autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Tisućljetno slovo u kamenu

AUTOR: Milan Rakovac / 09.09.2023.

Milan Rakovac

Prije osam desetljeća, 13. rujna 1943. godine, NOO za Istru donosi znamenite Pazinske odluke o ”kidanju svih veza s Kraljevinom Italijom i sjedinjenju s našom hrvatskom braćom”.

Osam decenija – kao osam stoljeća! Jer tog dana 13. rujna 1943., istarski većinski etnosi, Hrvati i Slovenci, do kraja smo realizirali svoj milenijski san!

Pa onda pišem ovo slovo, o tisućljetnom SLOVU U KAMENU.

Oko Učke, od Roča do Huma, Labina i Plomina, od Lovrana, Veprinca i Kastva rađao se i bujao buntovan duh težačkog svijeta. Srce i izvor to je glagoljaške hrvatske i južnoslavenske kulture tamo od prijeloma milenijuma, od rasapa starogradskih sloboština i začinjanja novodobnih država, od klijanja slavenskoga kulturnog sjemenja, i pupanja, i rasta, na obalama ovog mora.

Tu su djelovali sijači i rasaditelji pravovirja i pismenja, radnici u kostrijeti i kožusima, bardi, zidoslikatelji, utješitelji i lomitelji šćavunske pokornosti, glagoljaši, prkosni pronositelji ćirilometodske misli (i prvi su od naše kulture ovdje, i prvi od duha i djela duhovnog i životnog), pisari, pisci i pjesnici razbuditelji.

Nepoznati glagoljaši i majstori (kako piše nesmiljena historija za tolike od njih) crnim su noktima i crvenom krvlju obilježavali stijenje vapijući za pravicom; pjesmom o Vučki, o Istriji, Istarskim razvodom, skriturama na kamenu u Plominu i Baški i Valunu, kroz koljena neka daleka do Veprinačkog i Kastavskog statuta, Ročkog, Humskog, Dragućkog misala i brevijara, protestantskim knjigama u istarskoj čakavici ostaviše silne darove uma i truda.

Pišu i tiskaju Juraj Žakan, Šimun Greblo, Stjepan Konzul Istranin, livaju se slova glagoljaška i latinička, i ćirilička, da Južnim Slavenima iz daleka Tübingena 16. stoljeća prenesu bunt što ga veliki mali Učkarići evropskoga pečata u duhu predilirskih sanja amo šalju – Baldo Lupetina, Matija Vlačić, Antun Dalmatin, Grbić, Cvečić, Živčić, Fabijanić, Klej, Verković, Kolarić…

Vincent Kastavac, opet iz Učkinih halja, u zabitosti beramske crkvice nadahnutu fresku odašilje u buduće vrijeme (s tih brijega po kojima stoljeća kasnije rodoljubljuju Vladimir Gortan i drugovi), Voltić piše ričoslovnik, Dobrila, pak, Oče budi volja tvoja, Glavinić, Nazor, Gervais, Ronjgov…

Oko Učke i na njoj velika se motovila vrte u sudbinskim vrzinim kolima historije. Učkarići krbunari uvijek su tu s njom, stvarajući je, mijenjajući njene mračne tokove.

Kastavke bune; papa guši reformiste labinske opasno blizu Svetoj Stolici, pazinske seljačke bune, uskočke provale u mletačku Istru, kuge, kolere i jedna čak posve naša bolest – čuvena margaritica, iliti škrljevačka, iliti grobnička bolest, strašna, i lepra i sifilis ujedno…

Lazarićevi pohodi, lošinjske flotile i kostrenski pomorci, Corpus separatus i Ungaro-Croata čija se željezničko-trgovačko-pomoračka ruka bjelasa sve tamo do ledenica Cape Horna.

Nazorovi gimnazijalci kamenjem na talijanaše i D’Annunzija u Pazinu, IL POETA osvaja Rijeku, Krleža se pod crvenim stijegom s Hreljina ruga pretencioznome ”majmunu”.

Godine 1921. parobrod s talijanskom zastavom ne može pristati u Mošćeničkoj Dragi jer nikoga nema da uhvati cimu, ali je svi hvataju s proljeća 1945. kada se tu iskrcava naš osloboditeljski desant, potres u Klani 1870., 1. studenoga 1936. biskup Santin zabranjuje pod prijetnjom suspenzije slavensko bogoslužje i uporabu hrvatskog jezika u crkvi, 1. svibnja 1940. crvena zastava na Učkinu manjem bratu Orljaku…

Prva istarska partizanska četa na Učki 1942., 43. divizija 1944., partizanska bolnica na toj našoj gori. Bore se i gore, gore i bore se Lipa i Brgudac…

Slobodo, slobodo, slobodo, ječe zvuci pastirske, i ratarske, i ribarske, i crveno-bijelo-plave i crvene istarske mise solemnis Ivana Matetića Ronjgovega, i sad smo svoji!

Naša sveta gora sijući svjetlost, buru i mir, darivajući zemlju i čovjeka šumama lovora i pitoma kestena, najbolja hrasta za negdanje jedrenjake, planina bugarije i ninenaj, pripušta nas sada i u se, da ne remetimo mir joj i ubavost, materinstvo i gospodstvo naših simbola čežnji i snatrenja, i da kroz nju stečemo neke nove niti k boljem životu, kroza nju predemo našom pređom i preslicom, a nada nju dohodimo u svečanom ruhu sjetiti se ča smo i ki smo…

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: