Građanima nisu jasni vidovi strukturalnog nasilja na djelu

Ovim tekstom nastojim čitateljima približiti pojam ”strukturalno nasilje”. Držim ga korisnim u području društvenog i političkog djelovanja u kome treba navigirati / razumijevati razliku između nasilja/sukoba/nenasilja.

Potaknuta sam trima nedavnim događajima na kojima je moguće pokazati različite razine (ne)razumijevanja pojma strukturalnog nasilja. Primjeri o kojima govorim potaknuli su me da razmislim u kojoj bi mjeri razumijevanje pojma strukturalnog nasilja pomoglo kreiranju javnog dijaloškog prostora i konstruktivne kritike, odnosno asertivnog nenasilnog zalaganja za realizaciju svojih (grupnih) potreba i pravednijih odnosa.

Naime, nerazumijevanje pojma i pojavnosti strukturalnog nasilja skreće proces prema reaktivno obrambeno-napadačkim reakcijama i isključivosti uključenih dionika.

Vijeće zagrebačkog Županijskog suda je nakon pet i pol godina pravosudnog procesa pravomoćno presudilo: H-Alter mora platiti odštetu udruzi U ime obitelji zbog objavljenog mišljenja Gorana Božičevića da je ova, referendumskom kampanjom kojom se ljudima homoseksualne orijentacije nastojalo onemogućiti sklapanje braka ”pokrenula jedan od najvećih poteza strukturnog nasilja u Hrvatskoj”.

Donositelj presude, vijeće ŽS-a, smatra da se ”radi o vrijednosnom sudu uvredljive naravi koji je nedvojbeno škodljiv za ugled tužitelja” jer da prosječan čitatelj ostaje bez ”objašnjenja zašto bi tužitelj (udruga U ime obitelji) bio ‘pokretač strukturnog nasilja’ i koje je značenje tog pojma”… Zato, po ocjeni ŽS-a ”nije riječ o ‘prenošenju ideja i informacija’, nego o javnom ocrnjivanju svjetonazorskog oponenta”.

Ova formulacija da se radi o vrijednosnom sudu uvredljive naravi kojim se javno ocrnjuje svjetonazorskog oponenta, kao i opaska da se radi o atributu nasilja (a radi se o posebnom pojmu) meni pristiže kao nerazumijevanje strukturalnog nasilja od strane samog donositelja presude.

Što je strukturno nasilje?

”Strukturno nasilje” je novi pojam. Tvorac pojma je J. Galtung (Galtung, 1975:12). Opisuje ga kao indirektno nasilje, ”tip nasilja bez određenog aktera (…) nasilje koje je ugrađeno u sistem koje se očituje u nejednakim odnosima moći i slijedno tome u nejednakim životnim šansama”. Naziva ga i društvenom nepravdom (Galtung, 1975:13), sustavnim uskraćivanjem osnovnih ljudskih potreba (Galtung, 1996.).

Strukturalno nasilje ne govori o ”nasilničkom karakteru djelovanja” nego o podržavanju sustava društvene nepravde. Naprosto je stanje u kojem se na neki način svi mi nalazimo. I stoga, nenasilna društvena transformacija podrazumijeva trajno ”hrvanje” sa strukturalnim nasiljem kako bi ga prepoznavali i radili sustavne promjene prema pravednijim društvenim odnosima.

Upitno je kako bi se strukturno nasilje pripisalo kao uvreda nekome (kao što to navedena presuda implicira).

Jednostavan primjer kojim J. Galtung ilustrira strukturalno nasilje je smrtnost od tuberkuloze. Do otkrivanja uzroka i učinkovitog lijeka smrtnost od tuberkuloze bila je posljedica objektivnih nemogućnosti djelovanja kojoj su bili izloženi svi, dok je smrtnost od tuberkuloze u današnje vrijeme primjer strukturalnog nasilja – sustava koji ne djeluje a mogao bi, dakle morao bi.

Što bi strukturno nasilje bilo u konkretnim slučajevima?

