autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Je li Europi stalo do zdravlja žena?

AUTOR: Svjetlana Hribar / 19.05.2021.
Svjetlana Hribar

Svjetlana Hribar

Kada sam u rujnu 1991. godine, u Beču, kao novinarka, prisustvovala konferenciji o pravima žena (između ostalog i pravu na pobačaj), a u organizaciji Ženske stranke socijaldemokrata Austrije – Europa se, u odnosu na Hrvatsku (netom izišlu iz Jugoslavije), činila prilično nazadnom sredinom.

Na tom sam skupu saznala kako su žene nekih europskih država, među kojima i Austrije te Švicarske, još osamdesetih odlazile na ilegalne abortuse u inozemstvo – najčešće zato, jer nisu htjele da im u zdravstveni karton uđe nasilni prekid trudnoće, pa i kada se više nije smatrao kaznenim djelom.

Na skupu su govorili mahom liječnici, koji su upozoravali na vraćanje konzervativnih trendova što ponovo osuđuju abortus i prijete njegovom zabranom, na sve jači utjecaj političkih stranaka i struja koje mu se protive, a nemali broj sudionika je tada naglašavao da će – možda već za dvadesetak godina – najunosniji turizam biti onaj koji će omogućavati Europljankama siguran prekid trudnoće – izvan Europe!

U to vrijeme Hrvatska je bila u prvoj ratnoj godini. Dok je trajala konferencija, pojavile su se na CNN-u slike tenkova JNA koji su krenuli iz Beograda prema Vukovaru.

S jedne strane konzervativna Europa, a s druge strane rat. U sredini mala, nova država u kojoj se još uvijek vodi računa o ženskom zdravlju, omogućava kontracepcija svih vrsta, ali i abortus (u zakonskim vremenskim okvirima).

U odnosu na Hrvatsku, netom izišlu iz Jugoslavije, Europa se devedesetih činila prilično nazadnom sredinom. Žene iz nekih europskih država, još osamdesetih su odlazile na ilegalne abortuse u inozemstvo, jer nisu htjele da im u zdravstveni karton uđe nasilni prekid trudnoće. Pa i kada se više nije smatrao kaznenim djelom

U to vrijeme nitko u Hrvatskoj nije molio pred bolnicama da se žene koje su se odlučile na prekid trudnoće – privedu pameti; nitko ih nije prisiljavao da prođu savjetovanje ili promijene odluku, a ”marševi za život” nisu bili ni na horizontu.

Premda pritisnuta strahom od rata, bila sam ponosna i uvjerena da žene u Hrvatskoj neće nikad morati riskirati zdravlje zbog ilegalnog prekida trudnoće, iako su me pojedini sugovornici koje sam tamo susrela upozoravali na sve jači utjecaj Crkve i uvjeravali da ćemo, vrlo brzo – na pobačaj odlaziti u Srbiju!

Danas, trideset godina kasnije, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić, predlaže rezoluciju o stanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena u Europskoj uniji, tražeći od svih članica europske zajednice da poštuju pravo žena na legalan pobačaj kao i seksualnu edukaciju u školama.

Zanimljivo je da je rezolucija hrvatskog europarlamentarca prvi ozbiljan korak na ovu temu posljednjih desetak godina, iako su se baš u to vrijeme diljem Europe probudili duhovi konzervativnih struja, koje ne samo što marširaju protiv abortusa, već se protive seksualnom odgoju u školama, a zalažu se i za ograničavanje pristupa medicinski potpomognutoj oplodnji!

Hrvatska se, po tom žalosnom trendu – približava Europi.

Nemamo, doduše ni približan nivo zaposlenosti, a time ni standard, učenici nam ne postižu zadovoljavajuću razinu znanja na PISA testovima, u školama je česta rasna i međunacionalna mržnja i na njenom raskrinkavanju se ne radi, društvene mreže bjesne netrpeljivošću i agresijom, a sve je više onih koji bi – ograničavali ženama i raspolaganje svojim tijelom…

Molitelje pred bolnicama više ni ne primjećujemo, omogućava se ”priziv savjesti” liječnicima u državnim bolnicama, a to što ignoriramo ”marševe za život od začeća” samo govori o niskom stupnju svijesti i edukacije u jednoj od članica EU-a. Koja je, još donedavno, bila (barem formalno) uzorno tolerantna i na dobrom putu prema uvođenju seksualnog odgoja u osnovne i srednje škole. Što bi, između ostalog, objasnilo novim pokoljenjima da abortus nije kontracepcija, ni planiranje obitelji!

