autograf.hr

Dnevnik pisan noću, 1970 – 2000, izbor iz zapisa velikog europskog intelektualca Gustawa Herlinga-Grudzińskog (Disput, Zagreb, 2020.). Prijevod izbora iz dnevničkih zapisa poljskog intelektualca, publicista, književnika, urednika, jednog među najznačajnijima kada su u pitanju sagledavanja iskustava – i onih političkih, i književno umjetničkih, kulturnih, 20. stoljeća na prostoru, ne samo poljskom, već i širem, srednjoeuropskom […]

Niccolò Machiavelli, Vladar ili De principatibus, Disput, Zagreb, 2020, s talijanskog preveo, predgovorom i bilješkama popratio Damir Grubiša.

(Opaska uredništva: zbog bolesti autora ponavljamo raniju kolumnu). Na bojišnici kod Saarburga, na njemačko-francuskoj granici, u Prvom svjetskom ratu snimljena je fotografija na kojoj se usred polja vidi visoko kameno postolje, a na njemu kip čovjeka ruku podignutih u zrak. Izgleda kao čovjek koji se predaje. Ali, to nije bilo koji čovjek. Po krpi privezanoj […]

Glavni lik romana Julijana je majka, supruga, kćerka, snaha, zaposlenica Hrvatskih željeznica, šalterska radnica, u konačnici i ljubavnica, ali svakako žena koja ima svoju funkciju, koja svoju funkciju ne smije zaboraviti. Julijana mora kuhati, prati rublje, glačati ga, sparivati čarape, ustajati u zoru, prodavati putničke karte, prešućivati vlastite potrebe, šutjeti u za to predviđenim trenucima […]

Knjiga donosi izbor iz literarne ostavštine ruske književnice i slikarice Elene Guro, koji se sastoji od kratkih priča, zabilješki, crtica i proznih fragmenata. Taj niz osebujnih radova kojima je teško odrediti žanr prožet je gotovo opsesivnom vezanošću za djetinjstvo. Njene kratke prozne forme prezentiraju infantilne slike svijeta, jer dijete, prema njenome mišljenju, ima neposredan dodir […]

“Podneblja” Andréa Mauroisa autobiografska je priča o dvostrukom bračnom krahu, o ljubavi i (ne)razumijevanju, o traganju za najdubljom jezgrom ljudskog bića. S jedne strane žudnja za mirom, za udobnošću i savršenstvom života, nadasve za idealnom ljubavi koja bi sve to mogla uravnotežiti, a s druge neprestana borba, napetost, nutarnje dvojbe, okrutnost zbilje koja ruši snove.

Na bojišnici kod Saarburga, na njemačko-francuskoj granici, u Prvom svjetskom ratu snimljena je fotografija na kojoj se usred polja vidi visoko kameno postolje, a na njemu kip čovjeka ruku podignutih u zrak. Izgleda kao čovjek koji se predaje. Ali, to nije bilo koji čovjek. Po krpi privezanoj oko bokova u golom čovjeku prepoznajemo Isusa Krista. […]

John Langshaw Austin (1911–1960), engleski filozof jezika, profesor filozofije na Oxfordu, jedan od najistaknutijih predstavnika analitičke filozofije, razvio teoriju govornih činova, snažno utjecao na filozofiju običnoga jezika i na mnoge društvene i humanističke znanosti.   “Kako djelovati riječima” (How to Do Things with Words, 1962) uknjižen je ciklus dvanaest predavanja koja je J. L. Austin […]

Bibliografija obuhvaća razdoblje od 1968. do 1993, u kojem su izlazile inačice kazališnoga i kulturnoga časopisa pod različitim nazivima: “Prolog” (62 broja), “Prolog/teorija/tekstovi” (5 brojeva), “Novi Prolog” (18 brojeva) te ponovo “Prolog” (11 brojeva).   U časopisu su zabilježene važne kulturološke i teatrološke činjenice vezane za Hrvatsku, ondašnju Jugoslaviju, Europu i svijet, kritički je analizirano […]

Memoari Edmunda Glaisea von Horstenaua, Hitlerova opunomoćenoga generala u Hrvatskoj, nastali u obliku dnevničkih zabilješki koje je marno vodio za svoga zagrebačkog mandata, od travnja 1941. do rujna 1944. godine.   U njima je iscrpno, na iznimno uzbudljiv način, iznutra, dočarana politička i društvena atmosfera koja je vladala u NDH. Zapisi su – između svega […]

Ima li politika još uopće kakav smisao, pita se Hannah Arendt (1906. – 1975.), njemačko-američka politička teoretičarka. Čini se da povijesna iskustva totalitarne vladavine (nacističkoga i staljinističkoga tipa) i totalnog rata (proizvodnje i upotrebe atomske bombe) proistječu iz radikalnog zla politike, koja je ne samo nespojiva sa slobodom nego i ugrožava sam opstanak čovječanstva. No […]