To bi u slučaju navedene referendumske kampanje bilo onemogućavanje sklapanja braka ljudima homoseksualne orijentacije ustavnim/zakonskim regulativama.

Drugi primjer na koji skrećem pozornost navodi inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska koja ukazuje na višerazinsko nasilje koji su aktivistkinje i aktivisti Extinction Rebelliona (XR) – Hrvatska pretrpjeli od strane policije, privatnih zaštitara i neidentificirane osobe, tijekom prosvjeda protiv proširenja LNG terminala u Omišlju, održanom 26. kolovoza 2023.

U svojoj reakciji Znanstvenici za klimu – Hrvatska kao najvišu razinu nasilja, koja se zapravo ignorira, navode strukturalno nasilje – ”apstraktna razina jest nasilje inherentno fosilnim gorivima, ono nasilje čije posljedice sve izrazitije osjećamo diljem svijeta, pa i kod nas, osobito u posljednjih nekoliko godina… i prema okolišu, i prema ljudima…”.

Druga razina na koju upozoravaju bi bila policijsko nasilje ako bi ostalo ”pokriveno” od strane matične institucije, dakle ako se ne bi provela istraga i kaznili policajci i zaštitari odgovorni za eventualnu upotrebu nedopuštenih nasilnih intervencija.

Prošlog je vikenda održan i veliki prosvjed u Zadru pod nazivom ”Tko je moj liječnik”. Organizatori prosvjeda upozoravaju na nefunkcioniranje sustava primarne pedijatrijske skrbi zbog čega su zabrinuti, tjeskobni i frustrirani jer njihovu potrebu za sigurnošću u liječenju i njezi bolesne ili očuvanju zdravlja zdrave djece nije više moguće ostvariti.

Zanimljivo je da se dijalog s donositeljima odluka otvorio, no fokus se pokušava preusmjeriti s potrebe za promjene sustava (znači sa strukturalnog nasilja) na kažnjavanje krivaca. Tako se, primjerice, spominje tužba protiv specijalizanata koji su nakon specijalizacije napustili Zadar, odnosno radna mjesta na koja su bili primljeni i tako pridonijeli nedostatku pedijatara.

Razlikovanje fizičkog nasilja nad ženama od strukturalnog je, vjerujem, svima nama jednostavnije. Fizičko nasilje se tu odnosi na odgovornost počinitelja, a strukturalno je ono koje podržava/potiče rodno uvjetovanu diskriminaciju/nasilje ili/i sustav koji ne sankcionira navedeno.

Upravo se javnosti predstavlja novi paket zakonskih mjera kojim bi strukturalno nasilje u tom području trebalo biti bitno reducirano. Zahvaljujući ustrajnom nenasilnom društvenom djelovanju velikog broja žena u svijetu i u Hrvatskoj.

U našoj aktualnoj političkoj areni (namjerno koristim taj izraz) opetovano i vrlo glasno se govori kako je spas u eliminiranju korumpiranog HDZ-a.

Mene brine što do građana ne dolaze jasne definicije koji su vidovi strukturalnog nasilja na djelu, o kojim se to konkretnim vidovima društvene nepravde radi i koje se, slijedom toga, promjene nužno trebaju provesti. Kako bismo mi birači mogli konačno birati ”ZA”, a ne samo ”PROTIV”.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Učitelji su ključ – Sukob kao prilika
    •  Dijalog oko roda Što ja znam, kako razumjevam rod?
    •  Radost i politike nenasilja
    •  Pridonosim li prepoznatljivosti emancipirajuće božanskog?
    •  15 godina mirovne nagrade ''Krunoslav Sukić''
    •  Prestanite za ime Boga! TREĆI PUT POSTOJI!
    •  Osječki Černobil – bitka nije dobivena, borba tek predstoji
    •  Mirotvorstvo na nišanu – treba nam prekretnica
    •  Iznenadne strahote u Srbiji i obrazovanje za mir
    •  Ja se za put politike nenasilja obvezujem

> Svi tekstovi ovog autora