autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Važna lekcija Pape Javieru Mileiu i zagovornicima trumpizma

AUTOR: Drago Pilsel / 19.11.2026.

Drago Pilsel (Foto Antonio Ahel/ATA Images/PIXSELL)

Papa Lav XIV. stigao je u Rim u utorak 17. studenog nakon jedanaestodnevnog putovanja u Latinsku Ameriku (Urugvaj, Argentina i Peru). Tijekom povratnog leta održao je uobičajenu konferenciju za novinare, kakva se priređuje na kraju svakog takvog putovanja. Osvrnuo se na mnoga pitanja, no posebno je naglasio potrebu za smanjenjem agresije u političkoj raspravi: ”Razlike u mišljenjima nedvojbeno će i dalje postojati. No, nema razloga da na kraju mrzimo jedni druge, koristimo tako nasilan jezik ili – čak i unutar obitelji – dođemo u stanje u kojem nismo sposobni za dijalog i ponovno pronalaženje jedinstva.”

Papa je također odgovorio na pitanja o svom zdravlju nakon uklanjanja zloćudnog tumora s jednog plućnog krila – zahvata kojem je podvrgnut 13. listopada – te nakon putovanja koje je poslužilo kao svojevrsni test njegova fizičkog stanja: ”Ne mogu reći da sam na 100 posto, ali osjećam se prilično dobro.” Također je ponovio da neće biti potrebno nikakvo dodatno liječenje.

Nakon nedavnog oporavka, Lav XIV. pojasnio je da nije potpisao nikakvu ostavku koju bi se čuvalo za slučaj pogoršanja njegova zdravstvenog stanja: ”Trenutačno ne vidim potrebu za tim – hvala Bogu. Kanonsko pravo već sadrži nekoliko odredbi koje, barem za sada, uređuju to pitanje. U Božjim sam rukama. Ako se pokaže potrebnim, vjerujem da ću to učiniti, ali zasad ne vidim potrebu.”

Lav XIV. osvrnuo se na polarizaciju političke rasprave, oslanjajući se na iskustvo iz vremena provedenog u Argentini. ”Sve mi se više čini da smo svi svjesni u kojoj su mjeri na nas utjecali algoritmi i polarizacija koja nije slučajna – a u mnogim je slučajevima i namjerno izazvana. (…) Dovoljno je pogledati čemu smo svjedočili u Argentini posljednjih dana: kako je moguće da su se ljudi, kako s desnice tako i s ljevice, okupili na ulicama, slaveći i radujući se nečemu što je daleko značajnije od političke rasprave? Kristova nas poruka poziva na gradnju mostova i traženje pomirenja.” Lav XIV. naglasio je da mediji imaju ”vrlo značajnu” ulogu u smanjivanju polarizacije.

To je bila jedna od tema o kojima se razgovaralo s argentinskim predsjednikom Javierom Mileijem tijekom njihova susreta: ”Poruka koju želim prenijeti nije politička. Iako u nekim zemljama postoje oni koji me pokušavaju svrstati na desnicu ili ljevicu – tražeći od mene da uputim kritike ili da se, naprotiv, suzdržim od njih – ja govorim o enciklici Magnifica humanitas.

”Upravo sam o tome razgovarao s predsjednikom Mileijem: o poštovanju prema ljudskim bićima i potrebi za većom pažnjom, osobito prema onima kojima je to najpotrebnije unutar argentinskog društva. (…) Prije svega, postojalo je uzajamno razumijevanje glede vrijednosti života i vrijednosti ljudskog bića u svim njegovim aspektima. On je bio otvoren za tu poruku. Bilo je vrlo pozitivno.”

U svakom slučaju, Papa je jasno iznio svoju viziju o gospodarskoj zadaći vlada: ”Moramo raditi na izgradnji svijeta u kojem sve manje ljudi posjeduje sve više, dok se bogatstvo nastavlja gomilati u rukama nekolicine. Moramo se zapitati kako preraspodijeliti bogatstvo na mnogo pravedniji način. Moramo osnažiti radničku klasu, pojedince i društvene pokrete, kako bi svi mogli živjeti s više dostojanstva.”

Papa se također dotaknuo pitanja seksualnog zlostavljanja djece od strane klerika – teme koja se često pojavljuje tijekom njegovih putovanja, a koja je nerijetko popraćena kontroverzama zbog tajnovitosti koja obično okružuje njegove susrete sa žrtvama te zbog toga što ta tema u njegovim govorima zauzima tek sporedno mjesto.

