autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Vladina politika vodi u produbljivanje krize

AUTOR: Marijana Matković / 06.11.2013.

Europska komisija u utorak je ublažila prognoze o očekivanome gospodarskom padu u 2013. za Hrvatsku, s prvotnih 1 % na 0,7 %, no procjenjuje se da će u iduće tri godine rasti deficit opće države te javni dug, slijedom čega ulazimo u Proceduru prekomjernog deficita. Potvrdio je to u utorak i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavio jesenske ekonomske prognoze za 2013., 2014. i 2015. godinu.

Prema tim projekcijama deficit opće države ove će godine iznositi 5,4 % BDP-a, dok se u proljetnim prognozama očekivalo 4,7 %. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 %, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 % BDP-a. Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnoga duga, pa sad očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 % BDP-a, iduće godine 64,7 %, a u 2015. porast na 69 %, izvijestila je Hina.

Za nas ništa novo i neočekivano, kaže za autograf.hr saborski zastupnik HDZ-a Đuro Popijač, inače bivši ministar gospodarstva u Vladi Jadranke Kosor (2010.-2011.), koji je uvjeren da ćemo – zbog loših i teško ostvarivih mjera kojima Vlada planira odgovoriti na prekomjerni dug – biti ne samo pod paskom EK-a, nego i dobivati upozorenja, a vjerojatno i određene kaznene mjere.

”To će nesumnjivo imati značajne posljedice na svakodnevni život građana, ali i na gospodarstvo, počevši od visokih kamata i cijene kapitala, što će dodatno onemogućiti investicije i pokretanje gospodarskih kretanja. Ne treba niti govoriti koliko je to loše, s obzirom na to da poslovni subjekti u Hrvatskoj već sada jedva preživljavaju”, kaže Popijač. Uz mjere koje najavljuje Vlada ”ne postoji ni temeljni preduvjet da nam uskoro bude bolje”, tvrdi.

”Svest ćemo se na to da se veselimo samo tomu da projekcije pada gospodarstva i nisu tako loše kao što se očekivalo, jer bez rasta od tri do četiri posto sigurno nema oporavka i izlaska iz recesije”, smatra bivši HDZ-ov ministar.

Na pitanje što bi osobno učinio da je danas u Vladi, podsjeća kako je Vlada u mandatu dok je bio ministar donijela mjere gospodarskog oporavka koje su u dva kvartala bilježile polagani rast, a u trećem nulu, što je današnjoj vlasti nedostižno.

”To je direktna posljedica poskupljenja energenata, porezne presije i loše klime u kojoj posluju poduzetnici”, kaže naš sugovornik. Uvjeren je da nam slijedi nastavak velike nezaposlenosti, odnosno nedostatno otvaranje novih radnih mjesta, osobito u privatnom sektoru, što će dovesti do daljnjeg pada standarda i posljedično opet do rezanja troškova u javnom sektoru. ”Očekuje nas drastično smanjenje plaća i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, a vjerojatno i problemi s isplatom mirovina”, procjenjuje.

Da će biti teško, nedavno je dao naslutiti i ministar financija Slavko Linić, koji je ovih dana ocijenio da puno toga ovisi o tome hoće li nam EK odobriti trogodišnji rok za prilagodbu deficita ili će zahtijevati da taj rok potraje maksimalno dvije godine, što bi moglo značiti da mjere moraju biti puno oštrije. No, dok u Vladi i dalje inzistiraju na štednji, značajan broj stručnjaka oštro se tomu protivi.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže za autograf.hr kako mjere suzbijanja prekomjernog deficita ne bi trebale imati veze s rezanjem troškova, odnosno plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, te da narod time ne treba plašiti.

”Prekomjerni deficit nije nikakav bauk, napokon, tim je mjerama dosad obuhvaćeno 17 zemalja EU-a, pa Hrvatska nije iznimka. Ne treba plašiti ljude i zbog toga što će Hrvatska vjerojatno dobiti trogodišnje razdoblje kao rok za prilagodbu deficita, pa ne bi trebalo biti dramatičnih udara”, ocjenjuje. Po njemu, glavni razlog zbog čega se Hrvatska sada nalazi u takvoj situaciji jest pogrešna Vladina politika.

”SAD su nedavno kritizirale Njemačku zbog odricanja od potrošnje i inzistiranja na izvozu, što je izazvalo produbljivanje krize u ostalim zemljama. Njemačka sada možda i ima neke pozitivne efekte, no sigurno će s vremenom osjetiti probleme zbog takve politike. I u Hrvatskoj će se, ako vlast ustraje na takvoj politici, samo produbljivati kriza”, uvjeren je Sever. Jedan od vodećih hrvatskih sindikalaca vrlo jasno približio se stavu koji ističe i Ljubo Jurčić, nezavisni ekonomist, o tome da se put izlaska iz krize treba tražiti u novim modelima rasta na prihodovnoj strani proračuna. U pet sindikalnih središnjica takav stav zastupaju još od početka ove godine.

”To može biti kratkoročna prenamjena sredstava ili možda zaduživanje, s time da se sredstva usmjere direktno u proizvodnju. Nažalost, Vlada i dalje ne najavljuje nikakve ozbiljne mjere. Ako ne namjerava promijeniti smjer, sigurno je da nas čeka produbljivanje krize”, zaključuje Sever.

Još tekstova ovog autora: