autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Autoceste se mogu spasiti i bez monetizacije! Evo ideje…

AUTOR: Autograf / 17.10.2013.

HSLS izrazio je na konferenciji za novinare u srijedu protivljenje najavljenoj monetizaciji autocesta i umjesto toga predlaže restrukturiranje HAC-a i ARZ-a koje bi u konačnici trebalo rezultirati njihovim spajanjem

 

Smatraju da monetizaciju ne treba sprovesti jer ćemo pored dugova morati platiti i ukalkuliranu zaradu monetizatora, a rizik vezan uz planirani promet ostaje na državi.

 

‘Već sada na autocesti Zagreb – Macelj imamo uglavljenu stavku u ugovor prema kojem država pokriva financijski manjak ako promet ne bude na određenoj planiranoj razini’, kazao je Josip Budimir, glavni ekonomski strateg HSLS-a.

 

U HSLS-u drže da bi restrukturiranje trebalo napraviti tako da se spoje HAC i ARZ, nakon čega bi se morao promijeniti i sustav naplate pa bi umjesto ljudi na kućicama imali vinjete, a na kraju bi trebalo napraviti i financijsko restrukturiranje, odnosno reprogramiranje kreditnih obveza.

 

‘Slovenci imaju 600 kilometara autocesta, a imaju deset puta veći prihod od Hrvatske. Za to su zaslužne vinjete. Kod nas na sustavu naplate radi 850 ljudi. HAC ima 3,2 zaposlena po km autoceste, ARZ 4,2 dok je, primjerice, u BINA Istri 1,5, a u Autocesti Zagreb–Macelj 2,2. EU standard je 1,8 zaposlenih i jasno da promjena mora doći i u tom dijelu’, istaknuo je Vladimir Ferdelji.

 

Spajanjem ARZ-a i HAC-a i smanjenjem broja zaposlenih na dva zaposlena po kilometru ceste uštedjelo bi se 240 milijuna kuna godišnje, a sinergijom u operativnim troškovima još dodatnih 60 milijuna. Smatraju da bi se uvođenjem vinjeta povećao promet i prihod od cestarina za oko 180 milijuna kuna.

 

Višak zaposlenih kojih je prema njihovoj procjeni oko 1200, trebalo bi zbrinuti kroz otpremnine, a nekima bi se omogućilo da određenu vrstu poslova i dalje obavljaju za HAC kroz outsourcing.

 

HSLS-ovci napominju da će i u slučaju monetizacije i restrukturianja biti viška zaposlenih, oko kojih će se morati povesti briga, i da je bolje da to napravi država nego monetizator koji neće doći kako bi socijalno nekoga zbrinuo, već zbog profita.

 

Prenosimo s t.portala (Vedran Brkulj)

 

Još tekstova ovog autora:

     Život i djelo kardinala Franje Kuharića
     Promišljanje o rimskom biskupu u okviru zajedništva krščana
     Nina Simone: Roman
     Knjiga mojih života
     Gabrijela ne smije umrijeti
     Alikvot
     Aktovka
     Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću
     Sarina druga ljubav
     Narodni preporod u Istri (1860 – 1907)

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija