autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Slavenka Drakulić žena stoljeća

AUTOR: Milan Rakovac / 27.06.2026.

Milan Rakovac

Otišla je u vječnost Slavenka Drakulić, književnica, novinarka, feministica, amazonka na strani slabih. Zofka Kveder i Marija Jurić Zagorka prve su krenule u boj za prava žena, prije stotinjak godina. Slavenka je povela isti vječni boj prije oko pola stoljeća.

”Bolest i prvo presađivanje bubrega bitno su utjecale na moj život. Bila sam mlada, mlad čovjek ne razmišlja o smrti. A ja sam imala potencijalno fatalnu bolest i morala sam na operaciju čiji je ishod, u smislu prihvaćanja bubrega, te 1986 godine bio neizvjesniji nego danas.” Opisala je to u romanu ”Hologrami straha”.

Slavenka Drakulić napisala je još mnoge knjige: ”Mramorna koža”, ”Božanska glad”, ”Kao da me nema”, ”Optužena”, ”Frida ili o boli”, ”Dora i Minotaur: moj život s Picassom”, ”Mileva Einstein, teorija tuge”, ”Tijelo njenog tijela: priče o dobroti”…

Pitala se što čovjeka može potaknuti da posve nepoznatoj osobi donira bubreg. Za knjigu ”Oni ne bi mrava zgazili”, u kojoj je pisala kako obični ljudi postaju zločinci, dobila je na Međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu 2004. godine ”Award for European Understanding”.

Njezina posljednja knjiga ”Café Europa Revisited: How to Survive Post-Communism” objavljena je 2021. godine u velikoj američkoj izdavačkoj kući Penguin Random House…

U sedam publicističkih knjiga Drakulić, prevođena na dvadesetak svjetskih jezika, oštro piše o situaciji u post-komunističkim zemljama, nacionalizmu i ratovima u bivšoj Jugoslaviji, o životu u Europskoj uniji.

Istodobno pisala je za najvažnije novine i časopise: The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The Los Angeles Times, Harper’s, Ms., The New York Review of Books, The Guardian, The Observer, Spectator, Die Zeit, FAZ, Frankfurter Rundschau, Der Standard, Profil, die Presse, Dagens Nyheter, Politiken, La Stampa…

Slavenka Drakulić već od najranije mladosti krenula je svojim trnovitim putem: nekonvencionalno, sa 16 godina prokrstarila je Europom u vreći za spavanje, radila je u Švedskoj, tri je mjeseca živjela u Parizu pod čuvenim mostom Pont de Neuf, s 18 godina ostala je u drugom stanju te se prvi put udala. O tom razdoblju života međutim nikada nije pisala.

Nakon diplome na Sociologiji, odgajala je kćer, počela pisati, zaposlila se, no onda je sve prekinula bolest i transplantacija bubrega. Prvu i drugu operaciju imala je u SAD-u. Pisala je u Poletu, Startu, Danasu.

Slavenkin značaj u kulturi južnoslavenskih naroda, Europe, svijeta (na ugodno iznenađenje! Ali što li će reći Plenković & HDZ???) naglašava hrvatska ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek, osoba nesumnjivog integriteta: prenosim tek manje dijelove njenog opsežnog In memoriam eseja:

”Oštra zapažanja i britka uma, beskompromisno je propitivala centre moći, razotkrivala anomalije naše stvarnosti, ukazivala na tranzicijske aberacije i dekonstruirala totalitarizme i društvene mitove, najčešće iz perspektive svakodnevice i ženske intime”, podsjeća se u sućuti.

”Svojim ranim esejističkim djelom ‘Smrtni grijesi feminizma’ i žestokom polemikom koja je uslijedila, Slavenka Drakulić uvela je”, ističe ministrica kulture i medija, ”novi val feminizma u naš kulturni prostor. I u svojoj nefikcionalnoj feminističko-socijalnoj esejistici i u psihološki profiliranim romanima utemeljenim na stvarnim povijesnim ili biografskim činjenicama, Slavenka Drakulić ostala je vjerna svojoj izvornoj preokupaciji temama koje društvo često pokušava prešutjeti…

U svojim romanima Slavenka Drakulić tematizirala je tijelo i tjelesnost kao mjesto spoznaje, bolest, anoreksiju i majčinstvo, demistificirajući patrijarhalne stereotipe, istraživala fenomenologiju zla i viktimizacije, suočavajući se s tjelesnim i psihološkim traumama. Roman ‘Kao da me nema’ tako predstavlja jedno od najpotresnijih književnih svjedočanstava o ratnim silovanjima u Bosni i Hercegovini, pri čemu se Slavenka Drakulić fokusirala na psihološku destrukciju i rekonstrukciju identiteta žrtve.

Slavenka Drakulić stvorila je opus koji uspješno spaja visoku, kultiviranu književnost s dokumentarizmom i angažiranim novinarstvom, opus koji će trajno ostati zapamćen na hrvatskoj književnoj sceni”, zaključuje ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Unatoč ozbiljnim zdravstvenim problemima i nemilosti vlasti, Slavenka Drakulić ostaje naša Susan Sontag i Hannah Arendt, kako ističe Alida Bremer.

Njena ideja, njena djela ostaju nam najbolji lijek protiv bezbrojnih naših društvenih boleština – zauvijek.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Peking prijestolnica svijeta
• Jadran, Baltik, Crno more + Atlantik i Pacifik
• Kako su govorili Tolstoj i Bergoglio
• Giacomo Scotti – Mediteranac koji čvrsto drži timun bracere
• Demokraciji više ne treba narod
• Danke Dojčland – ''Sve ima cijenu, ali nema vrijednost''
• Histria hosteria
• Utopija distopije
• Za europeizaciju Europske unije
• Aiaiai noi altri vieci-stari

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: RUBNI ZAPISI
Oznake: Alida Bremer, Hannah Arendt, HDZ, Marija Jurić Zagorka, Milan Rakovac, Nina Obuljen Koržinek, Plenković, Rubni zapisi, Slavenka Drakulić, Susan Sontak, Zofka Kveder

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

5 Jun

DANAS SAM POSLAO PRIJAVU HTV-A AGENCIJI ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE ZBOG USTAŠEVANJA U PROGRAMU TIJEKOM SNIMKE THOMPSONOVA KONCERTA. Molim AEM da izrekne odgovarajuće sankcije HTV-u, ravnatelju HRT-a i odgovarajućim urednicima navedenog programa.