In memoriam Jovan Pavlović

Dana 3. travnja 2014. godine u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu upokojio se u Gospodu Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan.

 

Mitropolit Jovan je rođen 1936. godine u slavonskom selu Medincima kod Podravske Slatine od oca Save i majke Julke. Nakon završene Bogoslovije Svetog Save u manastiru Rakovica diplomirao je 1963. godine na Bogoslovskom fakultetu Srpske pravoslavne crkve u Beogradu. Postdiplomske studije pohađao je na univerzitetima u Zapadnoj Njemačkoj.

Mitropolit Jovan je rođen 1936. godine u slavonskom selu Medincima kod Podravske Slatine od oca Save i majke Julke (…) Na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve 21. svibnja 1977. godine izabran je za episkopa lepavinskog i hirotonisan od patrijarha srpskog gospodina Germana. Godine 1982. postaje mitropolit zagrebački

 

Profesorsku službu vršio je u bogoslovijama u Prizrenu i Manastiru Krki, koji postaje njegovo drugo ognjište. Ondje je 1967. godine zamonašen, a nakon primanja jerođakonskog čina 1969. godine rukopoložen je u čin jeromonaha rukom episkopa dalmatinskog Stefana.

 

Na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve 21. svibnja 1977. godine izabran je za episkopa lepavinskog i hirotonisan od patrijarha srpskog gospodina Germana. Godine 1982. postaje mitropolit zagrebački.

 

Bio je član različitih komisija Svetog arhijerejskog sinoda SPC-a. Od 1982. -.92. godine predstavnik je Srpske pravoslavne crkve za međucrkvenu pomoć u Ženevi. Bio je direktor patrijaršijskog preduzeća Dobročinstvo. Administrirao je eparhijama slavonskom i gornjokarlovačkom. Bio je član Svetog arhijerejskog sinoda SPC-a u nekoliko mandata. U Pećkoj patrijaršiji 1990. godine predsjedavao je Svetim arhijerejskim saborom. Odlukom najvišeg crkvenog tijela 1994. godine povjereni su mu na staranje pravoslavni Srbi u Republici Italiji.

 

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora izabran je za predsjednika Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj te je u tom svojstvu potpisao Ugovor o odnosima Srpske pravoslavne crkve i Vlade Republike Hrvatske.

 

Cijelog svog arhipastirstvovanja naročitu ljubav posvećuje manastiru Lepavini, obnavljanju i utvrđivanju crkveno-duhovnog života povjerene mu eparhije.

Redakcija portala autograf.hr iskazuje zahvalnost ovom velikom čovjeku, izražava sućut svim pravoslavnim vjernicama i vjernicima mitropolije, Republike Hrvatske te cijele SPC i obnavlja odluku donesenu prilikom pokretanja portala da će se na ovoj stranici zagovarati istinski ekumenizam, bratstvo i pomirenje

 

Posebnom pažnjom i jevanđelskom odgovornošću unapređuje odnose s Rimokatoličkom crkvom u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, ali i s drugim vjerskim zajednicama. Upravo zbog neumornog djelovanja na polju njegovanja međureligijskog dijaloga i vjerske tolerancije 2012. godine dobitnik je nagrade Hrvatskog helsinškog odbora.

 

Otvaranjem Muzeja Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu čuva od zaborava bogato nasljeđe pravoslavnih Srba na ovim prostorima stečeno u prošlosti, a vizionarskim djelom osnivanja Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu stvara preduvjete za izgledniju budućnost srpske pravoslavne omladine u Hrvatskoj.

 

(Prenosimo s portala Mitropolije zagrebačko-ljubljanske)

 

 

***

 

Redakcija portala autograf.hr iskazuje zahvalnost ovom velikom čovjeku, izražava sućut svim pravoslavnim vjernicama i vjernicima mitropolije, Republike Hrvatske te cijele SPC i obnavlja odluku donesenu prilikom pokretanja portala da će se na ovoj stranici zagovarati istinski ekumenizam, bratstvo i pomirenje.

 

A sada prenosimo poruku predsjednika Ive Josipovića:

Ivo Josipović: ”Imao sam zadovoljstvo i čast poznavati mitropolita Jovana, susretati se s njim u proteklim godinama moga mandata. Želim prije svega istaknuti njegove ljudske vrline: dobrohotnost, tolerantnost, razboritost, plemenitost, mudrost i dobrotu (…) Duboko sam uvjeren da će svi naši građani, posebno pravoslavni vjernici, poštovanog mitropolita Jovana pamtiti kao osobu koja je javni i duhovni život oplemenila istinskom ljudskošću”

 

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je sućut mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj povodom smrti mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana Pavlovića sljedećeg sadržaja:

 

“S velikom žalošću primio sam vijest o smrti poštovanog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, gospodina Jovana Pavlovića.

 

Imao sam zadovoljstvo i čast poznavati mitropolita Jovana, susretati se s njim u proteklim godinama moga mandata. Želim prije svega istaknuti njegove ljudske vrline: dobrohotnost, tolerantnost, razboritost, plemenitost, mudrost i dobrotu. Osobito pamtim naš zadnji susret, uoči pravoslavnog Božića, kada sam ga posjetio da mu čestitam blagdan. U dužem razgovoru mitropolit se prisjećao svog životnog puta. Impresionirao me svojim širokim obrazovanjem, znanjem, iskustvom i dobrotom.

 

Mitropolit Jovan je u teškim ratnim i poslijeratnim vremenima promišljeno, mudro i hrabro svojim svijetlim primjerom trasirao put za miran i dostojanstven život u Hrvatskoj, posebno naših sugrađana Srba i Srpske pravoslavne crkve. Svojom koncilijantnošću, otvorenošću prema državnim institucijama i spremnošću za suradnju na dobrobit Hrvatske, svojim ekumenskim i međuvjerskim nastojanjima, obilježio je i obogatio ovo naše doba.

 

Duboko sam uvjeren da će svi naši građani, posebno pravoslavni vjernici, poštovanog mitropolita Jovana pamtiti kao osobu koja je javni i duhovni život oplemenila istinskom ljudskošću.

 

U ovim trenucima tuge izražavam iskrenu sućut svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve i svima koji su cijenili mitropolita Jovana kao duhovnog vođu, kao dobrog i mudrog čovjeka”, stoji u pismu sućuti predsjednika Josipovića.

    •  Život i djelo kardinala Franje Kuharića
    •  Promišljanje o rimskom biskupu u okviru zajedništva krščana
    •  Nina Simone: Roman
    •  Knjiga mojih života
    •  Gabrijela ne smije umrijeti
    •  Alikvot
    •  Aktovka
    •  Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću
    •  Sarina druga ljubav
    •  Narodni preporod u Istri (1860 – 1907)

> Svi tekstovi ovog autora