O plinu, Vladi, odgovornosti i izborima

”Halo, direktore, danas smo proizveli 25 posto više nego jučer. Odmah ti šaljem fakturu. Usput da znaš, kupili smo taj plin po tržišnim cijenama, pa ti šaljem i potvrdu o uplati cijelog iznosa. Da uštedimo na transportu, najbolje da taj plin ostane kod nas.”

Tako je možda tekla konverzacija između Ine i HEP-a. HEP je morao kupovati sav Inin plin po zadanoj cijeni. Kako ga nakon nekog vremena nije više mogao skladištiti, bio je primoran prodavati ga na tržištu.

Najveći kupac, pokazalo se, bio je PPD, tvrtka u privatnom vlasništvu koja je očigledno imala dovoljno kapaciteta da otkupi od HEP-a više od 60 posto ponuđenih količina.

To sada već i vrapci na granama znaju. Ono što ostaje nepoznato je kako je do svega toga došlo i tko je sve odgovoran ili kriv.

Dio opozicije tvrdi da je krajnje sumnjivo da najveći kupac ima dovoljno slobodnih kapaciteta da u pravom trenutku otkupi velike količine plina po niskim, ljetnim cijenama plina.

No, iskreno, to je slab argument. Ja imam spremnik za plin od 1.500 litara ukapljenog plina i nikad ga ne kupujem zimi, nego ga ujesen i zimi praznim, tako da ga mogu napuniti ljeti, kada su cijene najpovoljnije.

Za takvo ponašanje nikad mi nije trebala nikakva interna obavijest. Svatko u tom velikom plinskom poslu mogao je znati da HEP mora kupovati sve što INA proizvede i da će u toplom razdoblju godine vrlo brzo napuniti kapacitete i morati izaći na tržište i prodavati taj plin po puno nižim cijenama od onih po kojima je plin platio.

Pravo je pitanje zašto u Vladi RH nitko nije znao da će do ovakve situacije nužno doći? Zašto je donesena Uredba u kojoj ne stoji uvjet da se njena primjena prekida u trenutku kad cijena plina padne ispod one propisane tom istom uredbom?

Uprava HEP-a morala je to predvidjeti i već u rano proljeće zahtijevati od Vlade odgovarajuće korekcije Uredbe. Ako je to učinila, onda sav teret gubitaka pada na Vladu kao i na odgovarajuće agencije zadužene da reguliraju i prate kretanja na tržištu plina.

U suprotnom, i uprava HEP-a ulazi u skup krivaca za ovu situaciju.

Gradska plinara Zagreb vjerojatno je najveći kupac-potrošač plina u Hrvatskoj. Ona, pak, nekim ugovorom sklopljenim prije sadašnje gradske uprave plaća plin po golemih 106 eura i to od PPD-a koji, kako vidimo, svoj plin sada kupuje po cijeni od oko 16 eura po megawat satu.

Drugim riječima, građani RH, trošili ili ne trošili plin, plaćaju gubitke HEP-a i k tome će dio njih plaćati i goleme gubitke Gradske plinare Zagreb.

Po mom mišljenju, takav ugovor gradska je uprava morala razvrgnuti kao štetan, između ostalog i zato što su mnogi opskrbljivači plinom za kućanstva prestali ih opskrbljivati, a ti ostavljeni kupci prebačeni su na konto Gradske plinare Zagreb.

Vlada RH poduzela je mjere ograničenja cijena energenata za kućanstva u trenutku kada su na svjetskim tržištima cijene plina i struje dosezale do tada nezamislive visine. I to je bio dobar i koristan potez.

Međutim, opskrbljivačima koji su energente morali kupovati po tim visokim cijenama gomilali su se gubici, a javnost je ostala prikraćena za informaciju o mehanizmima predviđenim za kompenzaciju tih gubitaka. Na kraju krajeva, ta ista javnost će to i platiti.

Još jedan aspekt plinske afere je da se pokazalo da je do prisilne prodaje plina na tržištu došlo i zbog toga što nema proizvodnje u Tvornici umjetnih gnojiva u Kutini. Ta tvornica ogroman je potrošač plina i u ovakvoj bi situaciji, da radi, služila kao neka vrsta spremnika koji bi plin vraćao u obliku gnojiva za poljoprivredu.

Domaća poljoprivreda uglavnom ovisi o uvoznim umjetnim gnojivima, tako da njeni ulazni troškovi vrlo malo ovise o mjerama koje donosi Vlada RH. Ukratko, dvostruka šteta koja pokazuje nepostojanje strateškog razmišljanja i gledanja u budućnost dalje od nosa.

Netko će mi možda, ako itko bude čitao ovaj tekst, zamjeriti da nisam spomenuo mogućnost koruptivnih radnji u ovoj aferi. Namjerno to ne spominjem, jer to će utvrditi istražitelji USKOK-a.

Odgovornost Vlade i njenih agencija, a možda i HEP-a, za ovu aferu sasvim je jasna, čak i ako se utvrdi da nikakvih pogodovanja nije bilo.

Naravno da opozicija i s lijeva i s desna pokušava optužiti Vladu za nesposobnost kao i za moguću korupciju. Ništa neobično.

Ja bih, pak, sebi uzeo slobodu da kao lijevo orijentiran birač dadem nekoliko savjeta lijevim opcijama u Saboru.

Kao prvo, sklopite koaliciju svih stranaka prije izbora. Bez obzira na ankete, pokazalo se nekoliko puta da je nepostojanje koalicije između SDP-a i HNS-a rezultiralo porazom na parlamentarnim izborima. Da su išli u koaliciji, pokazali su rezultati izbora, oni bi imali većinu mandata.

Kao drugo, sačinite listu ciljeva koje koalicija želi ostvariti u svom mandatu. Na primjer, urediti pravosuđe, urediti administrativni ustroj zemlje na racionalniji način, spriječiti devastaciju javnih dobara kao što su vode, šume, obalni pojas, uvesti progresivan porez na dobit itd. Vjerujem da se lijeve opcije, ma koliko ih ima, mogu dogovoriti oko nekih važnih zajedničkih ciljeva.

No, sređivanje stanja, prijelaz iz kaosa u red zahtijeva napor, uložen rad i ekspertizu u pojedinim područjima. Već danas bi se koalicija trebala definirati i formirati vladu u sjeni, naći ljude sposobne da vode resore i da okupe ljude koji dobro poznaju određenu tematiku.

Bez toga ostaje samo improvizacija i govorničke bravure u Saboru, bile one na vlasti ili u opoziciji.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Majkama bi trebalo prepustiti upravljanje svijetom
    •  Političarima i uz javnu sramotu godi titula doktora znanosti
    •  Ansichten eines Clowns ili Razmišljanja jednog klauna
    •  Kultura zaborava poraza i pamćenja pobjeda
    •  Djeca se pitaju čemu sve to, a jasnog odgovora nema
    •  O izgubljenom vremenu
    •  U Splitu rastu djeca koja vjeruju da je mrziti ljude vrlina
    •  Nekoliko značajnih postignuća u fizici u 2022. godini
    •  Domoljub daruje trosjed, noću: ostavi ga uz cestu
    •  Imamo razloga i za strah i za nadu

> Svi tekstovi ovog autora