autograf.hr

Za mnoge ljubitelje visoko njegovane, stilizirane, eruditske književne riječi objava knjige ”Dnevnika” Witolda Gombrowicza (s poljskoga preveo Adrian Cvitanović, Nakladnik Disput, Zagreb, 2024.) bit će, ili već jest, književni događaj prve vrste. S pravom – Gombrowitzeva djela, neizostavan roman ”Ferdydurke” (1937.), također, ”Trans – Atlantik” (1953.), knjiga pripovijedaka ”Bakakaj”, romani ”Pornografija” (1960.) i ”Kosmos” (1965.), […]

Danas smo već uvelike svjesni činjenice kako naš ljudski svijet sve većom mjerom tone u provincijalizam, populizam, neznanje, u čemu je, dakako, manje ili više podržan i od razina koje pripadaju sferama kulture i intelekta. U mješavini događanja i informacija, koje kao da od svojih primaoca također iziskuju nekakvu borbenu spremnost, pripravnost za rat, i […]

Postoje knjige koje nas jednostavno zovu da im se vratimo ljeti. Specifična je vrst tog zova, utkana u zrak zagušen od ljetnih vrućina, koji u sebi nosi nijanse melankolije, žala za prohujalim ljetima, koja se više neće vratiti. Svako od tih ljeta obilježeno je nekim knjigama, čitanjem neke, upravo određene knjige. Tako je to za […]

Nedavno je u izdanju zagrebačkog TIM pressa i u prijevodu Dubravke Celebrini objavljena značajna mala knjiga, izvanredan esej suvremenog francuskog intelektualca, esejista, novinara (direktora posebnog dodatka francuskog dnevnika Le Monde posvećenog knjizi, ”Monde des livres”), Jeana Birnbauma. Naslov knjige je ”Hrabrost je u nijansi” – Birnbaum ovdje piše o tome kako smo u današnjem svijetu […]

  Evo, upravo je negdje oko dvadeset godina kako su na naš jezik prevedena dva djela – dva kratka romana talijansko-švicarske spisateljice Fleur Jaeggy. Radi se o romanima ”Proleterka” i ”Blažene godine kazne” (oba izvorno objavljena kod Adelphi Edizioni iz Milana, 2001., odnosno 1989. godine). Na hrvatski je ova djela s talijanskog izvanredno prenijela prevoditeljica […]

Kakav je, ustvari bio, taj tipični njemački građanin koji je doveo jednog Hitlera na vlast? Odnosno i, uz njega, kakvi su bili tipični austrijski, i drugi evropski građani, koji su dolazak pošasti crne kuge prošloga vijeka pohrlili pozdraviti na gradskim trgovima oduševljenim kreveljenjem, glumatanjem velike ljubavi i doživotne, pa i preko životne, onostrane odanosti? Time […]

Ne, veliko literarno djelo, naslova ”Ako je ponoć u stoljeću”, Victora Sergea, nije samo roman o staljinističkim progonima, o onima koji su se odupirali i borili protiv potpunog utonuća u mrak neslobode i pogroma diktature u Rusiji, pod vlašću jednog tiranina, mada, površinski, jest i to – dapače, to se ne može poreći, jer pripovijest […]

Čudim se i divim sposobnosti Bore Ćosića (Zagreb, 1932.), upravo čitajući njegov roman ”Bez”, objavljen pred dvije godine kod izdavača LOM, iz Beograda, bez čega sve njemu uspijeva da napiše jedan, po svemu neobičan, umjetnički itekako izvanredan, vrijedan roman.

Potrebno je da i na ovome mjestu kažem riječ-dvije o romanu Jona Fossea, ovoga puta o kod nas nedavno objavljenom prijevodu prva dva dijela njegova obimna, sedmotomna djela ”Septologija: Drugo ime” (Naklada Ljevak, 2023., s norveškog preveo Munib Delalić) iako sam detaljnije o tom djelu pisala na jednom drugom mjestu, iz razloga jer smatram da […]

(Opaska uredništva: Norveški je pisac Jon Fosse dobitnik ovogodišnjeg Nobela za književnost. Tim povodom ponavljamo osvrt naše kolumnistice Tatjane Gromače o njegovoj knjizi “Jutro i večer”, objavljen 26. kolovoza ove godine).   Jon Fosse, ”Jutro i večer”, Ljevak, Zagreb, 2023 Dirljiva je knjiga, kratak roman norveškog pisca, pjesnika, dramatičara, esejista, pisca knjiga za djecu Jona […]

Iz onoga što je već uvelike propalo, i nadalje nesmiljeno propada, sve većom žestinom, premda je dobar dio te arhitekture proglašen kulturnim dobrom, iz čega zrači avetinjska praznina ne samo napuštenosti, već i očaja i bijega, zatiranja ne samo tragova, već i tradicije – korijena, vlastite prošlosti koja je nekada možda bila i lijepa, iz […]

Jon Fosse, ”Jutro i večer”, Ljevak, Zagreb, 2023 Dirljiva je knjiga, kratak roman norveškog pisca, pjesnika, dramatičara, esejista, pisca knjiga za djecu Jona Fossea, ”Jutro i večer” (Naklada Ljevak, 2023., s norveškog prevela Vesna Salomonsen).

Živjeti vlastitu prirodu, i razvijati je u životnome koraku koji obiluje spontanošću i željom za otvaranjem, susretom s drugim, čini se da ne predstavlja onu jednostavnost i lakoću kojoj ljudi često pretendiraju riječima, o kojoj se puno govori i piše, a koju se, zapravo, tako rijetko i malo istinski živi.

Velik je i važan dugometražni dokumentarni film Gorana Devića ”Na vodi”, kojemu su i veliki, značajni europski filmski festivali već dali nagrade i priredili retrospektive njegovih filmskih radova. Dojam o važnosti ovoga filma imala sam i kada sam ga prvi put gledala, prije pet godina, u tijeku njegove kino premijere.

Čitam sada jednu knjigu Menzelovu, neku vrst autobiografskog pregleda vlastitog rasta i stasanja, potom i rada i napredovanja, u svijetu filma, gdje je kao umjetnik puno postigao – mada on tu riječ ”umjetnik” nije volio, držeći da se kroz nju puno toga provlači i ”šverca”, što na to polje, po njegovu sudu, ne pripada. Menzel […]

Čuveni balet Igora Stravinskog, praizveden 1913. godine, ”Posvećenje proljeća”, u originalu, na ruskom jeziku zove se zapravo ”Sveto proljeće”, (Vesna svjaščennaja), no ovaj naslov pod kojim taj balet poznajemo na hrvatskom izveden je iz francuskog naslova ”Le Sacre du printemps”, pod kojim je balet prvi put izveden pred stotinu i deset godina u pariškom kazalištu […]

Ovih dana Zagreb i Hrvatska obilježavaju na dostojan, dostojanstven način, jednu značajnu obljetnicu, istina, tragičnu i tužnu – stotinu godina od smrti, preranog odlaska, u 38-oj godini života, velike hrvatske kompozitorice Dore Pejačević. Svjedoci smo, ovih dana, značajnog i šireg osvještavanja činjenice življenja i djelovanja ove umjetnice u našim sredinama.

Kada umre veliki pjesnik, to nas na jedan način vraća k poeziji. Ne samo što čovjek ima potrebu čitati poeziju koju je napisao nedavno preminuli, već kao da se značaj i snaga pjesničkoga iskaza općenito rasprostre nebom ljudske stvarnosti, kao nešto što se možda uglavnom ipak radije izbjegava, zbog neugodnosti koju može priuštiti spoznajama, istinama […]

Jedan od važnih, umjetničko intelektualnih događaja protekle jeseni, odnosno tekuće zime, bilo je televizijsko emitiranje, u kasne sate, ako se ne varam četvrtkom, na Trećem programu Hrvatske televizije, filmskog ciklusa niza od deset TV filmova, deset filmskih remek-djela poljskog režisera i scenarista Krzysztofa Kieślowskog, ”Dekalog”.

Slušam tako, pred nekoliko dana, razgovor, intervju s jednom likovnom umjetnicom, koja kaže, da već dugo godina više ne slika rukom, već samo kompjuterom. Premda, veli, ima puno svojih slika rukom naslikanih, iz rane, mladalačke faze. Ali to su već daleke stvari. Sada sve to treba arhivirati.