autograf.hr

Ekonomisti se malo bave kulturom pa zato kulturnjaci, makar i nespretno, posežu za ekonomskim argumentima da bi opisali sadašnje ili buduće nevolje muzeja i sličnih kulturnih institucija. Naime, kako to neoliberalno, licemjerno, gotovo cirkusantsko i svakako groteskno divljanje oštećuje građansko društvo (kao veliko dostignuće Zapada) tako uništava i institucije i profesije na kojima to društvo […]

Komunizam i socijalizam sovjetskog tipa su propali. Njihov povijesni idealizam imao je snagu nadahnuća, ali nikada nije predstavljao praktičan plan. Bilo je sasvim prirodno da su ideale preotela birokracija. Količina apsolutne moći koja se štitila velikim idejama bila je jedva savladiva. Što je ideal grandiozniji to je manipulacija jača. Ali, takva je bila i ideja […]

Razumijevanje svijeta uvelike se odnosi na odabir ispravnog stava, načina mišljenja, sustava vrijednosti iz kojeg ga gledamo, ali i od raspoložive ponude pružatelja upotrebljivog, filtriranog znanja. Na kojoj god razni, bilo to institucija ili pojedinaca, razumijevanje svijeta potonje ovisi o karakteru izvora informacija kojima se služimo i namjerama koje one sadrže. Nažalost, medijske i političke […]

O teorijama zavjere je bilo riječi u prethodnim nastavcima pa možda samo valja ponoviti pitanje: Tko ima koristi od tih novih sloboda neoliberalne demokracije? Ni zelena agenda, ni ljudska prava, ni samoorganizirani građani, ni beskrajna sloboda ne donose nego tek ratove, sukobe, podjele, oskudicu, nesigurnost, strah… Ili, u najboljem slučaju, stvaraju Sistemu praktični dokaz da […]

Sjećate li se utješnog olakšanja koje ste osjetili kada ste se, izgubljeni u golemom javnom prostoru, našli ispred karte s crvenom točkom i strelicom na kojoj je pisalo ”Vi ste ovdje”? To je, na širem, drugačijem planu, egzistencijalnom ono što nam najviše treba od struka i institucija koje su stvorene da nam pomognu upravljati svojim […]

Oni koji posjeduju banke i korporacije, istodobno imaju neograničenu moć. Posve privatizirani planet, kao logičan cilj, ujedno je svojom sudbinom posve podređen tim interesima. Gdje je zavjera u slijeđenju vlastitih interesa? Nigdje, ako su sami na svijetu. Ako odlučuju. Nigdje, ako ne pamtimo da smo kao čovječanstvo htjeli i drugačije. Nije riječ o pljački bogomdanih […]

Baviti se teorijama zavjere, bilo da ih se zagovara ili ih se osporava, zahtijeva i golemo, panoramsko znanje, a i hrabrost u (post)demokratskom svijetu. Osobno mi nedostaje i jedno i drugo. Dakle, zašto bi se itko iz područja baštine latio takvog zadatka, pogotovo ako ne posjeduje te kvalitete? Zato da napomene, podsjeti i upozori jer […]

Svijet je opak i, vjerojatno, opasniji no što je ikad bio. Odatle i proces odbacivanja struka, jer je to uvjet za prevlast profita nad kriterijima kvalitete. Tako su pravne tradicije negirane pretjeranom deregulacijom u korist privatiziranog društva u omalovaženom, obezvrijeđenom društvu. Tako ne postoji istraživačko novinarstvo, tako doktori ne liječe nego zarađuju liječenjem, tako svatko […]

(Valjda bi to Francuzi kazali société niée pa bi neki prestižan izvor i strani jezik, posebice sadašnjim poniženim Hrvatima, naslov djelovao privlačnije. Doduše, Hrvati sve manje čitaju i preferiraju engleski do mjere koja sablažnjuje iole kultivirane turiste, ali to ćemo valjda spomenuti u nekom sljedećem navratu.)

