Ako ne može drugačije, poravnajte HRT bagerom

Javna kuća HRT, financirana javnim novcem, od vanjske produkcije je za 600 tisuća kuna (480 tisuća kuna + PDV) nabavila seriju pod nazivom ”Je li moglo drugačije”, koja se bavi privatizacijom u Hrvatskoj.

Netko naivan pomislio bi da je riječ o istraživačkom radu što ima za cilj proniknuti razmjere štete koju je Hrvatska podnijela u prvom poluvremenu pljačke stoljeća i, naravno, bio bi potpuno u krivu.

Međutim, ostavimo sadržaj serije za sada po strani, nešto o tome reći ćemo kasnije.

Bacimo se na aktere ove nabave, na proces kojim je serija nabavljena i na svojevrsni zid šutnje koji je novinar Saša Paparella uspio preskočiti nakon tri mjeseca rada.

HRT je, dakle, seriju nabavio od producentske tvrtke Dinaten projekt, a scenaristica i redateljica serije Ivana je Kovač. Ivanu Kovač od ranije pamtimo kao Ivanu Šikić. Bivša je to novinarka HRT-a, čije ime se razvlačilo po novinama zbog njezine intimne veze s pripadnikom zagrebačkog podzemlja Davorom Zečevićem.

Eskalacija za kraj: kad bi HRT poravnali bagerom i napravili tamo veliki parking, najveću štetu ne bi trpjelo informiranje javnosti

Nepunih godinu dana nakon što je Zečević ubijen, Šikić se udala za suvlasnika zagrebačkog bara Khala Joška Kovača. Njezin suprug (bio) je važan igrač u vlasničkoj strukturi produkcijske kuće koja je proizvela seriju ”Je li moglo drugačije”.

Vlasnik Dinaten projekta, naveo je u svom članku novinar Paparella, tvrtka je ”KAC consulting, koja je u vlasništvu zagrebačke tvrtke KoSol taurus, čiji je pak direktor ranije bio Joško Kovač, Ivanin suprug i nekadašnji direktor Karlovačke banke, a prijašnji vlasnik KAC consultinga je tvrtka Maksimalni učinak, kojem je vlasnica sve do 2016. bila Ivana Kovač”.

Hrvatska radiotelevizija seriju nije nabavila putem uobičajenim za nabavu od vanjskih produkcija, koji bi uključivao Povjerenstvo za odabir vanjske produkcije.

O kupnji su odlučivala dva čovjeka, čija imena je HRT javnosti otkrio tek nakon intervencije povjerenice za informiranje Anamarije Muse. Kad je novinar Paparella tražio da HRT otkrije tko je odlučio o nabavci, s javne televizije su mu odgovorili da to ne mogu otkriti zbog bojazni da će prekršiti Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Kad se zbog naloga povjerenice za informiranje više nije moglo vrdati, HRT je morao obznaniti da su odluku o nabavci donijela dva čovjeka – Bruno Kovačević i Jozo Barišić.

Najprije su Barišić, u svojstvu ravnatelja Poslovne jedinice Program te Kovačević, u svojstvu ravnatelja Poslovne jedinice Produkcija, predložili da se od privatne produkcije otkupi ponuđena serija, a potom je Bruno Kovačević, ovaj put u svojstvu glavnog urednika HTV-a 1, prihvatio svoj i Barišićev prijedlog.

Serija je ”Je li moglo drugačije”, koju je otkupio HRT za 600 tisuća kuna, počinje rečenicom Borislava Škegre ”da je privatizacija spasila Hrvatsku”

– Dobili smo seriju u kojoj se samo reda glava za glavom, ustvrdila je o nabavljenom materijalu Neda Ritz na sjednici Programskog vijeća HRT-a.

Emisija je, naime, snimana u interijerima i uglavnom se radi o razgovorima s akterima privatizacije. Poznavatelji TV produkcije odmah će zapitati: A što je tu moglo koštati 450 tisuća kuna?

Naravno, odgovor neće dobiti, kao što niti članovi Programskog vijeća HRT-a ”nisu mogli dobiti konkretnu informaciju o seriji”, iako su ”na svojoj sjednici ispitivali po kojem je natječaju taj serijal otkupljen, koliko košta, zbog čega se preferira vanjska proizvodnja na štetu one u kući”.

A sad, pređimo na sadržaj. Serija, citiramo Paparellu, ”započinje rečenicom da je privatizacija spasila Hrvatsku, a izgovara ju – Borislav Škegro”.

Autori su, između ostalog, razgovarali i sa Miroslavom Kutlom, tajkunom i kriminalcem koji je žario i palio devedesetih, kao i sa cijelom plejadom drugih aktera privatizacije.

Usput rečeno, Kutle je bio jedan od gostiju na vjenčanju Joška Kovača i Ivane Šikić.

Televizijska kritičarka Zrinka Pavlić kasnije će o seriji napisati: ”Sugovornici koji se smjenjuju za dvije stolice u istoj prostoriji, Ivić Pašalić, Miroslav Kutle i još par zvučnih imena, kameri objašnjava kako u pretvorbi, a pogotovo u njihovu sudjelovanju u njoj – nije bilo ničega spornog”.

Pitanje koje treba postaviti jest: kome je takva serija trebala i zbog čega se dvojac s vrha javne televizije baš za nju odlučio?

Netko naivan pomislio bi da je riječ o istraživačkom radu što ima za cilj proniknuti razmjere štete koju je Hrvatska podnijela u prvom poluvremenu pljačke stoljeća i, naravno, bio bi potpuno u krivu

Za kraj, valja istaknuti napomenu novinara Paparelle o ”pritiscima vrha HRT-a da se o seriji ne piše” te o ”prijetnjama novinarima” koje su stigle iz redova ”spomenute producentske momčadi”.

O čemu se ovdje dođavola radi – to ćete morati procijeniti sami, jer vrh HRT-a zbog ovog posla neće biti pozvan na odgovornost.

Eskalacija za kraj: kad bi HRT poravnali bagerom i napravili tamo veliki parking, najveću štetu ne bi trpjelo informiranje javnosti.

Najveću štetu, financijsku – razumije se, trpjeli bi akteri priča poput ove koju je otkrio izvrsni novinar Saša Paparella.

(Prenosimo s portala Novoga lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

    •  Hajde da mrzimo Hrvatsku zajedno
    •  Leglo dvoličnosti na Prisavlju
    •  Oči u oči s banalnim zlom
    •  Ostala je samo fukara i raja
    •  Govor mržnje teško ćemo pobijediti
    •  Treba raširiti krila pa šta bude
    •  Praljak - Tuđmanova žrtva i osuđeni ratni zločinac, a ne heroj
    •  Kako smo ubili malu Afganistanku
    •  Hrvatska, puzajuća država
    •  Velikan bolje Hrvatske

> Svi tekstovi ovog autora