Govoreći o tim susretima, izjavio je da je to ”gesta kojom se izražava želja za blizinom žrtvama i spremnost da im se pomogne”. Ipak, dodao je – pritom odgovornost stavljajući više na pojedine biskupije nego na Vatikan – da to ”ujedno služi i kao podsjetnik biskupima i pastoralnim djelatnicima”. ”Želim vam reći: vi ste oni koji su najbliže takvim situacijama i morate preuzeti odgovornost za pružanje podrške žrtvama i pomoć njima, kako bi pravda bila zadovoljena, a takvi se postupci više nikada ne bi ponovili.”

Postavljena su neka pitanja o mogućim doktrinarnim promjenama – koje je Papa isključio – pri čemu je on ponovno naglasio potrebu da se, čak i unutar Crkve, izbjegne produbljivanje podjela te da se umjesto toga traži zajedničko tlo. Zaparvo, Papa je naglasio da on svoj pontifikat vidi kao potrebu da se poradi na smanjivanje napetosti unutar Katzoličke Crkve i na radu za jedinstvo.

Primjerice, govoreći o mogućnosti da svećenici budu oženjeni, izjavio je: ”Kao što sam već nekoliko puta rekao tijekom ove kratke godine i pol moga pontifikata, jedan od mojih prioriteta jest, prije svega, promicanje jedinstva i zajedništva među nama.”

Papa, kaže on, ”ne mijenja crkveni nauk”. ”Neke bi se stvari u budućnosti mogle promijeniti. Ipak, u ovom trenutku smatram da važan dio moje službe u Crkvi jest liječenje rana i zbližavanje ljudi. To je donekle slično onome o čemu smo razgovarali u vezi s političkom polarizacijom u nekim zemljama. Pitanje zaređivanja oženjenih muškaraca za svećenike (ponajprije za Amazoniju) prilično je složeno. Znamo da postoje i drugi prijedlozi. Za sva ta pitanja bit će potrebno vrijeme, a mi ćemo postupati slijedeći Gospodinovo vodstvo.”

Također je naznačio da ”neće biti nikakvih promjena” u pogledu slavljenja mise na latinskom jeziku. ”Trenutačna odluka dolazi od pape Franje i mi ćemo je se i dalje pridržavati. Traditionis custodes već predviđa mogućnost davanja izuzeća i dopuštenja za slavljenje mise prema ranijem obredu – takozvanom tridentinskom obredu. Još jednom, u svrhu promicanja jedinstva Crkve, moramo imati na umu da velika većina katolika diljem svijeta slavi misu prema obredu Drugog vatikanskog sabora, te ćemo tako nastaviti činiti i mi.”

Što se tiče njegova prethodnika, odlučio je ne nagađati zašto nikada nije posjetio Argentinu. To će, rekao je, ostati ”misterij”. ”U vječnom životu pitat ćemo ga izravno”, zaključio je.

Doduše, Lav je priznao da su postojale suprostavljene političke poglede između Franje i predsjednika Mileia a znam, prema jednoj izjavi Franje, da je imao namjeru putovati u Argentinu koncem 2025., što se nije dogodilo zbog smrti a što je u konačnici ostvario Lav.

Papa je isključio mogućnost imenovanja novih kardinala, napomenuvši da ih ”još uvijek ima priličan broj”.

Spomenuo je i dokument koji je u pripremi, a tiče se duhovnog zlostavljanja unutar Crkve – teme o kojoj se već neko vrijeme raspravlja.

Nadalje, nije otkrio nikakva planirana putovanja za 2027. godinu, osim već najavljenog posjeta Južnoj Koreji povodom proslave Svjetskog dana mladih. ”Papa bi volio posjetiti svaku zemlju na svijetu, ako mi Gospodin podari dovoljno vremena. No, postoji samo jedan papa.”

Na izravno pitanje mogu li se vjernici u Meksiku nadati papinskom posjetu svojoj zemlji, odgovorio je: ”Naravno! Možete sanjati – ali nemojte se još buditi. Doći ću tamo, doći ću!”

No, vratimo se Argentini i odnosu s Mileiem, najvrućoj točci papina programa na ovom putovanju.

Tijekom svojih putovanja svijetom, Javier Milei stekao je naviku iskazivanja nepoštovanja prema domaćinima i posezanja za osobnim uvredama na račun lokalnih čelnika. Svaki njegov nastup zapravo je predizborni skup; on odbija prilagoditi svoj govor okruženju u kojem nastupa. U tom je pogledu upravo dobio lekciju.

