Svjetski etos za osnovne škole (1)

Priručnik se definira kao ”knjiga koja sadrži praktične obavijesti i upute o nekoj struci ili znanju“. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića za pojam ”etos” donosi značenja: moral, ćudoređe, karakter, običaj (usp. etika).

”Priručnik svjetskog etosa za osnovne škole”, urednika Alena Kristića, nastao je u sklopu sada već dvogodišnjeg projekta TPO Fondacije iz Sarajeva, čiji je cilj kontekstualna promocija svjetskog etosa u obrazovnim strukturama i procesima Bosne i Hercegovine.

Nakon uspješne kontekstualne promocije svjetskog etosa u četiri županije na razini srednjih škola – Tuzlanskoj, Sarajevskoj, Zeničko-dobojskoj i Hercegovačko-neretvanskoj – ovaj priručnik najavljuje početak procesa kontekstualne promocije svjetskog etosa i u osnovnim školama naše zemlje.

Želja mi je da ovaj i druge priručnike svjetskog etosa upozna što više nastavnika/ca i učenika/ca u Bosni i Hercegovini, ne bi li se i u njoj, upravo putem mladih, dogodio tako prijeko potreban ”etički zaokret”, a time i pozitivni preokret u svim sferama našeg društva, nadasve politici, ekonomiji, kulturi i religiji

Pored ”Riječi urednika” i ”Deklaracije o svjetskom etosu” Parlamenta svjetskih religija, priručnik se sastoji od teorijskog dijela naslovljenog ”Svjetski etos kao odgojno-obrazovni projekt: teorijski pristup”, i praktičnog dijela pod naslovom ”Svjetski etos kao odgojno-obrazovni projekt: praktični pristup”.

U sklopu teorijskog dijela smješten je tekst ”Potencijali učenja o etičkim vrijednostima u školama Bosne i Hercegovine kroz prizmu svjetskog etosa” Izeta Numanovića, Sedžide Hadžić i Monje Šuta-Hibert.

Praktični dio sastoji se od rada Alena Kristića ”Svjetski etos u osnovnim školama – Scenariji školskih sati s nastavnim materijalima” i rada Julie Willke ”Tebe se pita! – Etičko ponašanje u svakidašnjici”.

Velikom grčkom filozofu Sokratu (469.- 399.) pripisuje se misao: ”Znanje je podloga morala: čovjek mora znati što je dobro, pa će i sam biti dobar.”

”Priručnik svjetskog etosa za osnovne škole” kao da se držao te Sokratove misli. S jedne strane donosi razmišljanja i time omogućuje upoznavanje s osnovnim etičkim vrijednostima, koje su zajedničke ne samo svim svjetskim religijama, nego i svim filozofijskim i etičkim tradicijama humanističkog usmjerenja. A s druge strane kroz različite vježbe nastoji potaknuti praktično usvajanje i primjenu tog znanja u konkretnim životnim situacijama.

U jednom starom epu kaže se: ”Ni država, ni vladar, ni palica u ruci redara ne vladaju nad čovjekom. Samo moralni zakoni štite ljude od ljudi.”

Velikom grčkom filozofu Sokratu (469.- 399.) pripisuje se misao: ”Znanje je podloga morala: čovjek mora znati što je dobro, pa će i sam biti dobar”

Budući da je Bosna i Hercegovina zemlja različitih naroda, religija i kultura, autor smatra kako država, ma kako bila uređena, i zakoni, ma kako bili formulirani, nisu u stanju sami po sebi štititi ljude od ljudi, nego da kroz obrazovanje i odgoj treba etički osnažiti sve osobe, posebno mlade, kako bi na osnovi njihove etičke osviještenosti i dobrovoljnog zalaganja za dobro država i postojeći zakoni bili učinkoviti i na dobrobit svih ljudi.

Odgoj i obrazovanje počinju u obitelji, a nastavljaju se u vrtićima i osnovnim školama. Osnovne škole su bitne, pa je važno da se u njima učenici upoznaju s osnovnim etičkim vrijednostima ne samo svoje skupine, nego i drugih i da pritom – upravo to je specifičnost koncepcije svjetskog etosa – otkriju etičku srodnost s drugima kao dobrodošlu platformu zajedničke suradnje oko humanizacije društva.

Alen Kristić zna i uvjeren je kao i poljski književnik Stanislaw Jerzy Lec (1909.-1931.): ”Salto morale je opasniji od salto mortale”. Štoviše, ne samo opasniji nego i zahtjevniji jer ”salto morale”, dakle ”etički zaokret”, podrazumijeva dugotrajan proces promjene ukorijenjenih mentaliteta i raspirivanje etičke svijesti na osobnoj i kolektivnoj razini bez čega je nezamisliva stvarna preobrazba jednog društva ili jedne civilizacije.

Zato se Alen Kristić i potrudio urediti ovaj, ali i slične priručnike iz polja svjetskog etosa. Želja mi je da ovaj i druge priručnike svjetskog etosa upozna što više nastavnika/ca i učenika/ca u Bosni i Hercegovini, ne bi li se i u njoj, upravo putem mladih, dogodio tako prijeko potreban ”etički zaokret”, a time i pozitivni preokret u svim sferama našeg društva, nadasve politici, ekonomiji, kulturi i religiji.

Samo će iz nove etičke klime moći izniknuti nove paradigme političkih, ekonomskih, kulturnih, nacionalnih i religioznih odnosa za kojima ne vapi samo naša zemlje nego i čitava Europa, zapravo cjelokupna ljudska civilizacija

Duboko sam uvjeren da će integracija svjetskog etosa u sve školske predmete i sam školski život dodatno osnažiti nastojanje nastavnika/ca da mladim ljudima posreduju etičku motivaciju i etičke kompetencije potrebne da već sada u školskim klupama i za koju godinu na odgovornim društvenim pozicijama unesu novu etičku klimu u našu zemlju.

A samo će iz nove etičke klime moći izniknuti nove paradigme političkih, ekonomskih, kulturnih, nacionalnih i religioznih odnosa za kojima ne vapi samo naša zemlje nego i čitava Europa, zapravo cjelokupna ljudska civilizacija.

Da to uvjerenje nije isprazno, govori i sam profil pedagoške koncepcije svjetskog etosa u kojoj se na dopadljiv način uzajamno osnažuju komponente etičkog učenja, mirovnog odgoja i dijaloga kultura i religija.

Nisu li upravo to one fundamentalne etičke kompetencije o kojima ovisi ”etički zaokret” i temeljem njega pozitivna općedruštvena preobrazba, i to ne samo u našoj zemlji?

(Nastavlja se).