novinarstvo s potpisom
Reporteri bez granica pozivaju na potpis peticije da se spriječi Veliku Britaniju da izruči osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea Sjedinjenim Američkim Državama, te mole da se svima proslijedi ovaj poziv pod oznakom ”FreeAssange”.
Kao novinar koji je na osnovi izvještaja s WikiLeaksa pisao o korespondenciji veleposlanika SAD-a Jamesa Folleyja iz Zagreba sa svojim nalogodavcima u Americio (tadašnjem) glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, odlučio sam potpisati tu peticiju i pozvati kolegice i kolege u Hrvatskoj da potpišu peticiju ”FreeAssange”.
Da podsjetim, nakon objavljivanja izvještaja WikiLeaksa (dijela koji se odnosio na Hrvatsku) komentirao sam ambasadorovo javljanje njegovim nadređanima da je ”nekoliko godina Bajić izuzetno oklijevao s otvaranjem makar formalne istrage, a kamo li da bi tražio optužnice protiv visoko rangiranih dužnosnika, osim ako nije bio siguran da ima posve nepropustan slučaj”.
Nakon objavljivanja da je državni odvjetnik unaprijed informirao Veleposlanstvo SAD-a o planiranim optužnicama, Mladen Bajić je pokušao umanjiti štetu u javnosti izjavom da je točno da je većina tih sastanaka održana u Veleposlanstvu SAD-a, ali da se radi o kompilacijama raznih tekstova i da nije odavao podatke iz istraga koje su bile tajne.
No, u citiranoj ambasadorovoj opasci iznosi se ocjena o ”oklijevanju s otvaranjem makar formalne istrage protiv visoko rangiranih dužnosnika”, koju ni Bajić ni Veleposlanstvo SAD-a do danas nisu opovrgnuli.
Iz ovog primjera je vidljivo da su izvještaji s WikiLeaksa davali međunarodnim glasilima informacije od izuzetnog interesa javnosti.
A optužnica Trumpove administracije ima 18 točaka, od kojih se 17 zasniva na američkim kontrašpijunskimpropisima.
Ako se uzme u obzir da su izvještaji s WikiLeaksa stavljeni na raspolaganje svjetskim glasilima poput Le Monda, The Guardiana i The New York Timesa, a ne dostavljani obavještajnim službama izvan Amerike, postavlja se pitanje je li osnivač WikiLeaksa Julian Assange postupao kao špijun, ili kao osoba koja je skupljene informacije objavila u interesu javnosti, zbog čega je problematična optužnica koja se zasniva na 17 točaka iz američkih kontrašpijunskih zakona.
Pojednostavljeno, u međunarodnom sudstvu temeljem tzv. testova razmjernosti interes javnosti ima prednost u odnosu na interese zaštite podataka osobnih ili službenih.
No, Amerikanci ne odustaju od zahtjeva za izručenjem Juliana Assanga. Prema priopćenju Reportera bez granica radi se o ”odmazdi zbog Assangeovih otkrića o američkim ratištima. Osuda bi stvorila opasan presedan za sve novinare koji objavljuju tajne podatke od javnog interesa. Od 24. veljače britanski sud će odlučiti treba li Britanija ispuniti zahtjev za izručenje Assanga Americi”.
Ukratko, nakon što je sedam godina imao azil u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, Assange je britanskim vlastima predan 11. travnja 2019. godine, jer je u Ekvadoru promijenjena vlada, i odmah je bio uhićen na temelju naloga za uhićenje iz 2012. godine.
U lipnju 2019. godine Sjedinjene Američke Države podnijele su zahtjev za izručenje. Reporteri bez granica pozivaju vladu Velike Britanije da u slučaju Assangea, prednost daju slobodi tiska i djeluju u skladu s britanskim zakonima i britanskim međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava.
Julian Assange ne bi smio biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama, naglašuje se u priopćenju Reportera bez granica.
Ovime pozivamo i novinare u Hrvatskoj da potpišu peticiju protiv izručenja Juliana Assanga Americi, peticiju ”FreeAssange” potpišite OVDJE.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.