoljivo podsjećaju na zborsko pjevanje. Iz složnih se grla, istina, nije se čulo ”U boj, u boj!”. Ni ”Va, pensiero” iz Verdijeva Nabucca, ni ”Partria oppressa!” iz njegova Macbetha. Vrli su župani, […]

Predsjednica ili prva dama Nedavno su svi naši dnevnici donijeli vijest o tome kako se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović igrala s djecom u vrtiću, ako se dobro sjećam, na Pagu. Lijepo. Šarmantno. Toplo. I većina njenih drugih programa okrenuta je ”malom čovjeku”.

Olivier Messiaen, veliki francuski skladatelj (1908.-1992.), jedan od najvećih koje je Europa dala u 20. stoljeću, napisao je 1940. u nacističkom logoru u Zgoželecu (Poljska) ”Kvartet za kraj vremena”. To je jedno od njegovih najznačajnijih djela, kako zbog same glazbe, tako i zbog humane poruke koju nosi. Praizvedba je bila u siječnju 1941. na hladnoj […]

Haos vs. kaos Josip Štolcer Slavenski, skladatelj-vizonar s početka prošlog stoljeća, jedan je od onih naših skladatelja čiju veličinu ne cijenimo dovoljno. Rođen u Čakovcu (1896.), studirao je glazbu u Budimpešti kod velikog Zoltana Kodalyja. Nakon studija vratio se u Hrvatsku, no ubrzo preselio u Beograd. Nije bio miljenik publike i kritike koja nije razumjela […]

Georg Friedrich Händel, velikan baroka, skladao je 1746. godine oratorij u tri čina nazvan po jednom od najvećih židovskih vojskovođa, legendarnom Judi Makabejcu. Juda Makabejac, ili Juda Čekić, bio je židovski svećenik iz II. stoljeća prije Krista koji je poveo ustanak protiv tiranske seleukidske vlasti i ostvario gerilskim ratovanjem velike pobjede nad nadmoćnijim neprijateljem.

Na Pantovčaku br. 241 stanuje Nečastivi. Tu je negdje, u šumi kraj zgrade koja dominira kompleksom Ureda Predsjednice. Možda u nekoj zaboravljenoj prostoriji tehničkih službi u podrumu glavne zgrade ili se možda skriva među jelenima, u krdu koje predvečer, ohrabreno mirom i gašenjem sunca i svjetala u lijepoj zgradi Ureda obilazi kompleks u potrazi za […]

Francuski skladatelj Ambroise Thomas skladao je 1868. godine operu ”Hamlet” na libreto Michaela Carrea i Julesa Barbiera prema djelu velikog Williama Shakespearea. Bila je to možda najveća uspješnica tog skladatelja, izvedena na pozornicama diljem Europe i Amerike.

U Hrvatskoj Ustav ni izdaleka ne uživa popularnost kao u nekim zemljama, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Ne samo da nemamo popularnih pjesama posvećenih Ustavu, ne samo da bismo ismijali nekog tko bi pjevao o Ustavu, nego o Ustavu malo vode računa i političari – oni koji bi se u svom djelovanju ponajprije tebali voditi […]

Svadba je svečanost kojom obitelj i prijatelji obilježavaju početak novog, zajedničkog života mladenaca. Bezbroj je različitih običaja, načina na koji se slavi ljubav i nada u sretan zajednički život. U glazbi je meni najdraže djelo koje za temu ima svadbenu svečanost briljantna ”Svadba” Igora Stravinskog.

Nestrpljivi navijači SDP-a i HDZ-a, dobro raspoređeni po medijima, a i sami stranački asevi, krenuli rušiti Most. Kritiziraju, čemu stručnjaci u Vladi, nerealne su reforme koje traže, cirkusiraju bespotrebnim pregovorima, što čekaju-zemlja propada, pa foto-sačekuše, osobne diskvalifikacije, plasiranje glasina u medijima…

Mislim da velika koalicija nije realna, ali i da je manje dobra od koalicije Mosta s jednom od dvije opcije. Glavni razlog takvog zaključka su odnosi njihovih čelnika i njihov politički profil te nedostatak kritične mase u vodstvima u obje velike stranke koja bi bila spremna na međusobne kompromise i velike reforme. Primjerice, kad sam […]

Johannes Brahms je tek u kasnom, 68. opusu predstavio svoju prvu, genijalnu simfoniju u c-molu. Skrupulozno je na njoj radio gotovo 14 godina. Kad je 1876. u Karlsruheu praizvedena, zlobnici su je, zbog neke daleke sličnosti glazbene građe zadnjeg stavka s IX. Beethovenovom simfonijom, nazvali Deseta Beethovenova

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Današnja politička situacija pred nadolazeće izbore asocira me na Verdijevu operu ”Moć sudbine”. Naručena od Opere u Sankt Petersburgu, praizvedena je 1862. i kasnije, u revidiranoj verziji, izvedena bezbroj puta šriom svijeta. Prekrasna uvertira emancipirala se i postala hit i na koncertnim podijima.

U ponedjeljak 7. rujna smo prenijeli (u rubrici Osvrt dana) komentar Sanje Modrić koji je naslovljen ”Hvala lijepo na politici preko leševa” (a objavljen je na portalu Novoga lista 2. rujna). Učinili smo to jer nas je zagolicala potreba Ive Josipovića da kaže kako, prema onomu što on zna, Tomislav Karamarko nije bio doušnik UDB-e. […]

Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Svaki narod ima svoje mitove i legende. I Hrvatska ima svoje, neke istinite, neke lažne. Neke slavne, na ponos i diku, druge šuplje, s ozbiljnim negativnim utjecajem na društvo. Odluka Ustavnog suda o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva tjera da razmislimo o nekim našim mitovima i legendama.