Tijekom posjeta Argentini, papa Lav XIV. pokazao je da je sasvim moguće prenijeti političku poruku – čak i onu koja je u suprotnosti sa stajalištima čelnika zemlje domaćina – a da se pritom ne prijeđe granica osnovne pristojnosti niti ugrozi dostojanstvo vlastite dužnosti.

U Argentini pod Mileijem, Papa je iznio određena univerzalna načela koja argentinski predsjednik često zanemaruje ili prezire: da ljudi imaju prednost pred ekonomskim kriterijima, da najranjiviji zaslužuju veću pozornost od drugih te da i politička moć ima svoja ograničenja.

Tijekom svoje turneje po Latinskoj Americi Robert Prevost je pokazao jasnoću i čvrstinu u odnosu prema populističkim političarima, što mnogi od njega nisu očekivali, s obzirom na dojam sramežljivosti koji često ostavlja – isti onaj dojam koji je odao kada se prvi put pojavio na balkonu Bazilike sv. Petra nakon što je 8. svibnja 2025. izabran za papu.

Njegova danas već čuvena izjava ”Ne bojim se” – upućena Donaldu Trumpu – kao i njegova nedvosmislena osuda rata protiv Irana, naveli su mnoge izvan katoličkih krugova da u njemu prepoznaju glas koji vrijedi čuti, u svijetu koji je inače lišen istinskih putokaza.

Etapa njegova putovanja u Argentini jasno je istaknula suprotnost u odnosu na one političare kojima su rezultati važniji od svega – one koji na ekstremnu nejednakost ne gledaju samo kao na ”manje zlo”, već kao na nešto posve normalno, pa čak – u kontekstu ideološke zbrke koju predstavlja osoba poput Mileija – i kao na nešto poželjno.

Argentinski predsjednik gorljivi je zagovornik ”motorne pile” – slogana koji simbolizira brutalne rezove javne potrošnje, vođene isključivo proračunskim tablicama, bez ikakva obzira prema društvenim ili pojedinačnim posljedicama. Kao odgovor na to, Papa se založio za javno obrazovanje i zdravstvo, strukovno osposobljavanje, sveučilišta, podršku osobama s invaliditetom, politički pluralizam i poštovanje prema drugima.

Činio je to bez ikakva teatralnog ponašanja ili povišenog tona – poruku koju je ponovio pred mnoštvom od dva i pol milijuna ljudi u Buenos Airesu. ”Gospodarstvo mora biti u službi pojedinca”, izjavio je.

Bilo bi poželjno da njegove riječi prožmu politički i društveni diskurs na kontinentu koji je sve više ispunjen oponašateljima trumpizma. U sadašnjoj klimi polarizacije, Papin moralni autoritet – koji nadilazi ideologije – može poslužiti kao glas koji utišava uvrede i viku, pomažući da se javna rasprava ponovno usmjeri na ono što je uistinu važno.

Još tekstova ovog autora:

    •  Papa: ljubav će spasiti svijet. Pouka o ubojstvu u Jankomiru
    •  Zašto mislim da za naših života Stepinac neće biti svetac
    •  Svatko, pa i vi koji ovo čitate, može biti mirotvorac
    •  Ako nisi u HDZ-u tvoje mrtve ne zarezuju
    •  Hoće li ovaj pontifikat trajati kraće nego što se mislilo?
    •  Što bi bilo da je Pavelić 1945. uhvaćen i isporučen Titu?
    •  Vidjeli smo Messija, možda najvećeg u povijesti
    •  Stepinac na sudu: 80 godina od izjave da mu je savjest čista
    •  Porfirijeva ljevica? Jandroković je sav zamazan od neistina
    •  Crno na bijelo: Stepinac je zagovarao etničko čišćenje Srba!

> Svi tekstovi ovog autora
  • Potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar zatražila je poništenje natječaja za glavnog ravnatelja HRT-a te da se novi natječaj raspiše nakon što Sabor usvoji novi Zakon o HRT-u koji će u potpunosti implementirati zaštitne mehanizme Europskog akta o slobodi medija.

    Load More
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • Ekumena – Laboratorij za dijalog

  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • vbz drago

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • vbz 5

  • vbz 6

  • vbz 7

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • Sonatino

  • Fragment

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • petrineknjige 4

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • srednja europa 5

  • srednja europa 6

  • Golden Marketing 1

  • Golden Marketing 2

  • KS Perica

  • KS Ecclesia Cristi

  • Ks 1-1-1

  • KS Mardešić

  • ks 1-1

  • KS 1

  • KS 2

  • KS 3

  • Salesiani

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija