autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Bijenale D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic

AUTOR: Nina Ožegović / 16.11.2013.

U Muzeju suvremene umjetnosti jučer je predstavljen projekt Bijenala suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, koji je u međunarodnim razmjerima prepoznat kao promotor regionalnih kulturnih vrijednosti. Projekt je proglašen europskim kulturnim događajem 2011. godine, dobio je i UNESCO-ovo pokroviteljstvo, a o njemu su izvještavali brojni elektronički i tiskani mediji, primjerice CNN, Rai 1, New York Times, Süddeutsche Zeitung i Washington Post. Također, prezentiran je i u stručnim časopisima Art Forum i Flash Art te drugima.

U Zagrebu su predstavljena tri dokumentarna filma o Bijenalu i 30 fotografija radova, postavljenih u skloništu Atomske ratne komande u Konjicu, gdje se održava Bijenale, te Knjiga projekta, a o projektu su govorili kustosi Başak Senova i Branko Franceschi.

”Prvi film predstavlja Atomsku ratnu komandu (ARK), čuveno Titovo sklonište za slučaj nuklearnog napada na SFRJ”, rekao je Franceschi, i dodao da u filmu govore svjedoci, zaposlenici ARK D-0, povjesničari i vojni stručnjaci. ”Sljedeća dva filma kroz razgovore s umjetnicima, kustosima i organizatorima i uz snimke umjetničkih radova predstavljaju prvi, odnosno, drugi ciklus projekta, fotografije prezentiraju cikluse projekta, a Knjiga na najiscrpniji način ujedinjuje oba projekta”, objasnio je Franceschi.

Bijenale suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic održava se u nekadašnjem skloništu Atomske ratne komande (ARK) u Konjicu, koje je između 1953. i 1979. godine u najvećoj tajnosti izgradila jugoslavenska vojska s budžetom većim od četiri i pol milijuna dolara. Utemeljitelj je Bijenala Edo Hozić, a projekt je pokrenut s idejom da se taj golemi prostor od nekoliko tisuća četvornih metara, nalik na labirint, sa 350 soba, zaštiti od propadanja i da se ”tom sablasnom mjestu udahne novi život i pretvori ga se u muzej suvremene umjetnosti D-0 ARK”.

S druge strane, spašavanjem bunkera od propadanja omogućilo bi se istraživanje Atomske ratne komande (ARK) koja ”je važan toponim našeg zajedničkog kulturno-povijesnog nasljeđa i globalne epohe hladnog rata, pogotovo zato što su mnogi spomenici iz bivšeg političkog sustava uništeni tijekom i nakon završetka posljednjeg rata”.

U tom tzv. Titovu bunkeru trajno je postavljeno 80 umjetničkih radova 68 umjetnika iz 28 zemalja svijeta, a među njima i djela hrvatskih umjetnika – Igora Grubića i Lane Čmajčanin, Tine Gverović, Vlatke Horvat, Davida Maljkovića, Dalibora Martinisa, Darija Šolmana, Ede Murtića, Nemanje Cvijanovića i Davora Miškovića te Renate Poljak.

Govoreći o važnosti projekta Bijenala suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, Franceschi je naglasio kvalitetu izložaba, koje su pobudile velik međunarodni interes i time stvorile mogućnost ostvarenja krajnjeg cilja projekta.

”Najveća je važnost projekta u tome što izvan kulturnog centra, spašavajući jedan od globalno najmarkantnijih spomenika epohe hladnog rata, zasniva novu muzejsku instituciju jedinstvenog tipa – hibrid vojnog muzeja i muzeja suvremene umjetnosti”, naglasio je kustos Franceschi. Taj projekt, dodao je, nudi i novi model održive muzejske institucije, koja ima i ambiciju poslužiti kao jedan od zamašnjaka nove ekonomije.

Još tekstova ovog autora:

• Uzbudljiv Argentinski roman
• "Rat slikama" Sandre Vitaljić
• Raos suzavcem po slobodi i demokraciji
• Roman majstora krimića Thomasa Engera
• Kazališnim aktivizmom protiv nasilja
• Garcíjina predstava ''Psima ulaz zabranjen''
• Sajam knjiga u Puli
• Naknada piscima za posuđivanje knjiga
• Novi roman Mirka Kovača ''Vrijeme koje se udaljava''
• Prikazan film Jasmile Žbanić o silovanjima u Višegradu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: Kultura, Likovna umjetnost
Oznake: Art Forum, autograf.hr, Bijenale suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, CNN, Flash Art, Hrvatska, kultura, Muzej suvremene umjetnosti, New York Times, Nina Ožegović, UNESCO, Washington Post

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".