“Dies Irae” ili Dan gnjeva, tekst iz 13. stoljeća koji je, smatra se, napisao Tommasso da Celano, opisuje Sudnji dan ili Strašni sud, kako neki kažu. Taj zadnji, Sudnji dan, duše dolaze pred Božje prijestolje gdje se preispituje njihov život. Dobri su spašeni, a zli bačeni u vječni plamen.

Znam, već i površni poznavatelji glazbe s pravom će upitati što povezuje brilijantnu ”Istarsku suitu”, skladbu našeg skladatelja Natka Devčića i genijalnu kasnoromantičnu skladbu ”Also sprach Zarathustra”, op. 30 Richarda Straussa.” Istarsku suitu” Natko Devčić je napisao 1948. godine u tzv. nacionalnom stilu koristeći istarski folklor.

John Gay, engleski pjesnik i satiričar i skladatelj Johann Christoph Pepusch davne su 1728. godine napisali iznimno izvođenu i popularnu, kako je neki zovu, baladnu operu s nazivom Prosjačka opera. Zapravo, bila je to anti-opera, parodija na tada dominantnu i pomodnu tzv. talijansku operu. Opisujući događaje u zloglasnom zatvoru Newgate, koristeći popularne škotske narodne napjeve, […]

John Gay, engleski pjesnik i satiričar i skladatelj Johann Christoph Pepusch davne su 1728. godine napisali iznimno izvođenu i popularnu, kako je neki zovu, baladnu operu s nazivom Prosjačka opera. Zapravo, bila je to anti-opera, parodija na tada dominantnu i pomodnu tzv. talijansku operu. Opisujući događaje u zloglasnom zatvoru Newgate, koristeći popularne škotske narodne napjeve, […]

Dan je državnosti, ne farbajte Hrvatsku u crno! Moja domovina! Poetski usklik hrvatskih glazbenika koji su u najtežim trenucima agresije na Hrvatsku zapjevali o ljepoti naše zemlje srdaca punih ljubavi i želje za mirom.

Dan je državnosti, ne farbajte Hrvatsku u crno! Moja domovina! Poetski usklik hrvatskih glazbenika koji su u najtežim trenucima agresije na Hrvatsku zapjevali o ljepoti naše zemlje srdaca punih ljubavi i želje za mirom.

Dan je državnosti, ne farbajte Hrvatsku u crno! Moja domovina! Poetski usklik hrvatskih glazbenika koji su u najtežim trenucima agresije na Hrvatsku zapjevali o ljepoti naše zemlje srdaca punih ljubavi i želje za mirom.

Kad sam pred par godina u Knesetu, pred izraleskim parlamentarcima i preživljelim žrtvama Jasenovca rekao kao je ustaška zmija još tu među nama, tada nejaka i pritajena, ali opasna, arlauknuo je zbor dežurnih desničara. Ma koje ustaštvo, koje trice! To je domoljublje, ne ustaštvo, predsjednik nam je komunjara, srpski i britanski špijun, veleizdajnik! Razni despoti, […]

Etida, instrumentalna skladba namijenjena vježbanju određenih tehničkih elemenata, u djelima je nekih skladatelja postala puno više, vrhunsko umjetničko djelo. Među najpoznatijim etidama koje su se izdigle daleko iznad razine tehničkih vježbi i postale dio najprestižnijeg umjetničkog repertoara su Chopinove klavirske etide. Jedna od njih, ona koja nosi naziv ”Revolucionarna“ (br. 12. Op. 10) posebno mi […]

Piše mi moj prijatelj i urednik portala Drago Pilsel svakog utorka i pita jesam li dovršio kolumnu. Kaže: čita te jako puno ljudi. Razočarat ćeš ih… A ja nisam uvijek redovit pisac. Kažem: znaš Drago, putujem, pišem, pa studenti, pa politika….. Nekad preskočim, nekad ipak pred jutro iznjedrim tekst. Tako i sinoć. Kažem: Drago, osnivam […]

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića, ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

(Opaska uredništva: zbog spriječenosti autora, koji se nalazi u inozemstvu ponavljamo govor koji je predsjednik Josipović održao 2010., na početku mandata, na mjestu toga ustaškog logora smrti Jasenovac). Govor predsjednika RH Ive Josipovića na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša Jasenovca, 18. 4. 2010., Jasenovac

(Opaska uredništva: zbog spriječenosti autora, koji se nalazi u Turskoj gdje mu se upravo dodjeljuje počasni doktorat, a u povodu komemoracije u Jasenovcu, donosimo govor koji je predsjednik Josipović održao 2010., na početku mandata, na mjestu toga ustaškog logora smrti). Govor predsjednika RH Ive Josipovića na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša Jasenovca, 18. 4. 2010., […]

”Tea for Two” (Čaj za dvoje) je jedan od vrlo popularnih songova, nastao još davne 1925. godine kao dio mjuzikla ”No, no Nanette”. Autori, muzike i teksta, Vincent Youmans i Irving Caesar vjerojatno nisu ni slutili kakav su međugeneracijski, planetarni hit napisali. Do danas je napravljeno bezbroj verzija skladbe koja je korištena u filmovima, spotovima, […]

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito,  najizvođenijih klavirskih skladbi – Allegro barbaro. Nedugu, ali vrlo slavnu skladbu možete pronaći na YouTubeu u izvedbama koje jako variraju u trajanju, od onih koje se približavaju četriri minute,