Pjesma stvorova kao ekološka pobudnica

Ove se jeseni u Sarajevu velikom dvodnevnom konferencijom ”Sva stvorenja slavu tvoju kazuju” obilježila 800. obljetnica himne ”Pjesma stvorova” Franje Asiškog, velikana kojega je i sam Dante prepoznao u svome Raju (XI, 50) kao ”sunce s istoka”.

Čudesni himan sv. Franje koji stoji u temeljima talijanske nacionalne književnosti, napisan je čak četrdesetak godina prije Danteova rođenja, iznova je u svojoj enciklici ”Laudato si” (2015.) za cijelu Katoličku crkvu aktualizirao papa koji je prvi u povijesti ponio Franjino ime.

Vjerojatno bi na nacionalnoj razini kod katolika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i 800. obljetnica ”Pjesme stvorova” i deseta obljetnica enciklike ”Laudato si” prošla nezamijećeno, da se u Sarajevu nije pojavila skupina entuzijasta okupljena oko ”Pokreta za ekološko obraćenje” i ”Centra za mirovno obrazovanje”, koja je pokrenula čak i one što su do neki dan i sami bili distancirani u ugodi vlastitog komfora.

Jer pobogu, ono što sebe zove Crkva u Hrvata, od zamjeranja prethodnom papi nekanoniziranje Stepinca, nema se vremena kad baviti svojim izvornim poslovima u službi Bogu i narodu. Taman posla da se, pored tolikih rezidencija, kuća, modernih voznog parka…, imaju vremena baviti biološkim opstankom ”svojih” Hrvata katolika ili duboko ukorijenjenom i široko rasprostranjenom korupcijom kao atakom na nacionalno biće. Oni, zauzeti političkim desničarenjem u udobnim vlakovima socijalne neosjetljivosti, čak i na razini enciklike ”Rerum novarum” iz XIX. stoljeća, ne vide kako je suvremeni svijet dobrano zakoračio u XXI. stoljeće, a samo jednom (!) spomenuti ”grijeh struktura” (u državi ili vlastitim redovima?) jedva ih se uopće ičim i ikako dotiče.

Konferencija u Sarajevu, naravno, nije bila atak na savjest tih učmalih struktura, jer to nije imala ni u primisli, ali nije se moglo ne vidjeti, čak ni iz dronovske, a kamoli ptičje perspektive koliko su oni koji imaju moć (svetu i profanu) zakazali u svemu u čemu se moglo, pa i više. No, neću više o njima. Za njih je jednom jedan rekao: ”Tko ima uši neka čuje…” (Mt 13, 9; Lk 8, 8), no oni misle kako to treba govoriti ovcama u ckrvama, a oni su, pobogu, čobani (oni vole reći pastiri) kojih se to ne tiče…

A kad ih se ne tiču riječi evanđelja, zašto bi neka riječ nekog Franje iz Asiza ili Franje iz Vatikana?!

Stvar su ipak podržali, neki ozbiljno, kao Provincija Bosna Srebrena i njezin provincijal, a neki tek formalno – smiješkom i pozdravom. No, već su i izaslanici apostolskog nuncija i vrhbosanskog nadbiskupa, te provincijske predstojnice Školskih sestara franjevki ili predstavnica Islamske zajednice, žitomislićki iguman, svojom nazočnošću pridonijeli da sve dobije razinu više.

Manje bi naprosto bilo nedopustivo, ne samo zbog dviju obljetnica ili desetak doktora znanosti sa sveučilišta u BiH i Hrvatskoj nego i zbog sudjelovanja teologa triju najvećih bosanskohercegovačkih vjerskih denominacija.

Iznimno reprezentativan skup znanstvenika i stručnjaka: teologa, filozofa, književnika, glazbenika, povjesničara umjetnosti, arhitekata, prirodoslovaca (stručnjaka za vode, šume, floru, faunu), ekološkim znalcima i aktivista iziskivali su pozornost i šire društvene i političke zajednice. Ali, kako politiku ti problemi ne zanimaju, bilo bi preuzetno očekivati pozornost medija, za tamo nekakvih desetak-dvanaest doktora i magistara znanosti i, gle, iz cijele BiH…

Političari, jasno je, nemaju interesa, dakle ni novaca na bacanje na nekakvu ekologiju, kad imaju preče poslove – boriti se s optužbama koje im vise nad glavama. Što je njima šesnaest stručnjaka iz BiH i Hrvatske za bilo što, kad oni imaju svoje osobne s nedavno kupljenim diplomama…

U tri se konferencijske sesije multidisciplinarno i multireligijski ukazalo, osim na svečani trenutak, na teološke vrijednosti i bitnu društvenu važnost poruka dvojice Franja, kako one više nego bjelodano koresponiraju sa sličnim mjestima u pravoslavlju i islamu, u književnosti, glazbi, arhitekturi i napose prirodnim znanostima koje ekološkim temama premrežuju cijelo naše društvo, dapače cijeli svijet.

Da, čak i društva danas snažno eksponiranih političkih egomana i apsolutnih ignoranata koji niječu svima vidljive i svima mjerljive ekološke devastacije i njima izazvane dramatične promjene u svijetu, što ih tako snažno generira pohlepa, bog profita u divljem kapitalizmu, na koji tzv. naučavatelji vjere i čuvari morala, kako sebe nazivaju, bešćutno šute i žmire na oba oka.

I unatoč svemu, ponajviše na opstrukcijama, Konferencija je bila impresivna. Prvi je put u ovakvom opsegu i referentnom okviru iz društvene ilegale na javnu pozornicu BiH izišla ”Pjesma stvorova” (i ) kao ekološka pobudnica ponajprije zahvaljujući dvjema spomenutim obljetnicama i ozbiljnom je utemeljenošću zazvonila mnogo više i mnogo dalje od Dvorane svetog Franje u Sarajevu i zakucala na brojna vrata. Čak i onih koji te glase uporno odbijaju čuti.

Sljedeće godine se obilježava 800. obljetnica smrti svetog Franje, a i izaći će zbornik s ove iznimno važne konferencije, pa će se licemjeri koji se ”ne razumiju” u Franjinu pjesmu požuriti pokazati ”vjernicima” obilježavajući njegovu smrt ili ”njegovo rođenje za nebo” kako fraziraju u svome farizejskom vjerništvu.

Eto svima nama nove prigode za novo alarmiranje, a do tada će posijano sjeme donijeti pokoji plod više. Jer, da nije tako, bi li svi ti moćnici u BiH (neću o drugim prostorima!), ozbiljno bježali od ekologije, a nerijetko pribjegavali prijetnjama ponekima od uznemiravatelja njihove političke ili religijske ”savjesti”!?

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Ignorancija na hrvatski način
    •  Novi prilozi bošnjačkoj mitomaniji
    •  Glupost i mi migranti
    •  Iz pogreške u pogrešku...
    •  Jednoumni u laži!
    •  Kloniranje zločinaca?!
    •  Budi kulturan! Kaže čovjek koji je godinama mjera nekulture
    •  Virus političke nervoze
    •  Živjeti u prošlosti
    •  Osmansko-feudalni software

> Svi tekstovi ovog autora