Svaka generacija mojih studenata čula je, naime, bar neku verziju izjave poput ove: ”Svi imate srebrna zvonca u glavi. Moj je posao zanjihati ih i učiniti vaše iskustvo ugodnim i korisnim. Da bih to učinio, potrebna mi je vaša dobra volja da me pratite kroz kolektivno, znanstveno i praktično iskustvo profesije. Ja ću pak uložiti […]

Mnemozofija je hermetičan termin za išta. Meni je služio da objasnim i imenujem mjesto idealne teorije baštine, one koja mijenja svijet ili toj promjeni doprinosi. Moć i značaj selekcije društvene, javne, memorije osnova su svega razvoja, posebice njegove humanističke strane.

Kad kustosi prisvajaju ”neutralnost”, što je često slučaj, smatram to neozbiljnim i licemjernim. Baština, javna memorija ili ma kako nazvali kolektivno iskustvo, po prirodi je politička kategorija, baš kao što je biti građanin politička kvalifikacija: ulaganje određenog napora u tumačenje svijeta i njegova sjećanja ključno je za svaki oblik sudjelovanja.

Kako je neki od rijetkih čitatelja kolumne već uočio, poslužim se povremeno ponekim malim poglavljem iz nedavno objavljene knjige https://www.mnemosophy.com/the-vault. Učinim sebi zadovoljstvo da ponešto napišem na vlastitom jeziku, pa makar tako da tekst ”vratim” boljeg tamo odakle je i stigao: prevedem ga, osuvremenim, izmijenim što je nejasno i što se može bolje objasniti. U […]

Dakle, baština ostvaruje svoju svrhu samo ako se pretvori u mudrost. Knjige koje sam spomenuo u prethodnoj kolumni, značenjem i ambicijom su nastale imajući na umu ove ciljeve. Za razliku od anglosaksonske prakse, ostatak svijeta je opušteniji u korištenju izraza ”znanost”. Aktualna fascinacija STEM-om (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) u obrazovanju označava krizu društvenih i […]

Javljam se već neko vrijeme ovom kolumnom koja nosi hermetično ime uzeto iz naslova moje, za našu sredinu, nepostojeće knjige ”Mnemosophy – an essay on science of public memory” (2015.). I poduzeća i profesori proizvode za ”tržište” – za neku sredinu – nekoga tko pokaže zanimanje za proizvod.

Naša sredina je od 1960-ih, otkad je poznam kao aktivni sudionik, funkcionirala na negativnoj selekciji i to smo javno prigovarali, govorili i pisali. Taj skučeni duh je mijenjao političko odijelo od sredine 80-ih i konačno ga zamijenio 90-ih, ali uknjižio i propast autentične srednje klase, te postao još čemernije provincijalan: tri decenije kasnije vidimo da […]

Ovim popisom dolje, ustvari slajdom s predavanja iz 1990. godine, dokazivao sam da muzejski kustosi ne ispunjavaju pet od ovih prijeko potrebnih deset elemenata svake profesije. Tekst kojim je to naširoko objašnjeno je davno objavljen, ali sam ipak u zagradama, za lakše razumijevanje, dodao vlastitu procjenu sadašnjeg stanja. Čak sam i u ovoj istoj kolumni […]

Sve nas, ponekad ili povremeno, preplavi čemerna tuga, bespomoćnost, kivnost na sudbinu, osjećaj zakinutosti i nepravde, ljutnja, bijes, cinizam… Oni stariji među nama, koji se bore s problemima kao što su zdravlje ili frustracije životom (”koji svakodnevno gubi na kvaliteti”), lako hvata panika pred svijetom kojem se više ne mogu ni prilagoditi, a kamoli da […]

Nakon nedavnog susreta s (meni) novim memeom ”You do you” (otprilike: činite ono što/kakvi jeste) uviđam da stare dileme dobivaju nova tumačenja. Nismo imali tako jednostavne pozive na ”samosvojnost”, a kako identitet smatram ”kičmom” našeg postojanja, razumljivo da svako novo ili obnovljeno tumačenje nosi i drugačije razumijevanje svijeta. Odnosno, može se dogoditi kao novo ako […]

Proces prepoznavanja, proučavanja, pohrane i prijenosa kolektivnog iskustva i odgovorno utjecanje na društvenu sredinu tako da joj se (iz tog iskustva) nude vrijednosti prepoznate kao razvojno generativne, plemenite i blagotvorne za društveni projekt – to je zadatak svih zaposlenika memorijskih institucija.