A onaj dio rezolucije koji se tiče ograničavanja pristupa medicinski potpomognutoj oplodnji, tek je tabu tema u hrvatskoj javnosti.

Iako se već godinama tvrdi da je svaki četvrti par u Hrvatskoj neplodan, pa bi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji trebalo krajnje liberalizirati i učiniti postupke dostupnima – o tome se šuti, ili – umjesto u Saboru – razgovara samo u krugu žena kojih se to tiče! I tako se ništa ne mijenja, što daje lažnu sliku zadovoljavajućeg stanja.

I rezolucija Predraga Freda Matića, ostala je u sjeni lokalnih izbora u Hrvatskoj. U jednoj zapuštenoj zemlji na rubu Europe, svaka uzbuna je dobro došla, kako bi se skrenula pažnja s tekućih strahota o kojima svakodnevno nove odluke donosi politički vrh.

Ako slučajno počne padati broj oboljelih od korone, uzbuna stiže u vidu straha od izbjeglica, a pravo su osvježenje izbori – pa makar i lokalni – oko čega se diskutira barem mjesec dana. Za to vrijeme mnogi važni događaji promiču ispod radara.

Tako je gotovo neprimjetno u nas prošla i rezolucija Freda Matića, koju je Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta usvojio i proslijedio na raspravu i glasanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju.

Ni usvajanje Matićeve rezolucije nije išlo unisono – ZA je glasalo 27 zastupnika u Odboru, šest je bilo protiv, a jedan suzdržan.

Danas, trideset godina kasnije, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić, pokreće pitanje ”stanja seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena u EU”, tražeći od svih članica europske zajednice da poštuju pravo žena na legalan pobačaj kao i seksualnu edukaciju u školama

Iako podaci u rezoluciji navode da pobačaj uzrokuje smrt 23 tisuće žena godišnje diljem svijeta, a da se svaka takva smrt može spriječiti dostupnim pobačajem, kontracepcijom i edukacijom – i dalje ima onih (i to na visokim položajima u EU parlamentu) koji se toj rezoluciji protive ili su, što je još gore, suzdržani.

Unatoč svemu, Fred Matić očekuje podršku većine zastupnika u parlamentu, a pritom računa i s glasovima naših parlamentaraca. Ne znam na osnovu čega, kada su njihovi politički stavovi bitno drugačiji od njegovih.

Oni bi zasigurno glasali za rezoluciju, kada bi dobili ”mig” od premijera. Ali muk o rezoluciji čiji je autor Fred Matić, ukazuje na to da se takav mig – neće dogoditi.

Uostalom, imali smo neslaganja među našim europarlamentarcima i kada su manje škakljive teme bile u pitanju, pa vjerujem da nijedan zastupnik iz redova HDZ-a neće riskirati da se zamjeri Crkvi ili konzervativcima u domovini.

Ipak, do plenarne sjednice Europskog parlamenta ostaje nada da Europa nije mentalno spala na one grane, koje su joj predvidjeli liječnici i austrijski socijaldemokrati prije trideset godina.

Lipanj je na vratima. Vidjet ćemo kakvo je stanje svijesti onih koji bi – donošenjem Matićeve rezolucije – mogli poslati snažnu poruku svim članicama Europske unije. I zaštititi njene građanke.

 

UKOLIKO VAM SE tekst DOPADA sam Volite NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA sam NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ Račun, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILČU NA Naj BROJU 060 800 333 HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE .

Još tekstova ovog autora:

     Rijeka ne prepoznaje svoje potencijale
     Zaborav je oružje diktature, a neznanje opasno po narod
     Zabranite Jugoslaviju
     Otvorenje Olimpijade – između ushita i uvrede
     Zlostavljanje kao kazališna tema i naša zbilja
     Ujedinilo nas je sjećanje na Valtera Dešpalja i Cellomaniju
     Ne ljutite se na kazalište
     Dubravka Vrgoč: Želim teatar u gradu i grad u teatru
     Rockeri i filharmoničari na dočeku Nove. U čemu je problem?
     Propuštena šansa da se Rijeka i Trst ujednačeno razvijaju

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija