autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko blizu slobode

AUTOR: Marko Barišić / 24.10.2013.

Europska unija zadnjih dana pojačava pritisak na ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da oslobodi bivšu premijerku i oporbenu čelnicu Juliju Timošenko iz zatvora u kojemu se nalazi od 2011. godine.

Njezin izlazak na slobodu postavili su kao uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji bi Ukrajina trebala potpisati s EU-om na summitu u Vilniusu krajem studenoga ove godine.

Janukovič je spreman pustiti Juliju Timošenko na liječenje u Njemačku, ali i dalje odbija potpisati njezino pomilovanje. Ako bi napustila zemlju pod tim uvjetima, to znači da bi se nakon oporavka u Njemačkoj morala vratiti na izdržavanje ostatka zatvorske kazne. Uz to, time bi se onemogućio njezin eventualni ponovni politički angažman.

Janukovič je na predsjedničkim izborima u veljači 2010. tijesno pobijedio Juliju Timošenko. Dobio je 46,95, a njoj je pripalo 45,47 posto glasova. Žalila se da je pokradena, ali sudovi to nisu prihvatili. Zemlja je tada bila podijeljena. Istok je glasovao za proruskog Janukoviča, a zapad te države bio je za prozapadno usmjerenu Juliju Timošenko.

Nedugo nakon izbornog poraza ukrajinska istražna tijela podnijela su optužnicu protiv nje zbog zlouporabe ovlasti u vrijeme dok je bila premijerka. Pritvorili su je i osudili na 7 godina zatvora zbog plinskih ugovora s Rusijom. U pripremi su i druge optužnice.

Zapad je od početka tvrdio kako je riječ o političkom progonu čelnice najjače oporbene stranke u ukrajinskom parlamentu. Europski sud za ljudska prava također je ocijenio kako je njezino pritvaranje bilo ”proizvoljno i nezakonito”. Sama Julija Timošenko kazala je da je sudski proces protiv nje Janukovičev manevar kako bi ju se uklonilo s političke scene.

Viktor Janukovič i Julija Timošenko već su dugo u političkom ringu. Krajem devedesetih bili su zajedno dio vladajućih struktura u vrijeme Leonida Kučme, ukrajinskog čelnika još iz sovjetskog razdoblja. Julija Timošenko je, međutim, istupila iz vlasti i s Viktorom Juščenkom, kojemu je bila zamjenica u ministarstvu energetike, postala glavna oporbena snaga tadašnjim strukturama. Janukovič je pak određen za Kučmina nasljednika.

Nakon izbora 2004., na kojima je Janukovič dobio nešto više glasova od Juščenka, zbog sumnje u izbornu prijevaru izbila je ”narančasta revolucija”, koja je zbacila stare strukture. Na vlast su tada došli Juščenko i Julija Timošenko, a Janukovič je sa svojom Strankom regija otišao u oporbu. Međutim, ubrzo su slijedile svađe, a na kraju i politički razlaz nekad bliskih suradnika Juščenka i Julije Timošenko. Potom se dogodilo i političko zbližavanje nekadašnjih rivala Juščenka i Janukoviča.

Julija Timošenko ostala je na brisanom prostoru, potom izgubila izbore, i na kraju završila u zatvoru. Reklo bi se da je riječ u uhodanom mehanizmu u dijelu tranzicijskih zemalja s bivših sovjetskih prostora u kojima se demokratski uzusi tek trebaju razviti, a neovisno sudstvo profunkcionirati.

Zanimljivo, Janukovič je kao mladić dva puta bio u zatvoru. Tijekom srednje škole 1967. zbog krađe su ga osudili na tri godine, ali je izašao ranije. Nakon nekoliko godina, 1970., zbog teškog tjelesnog ozljeđivanja ponovno je otišao u zatvor, tada na dvije godine. Bio je elektrozavarivač u metalurškom kombinatu. Školovao se uz rad i napredovao u strukturama Komunističke partije. Završio je Politehnički fakultet u Donjecku, 1997. postao je gubernator te oblasti.

Julija Timošenko je pak svoju prvu veću količinu novca zaradila krajem osamdesetih u vrijeme perestrojke, kada je s pozajmljenih 5 tisuća rubalja otvorila lanac videoteka. Potom je poljoprivrednike iz rodnoga grada Dnjepropetrovska opskrbljivala naftom tijekom raspada SSSR-a. Poslije se prebacila na trgovinu plinom. Već sredinom devedesetih bila je jedna od najbogatijih poslovnih žena u Ukrajini. Zvali su je ”plinska princeza”.

Janukovič će u sljedećim tjednima morati donijeti odluku. Ako želi posebno partnerstvo s EU-om, dio kojega je i Sporazum o slobodnoj trgovini, morat će pomilovati Juliju Timošenko. Briselski su mu izaslanici prije nekoliko dana jasno poručili kako se nikakvi sporazumi neće potpisati ako se prvo ne riješi njezin slučaj. A oni očekuju i puštanje na liječenje u Njemačku i pomilovanje.

Još tekstova ovog autora:

• EU odbacio ruski veto na države bivšega SSSR-a
• Kina i Japan na rubu sukoba zbog otočja u Pacifiku
• Angela Merkel dogovorila veliku koaliciju sa SPD-om
• Škoti objavili vodič za neovisnost zemlje
• Prosvjednici u Ukrajini traže pridruživanje EU-u
• Dogovor velesila i Irana o nuklearnom programu
• Obamino pismo Karzaiju za novi sigurnosni pakt
• Berlusconi nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora
• Pakistanki Malali Yousafzai dodijeljena nagrada Saharov
• Al Qaida udarila na iransko veleposlanstvo u Bejrutu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: Ostalo, Svijet, Vijesti iz Unije
Oznake: Julija Timošenko, Marko Barišić, plinska princeza, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Ukrajina, Viktor Janukovič, Viktor Juščenko

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".